Skip to content

Skip to table of contents

ONDOOFENITOLI

Gadu soi bun-ati gi wi a omen fasi

Gadu soi bun-ati gi wi a omen fasi

Nda Arthur be lobi Gadu di a be de wan yonkuman, neen meke a be wani toon wan dinali aini a Methodist keliki. Ma di a fende wan buku fu den Beibel Ondoosukuman, a á be wani toon a Methodist dinali moo. A so a bigin paa anga den Beibel Ondoosukuman. A dopu aini 1914 di a be abi 17 yali. A ten fu a Fosi Goontapu Feti den be dwengi en fu a toon suudati, ma a á be wani toon suudati. Neen meke den sooto en tin mun langa na a Kingston dunguu-osu di de a Ontario, wan peesi a Kanada. Di a komoto a dunguu-osu, neen a toon wan colporteur. Fosi a so den be e kai den pionili.

Aini 1926, neen nda toow anga Hazel Wilkinson, a so den e kai mma. Hazel Wilkinson mma be kon a waaleiti aini 1908. Mi meke a 24 april 1931. Mi mma anga nda meke fo pikin. Mi na a du fu tu. Nda á be e meke sipowtu anga Beibel. A be yeepi u fu lobi a Beibel tu. Na a dini di u be e dini Yehofa a be a moo pelensipali sani gi u. Ala yuu u be e peleiki osu fu osu enke famii.Toli 20:20.

MI WAKA A NDA BAKA, MI Á TOON SUUDATI, MI TOON PIONILI

Du Fu Tu Goontapu Feti bigin aini 1939. A taa yali neen den tapu a wooko fu Yehofa Kotoigi aini Kanada. Den sikoo pikin be mu singi gi a faaka fu a kondee te den be de aini kalasi. Te den be e singi, da den be e sende mi anga mi sisa Dorothy go a doose. Ma wan dei a mi Yefolow be wani gi mi sen. A taigi mi taki mi soso. Baka sikoo neen omen pikin fu a kalasi boto mi fon. A sani ya gi mi moo taanga-sikin fu „aliki Gadu moo libisama”.Toli 5:29.

Aini yuli 1942, di mi be abi 11 yali, mi dopu aini wan wataa baki a wan peesi pe den e kweki meti. Te mi be abi fakansi da mi be e du fakansi pionili. Nownow den e kai en yeepi pionili. Wan yali ten mi anga dii baala be go a wan peesi a Ontario. U be go peleiki gi den sama di e koti udu.

Mi bigin du a kowownu pionili wooko na a 1 mei 1949. Baka dati, den baala be akisi mi fu go yeepi anga bow wooko na a beikantoo fu Kanada. A so mi bigin wooko na a beikantoo. Mi be e wooko na a pisi pe den e meke buku. Den be leli mi wooko anga den masini di e doloki buku. Mi e membee ete fa u be mu wooko hii neti omen wiki langa, fu doloki wan talakitaati di be e taki fu a fasi fa den e pina a foluku fu Yehofa a Kanada.

Bakaten mi be mu wooko na a dienst afdeling. Den be gi mi a wooko fu taki anga den pionili di be o go a Quebec pe tesi be e miti den Kotoigi. Wan fu den pionili ya, a Mary Zazula. A be e tan a wan peesi di e kai Edmonton, a Alberta. A sisa ya mma anga en dda be e go na Anitii keliki. Di Mary anga en gaan baala á be wani tapu anga a sutudeli di den be e sutudeli, neen en mma anga en dda poti den a doo. Mary anga en baala dