1-3. Oityi omuuli woko Judaa ahalingile, iya oityi tyaeta? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

OHAMBA Jeroboau yo Isilayeli yatungile omutala mepundaumbo lio Mbetele pala efendelo liomatutu. Jeova atumu omuuli wo mo Judaa onondaka mbekoyeso ku Jeroboau. No kueliola omutima omuuli etavela ku Jeova iya akapopia onondaka atumwa. Ohamba ainumana unene nomuuli, mahi Jeova aamena omuuli.—1 Reis 13:1-10.

² Jeova apopila omuuli ahalie nokunwa natyike ko Isilayeli tupu ankho una okukondoka nondyila onkhuavo. Monthiki ekahi nokutunda ko Isilayeli okuenda nokeumbo liae, omulume umwe omuuli emulandula, apopi okuti watumwa kwe na Jeova. Omulume akongo omuuli opo akalie nokunwa keumbo liae. Omuuli ehetavela ku Jeova aende nomulume wemukonga. Jeova anumana. Metapalo liokuenda nokeumbo liae, omuuli avasi onkhulika aimuipaa.—1 Reis 13:11-24.

³ Onthue katutyii omokonda yatyi omuuli etavelela komulume oo wakulupa tyipona ku Jeova. Mahi etyii twii okuti  katuaileko “okueenda” na Jeova. (Tanga Miquéias 6:8.) Mombimbiliya okueenda na Jeova tyakutikinya okumuyumba onthumbi, nokulandula ehongolelo liae, nokumutavela. Omunthu wapola pokati utyii okuti wesukisa okulikuambela apeho. Inkha omuuli wapolele pokati, ñgeno wapula ku Jeova inkha etyi emupopila tyapiluluka. Ovikando vimwe nonthue tuesukisa okulinga omatokolo alema, tupu pamwe katyayandyulukile etyi Jeova ahanda tulinge motyitateka otyo. Mahi, inkha tuapola pokati, matuiti ehongolelo lia Jeova, iya okulinga ngotyo matyitukuatesako okulityilika okulinga omatokolo ahaviukile.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Monthele yokualamba, tuelilongesa oityi okupola pokati, iya omokonda yatyi tyakolela hono. Mahi oñgeni tupondola okupola pokati? Ovitateka patyi vipondola okulola otyituwa tyetu tyokupola pokati, ine okulekesa otyituwa otyo? Matulilongesa ovipuka vitatu.—Provérbios 11:2.

5, 6. Oñgeni Barsilai alekesa okuti wapola pokati?

⁵ Onkhalelo tukala tyina omuenyo wetu upiluluka ine tyina tupolwa ovilinga tyipondola okulekesa inkha tyili-tyili tuapola pokati. Tupondola okulilongesila kongeleka ya Barsilai, epanga omukuatyili lio Hamba David. Etyi Barsilai ena omanima 80, David emuihana akale mombala yohamba. Namphila ankho elao limwe enene, mahi Barsilai apopi okuti hahe vali otyilinga otyo tyipewe Quimã, Quimã tyafuile ankho omona wae.—2 Samuel 19:31-37.

⁶ Omokonda yatyi Barsilai ehetavelele ku David? Ankho usoka okuti kemetyivili okufuisapo otyilinga otyo? Au, Barsilai waanya mokonda ankho wapola pokati. Ankho utyii okuti onkhalelo yae yomuenyo yapiluluka, iya ketyivili vali okulinga ovipuka ankho alinga. (Tanga Gálatas 6:4, 5.) Nga Barsilai, nonthue tuesukisa okupola pokati. Mahi tuesukisa okulityilika okusoka unene kuetyi tuhanda ine okulieleka navakuetu, tuna okulinga atyiho tuvila movilinga via Jeova. Otyo tyakolela vali tyipona ovilinga tupondola okupewa ine omunkhima. (Gálatas 5:26) Inkha tuapola pokati, matuundapa kumwe novakuatate vetu opo tunkhimaneke Jeova nokukuatesako ovakuatate vetu.—1 Coríntios 10:31.

7, 8. Oñgeni okupola pokati tyipondola okutukuatesako okuheliyumbu onthumbi?

⁷ Tyipondola okupuiya okutualako okupola pokati inkha tuna ovilinga ovinyingi ine outumini. Tupondola okulilongesila kongeleka ya Neemia. Etyi Neemia eiva okuti ovanthu ko Jelusalei vena ovitateka ovinyingi, ehimbika okuita ku Jeova evekuateseko. (Neemias 1:4, 11) Jeova akumbulula elikuambelo lia Neemia. Ohamba Artaxerxes alingi Neemia akale omutumini wo potyilongo. Namphila Neemia ankho omutumini nokuamona, ankho kayumbu onthumbi mwe muene. Ankho wovola ehongolelo lia Jeova iya apeho ankho utanga Ovitumino via Huku. (Neemias 8:1, 8, 9) Neemia ankho utumina ovanthu ovanyingi. Mahi nalumwe aundapesile outumini wae pala ouwa wae ine okulinga vakuavo onya.—Neemias 5:14-19.

⁸ Nga Neemia, inkha tuna ovilinga ovinyingi meongano ine  tuapolwa ovilinga, tuna okulinga atyiho opo tutualeko okupola pokati. Onthue katuhande okuyumba onthumbi mounongo wetu. Oñgeni omunthu apondola okuhimbika okuliyumba onthumbi? Mongeleka, omukulu weuaneno upondola okuovola okutetulula ovitateka viewaneno mahi tete ehelikuambela. Omukuatate ine omphange upondola okulinga tete omatokolo iya konyima elikuambela ku Jeova opo ayambe etokolo liae. Mahi, omunthu wapola pokati keliyumbu onthumbi, alo umwe tyina alinga otyipuka eholeale okulinga. Apeho uhinangela okuti ounongo wae kaweelekua nouwa Jeova. (Tanga Provérbios 3:5, 6.) Mouye uno, ovanthu ovanyingi vena elungavi ine vahanda okulipaka komutwe wavakuavo. Mahi ovaumbili va Jeova ha ngotyoko vekahi. Onthue katusoko okuti tuna ovilinga vikahi vali nawa tyipona viavakuetu vomombunga ine mewaneno. Mahi, onthue tuundapela kumwe novakuatate vetu no nomphange.—1 Timóteo 3:15.

9, 10. HOñgeni okupola pokati tyipondola okutukuatesako tyina vakuetu vetupopia omapita?

⁹ Onthue tunumana tyina omunthu umwe etupopia omapita. Otyo tyaendele na Ana. Namphila ankho omulume wae  emuhole unene, mahi Ana ankho utupu ehambu. Penina, ankho umuleva apeho. Ana ankho uhanda okukala novana mahi ankho utupu. Onthiki imwe etyi Ana elitehelela unene omapita, aende kekaka liefendelo opo ekelikuambele. Omunene-nakwa Eli emumono tyina alila emuhungu okuti wakolwa! Ana ankho upondola okunumana unene. No ngotyo, Ana akumbulula Eli monkhalelo ikahi nawa. Melikuambelo Ana alinga walekesa ohole nekolelo mu Jeova.—1 Samuel 1:5-7, 12-16; 2:1-10.

¹⁰ Okupola pokati tyipondola okutukuatesako “okutualako okufinda ovivi noviwa.” (Romanos 12:21) Mouye uno wa Satanasi mueyula ovivi. Ngotyo katyituhuvisa tyina tupopiwa omapita. Namphila otyo tyipondola okutunumanesa, mahi tuesukisa okuyunga omalusoke etu. (Salmo 37:1) Otyo tyipondola okupuiya vali unene inkha omunthu wetupopia omukuatate wetu ine omphange. Inkha otyo tyimoneka nonthue, tuna okuhetekela Jesus. Ombimbiliya ipopia okuti: “Etyi apopiwa omapita oe kevepopile omapita okuvekondolela.” Mahi “Jesus ankho ulipakula ku Una ukoyesa nouviuki.” (1 Pedro 2:23) Jesus ankho weliola omutima iya utyii okuti Jeova oe vala omukoyesi waviuka. (Romanos 12:19) Nonthue tuhanda okuliola  omutima “nokuhakondolela nawike otyivi notyivi.”—1 Pedro 3:8, 9.

11, 12. (a) Oñgeni tupondola okutualako okupola pokati tyina vakuetu vetuhivilika? (b) Oñgeni tupondola okulekesa nomuvalo wetu okuti tuapola pokati?

¹¹ Otyituwa tyokupola pokati tyipondola okulolwa tyina ovanthu vetuhivilika. Ester wahivilikilue unene. Ester ankho omukai umwe omuwa unene mo Persia. Vahivisilwe enima aliho kumwe novahikuena vakuavo opo vatale olie mapandwa nohamba. Konyima ohamba aiholovona Ester opo akale onkhai hamba. Mahi Ester ahapiluluka. Nalumwe elipakeleko. Ester watuaileko okupola pokati, nokuna onthilo.—Ester 2:9, 12, 15, 17.

¹² Inkha tuapola pokati, matuvale ovikutu vikahi nawa tupu matukala nonthilo navakuetu. Kamatulingi ovipuka vihuvisa vakuetu, mahi matulekesa “ovituwa oviwa nokuahiliya.” (Tanga 1 Pedro 3:3, 4; Jeremias 9:23, 24) Onkhalelo tulitehelela matutyilekesa novituwa vietu no mokupopia. Mongeleka, ovipuka tupopia nevi tulinga vipondola okulekesa kuvakuetu okuti tuakolela vali kuvo. Ine omokonda tulekesa kovanthu otyipuka tyimwe tualinga namphila vakuetu vetukuatesako okutyilinga. Mahi soka ku Jesus. Ankho upondola okuhuvisa ovanthu nounongo wae. Mahi, Jesus ovikando ovinyingi ankho utumbula Ondaka ya Huku. Ankho kahande ovanthu vemuavele omunkhima. Apeho ankho uhanda omunkhima upewe Jeova.—João 8:28.

13, 14. Oñgeni okupola pokati tyitukuatesako okulinga omatokolo omawa?

¹³ Tuesukisa okupola pokati tyina tulinga omatokolo, ine tyina vakuetu valinga omatokolo omu tuakutikinyua. Etyi apostolu Paulu ekahi ko Sesarea, ankho uhanda okuenda ko Jelusalei opo akalinge ovilinga Jeova emuavela. Mahi omuuli Agabu apopila Paulu okuti inkha wende, makuatwa. Ankho upondola alo umwe okuipawa. Ovakuatate avatyilika Paulu opo ahaye. Mahi Paulu atokola okuenda ko Jelusalei. Okuti Paulu walinga ngotyo mokonda welipakako? Au, Paulu ankho wapola pokati iya ankho uyumba onthumbi mu Jeova. Novakuatate navo ankho vapola pokati. Mokonda yotyo avapakelamo Paulu avemuyeke ende.—Atos 21:10-14.

¹⁴ Okupola pokati tyitukuatesako okulinga omatokolo omawa namphila tuhei ovipuka aviho matyieta. Mongeleka, tupondola okuhimbika okusoka ovilinga viomuvo auho. Oityi matyimonekapo inkha tuvela? Inkha ovo tate vavela atyisukisa okuvekuatesako? Matulitekula ñgeni tyina tuamakulupa? Onthue kamatutyivili okukumbulula omapulo oo, inkha katulikuambela nokusoka konthele yao. (Eclesiastes 8:16, 17) Mahi inkha tuyumba onthumbi mu Jeova, matuimbuka nokutavela ovilinga tuvila. Matulilongesa konthele yatyo, nokuita onondonga, tyakolela vali, matulikuambela okuita ehongolelo. Onthue tuna okulandula ehongolelo lio ospilitu ya Jeova. (Tanga Eclesiastes  11:4-6.) Jeova upondola okuyamba omatokolo etu ine upondola okutukuatesako okupilulula omatokolo etu.—Provérbios 16:3, 9.

15. Oñgeni okusokolola ku Jeova matyitukuatesako okutualako okuliola omutima?

¹⁵ Oñgeni onthue tupondola okupola vali pokati? Matulilongesa ononkhalelo ononkhuana. Tete atuho, tuesukisa okusokolola ku Jeova, okusoka oñgeni Huku ekahi. Tyina tulieleka na Jeova, tuimbuka okuti onthue tuvatutu unene tupu twii vala ovipuka vihehi. (Isaías 8:13) Hinangela okuti onthue tukahi “nokueenda” na Huku Wepondolo Aliho, katukahi nokueenda nomunthu ine oandyu. Okusokolola kuotyo matyitukuatesako okuliola omutima, “mombuelo yokuoko kuapama kwa Huku.”—1 Pedro 5:6.

16. Oñgeni okusokolola koluembia lwa Huku tyitukuatesako okupola pokati?

¹⁶ Onkhalelo ya vali tupondola okupola vali pokati putyina tusokolola koluembia olunene Jeova ena nonthue. Paulu waeleka ewaneno nolutu luomunthu. Ononthele ambuho mbolutu luomunthu Jeova alinga mbakolela. (1 Coríntios 12:23, 24) Kese umwe ponthue wakolela ku Jeova. Jeova ketueleka navakuetu, tupu kayekepo okulekesa oluembia tyina tulinga etyi tyapenga. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova utuhole.

17. Ouwa patyi matukala nao inkha tuovola ovipuka oviwa kuvakuetu?

¹⁷ Tatu, matupolo vali pokati tyina tuovola ovipuka oviwa kuvakuetu. Tuesukisa okulityilika okupopia vala konthele yetu ine okupopila vakuetu etyi vena okulinga, mahi tuna okuveita onondonga nokutavela etyi vapopia. (Provérbios 13:10) Onthue tuhambukwa novakuatate vetu no nomphange tyina vapewa otyilinga otyipe. Iya tupandula Jeova mokonda wetuavela elao liokumuumbila.—1 Pedro 5:9.

18. Oñgeni okulongesa omutima wetu tyitukuatesako okupola pokati?

¹⁸ Kuana, matupolo vali pokati tyina tuundapesa onondonga mbo Mbimbiliya opo tulongese omutima wetu. Onondonga ombo mbutulongesa oñgeni Jeova elitehelela noñgeni asoka. Tyina tulilongesa okutala ovipuka ngetyi Jeova evitala matulingi omatokolo ahambukiswa Huku. Tyina tutanga, nokulikuambela, nokuendela muetyi tuelilongesa, omutima wetu mautolondola. (1 Timóteo 1:5) Matulilongesa okupaka omahando avakuetu komutwe. Inkha tulinga ngotyo, Jeova ulaa okuti metulongesa vali tupu metukuatesako okupola vali pokati.—1 Pedro 5:10.

19. Oityi matyitukuatesako okutualako okupola pokati?

¹⁹ Okuti ove uhinangela etyi tuapopia konthele yomuuli woko Judaa konthyimbi yonthele ei? Wapesela omuenyo wae noupanga wae na Jeova mokonda kapolele pokati. Mahi onthue tupondola okutualako okupola pokati alo umwe tyina tyihapepukile okutyilinga. Onongeleka mbo vaumbili vekolelo va Jeova mbulekesa okuti tyitavela okutyilinga. Tyina tuumbila Jeova omanima omanyingi onthumbi yetu mwe iliyawisa. (Provérbios 8:13) Katyesukisile ovitateka patyi tuna, mahi tupondola okueenda apeho na Jeova. Olio elao limwe tuna. Tulingei atyiho tuvila opo tupole pokati iya apeho atuendela kumwe na Jeova.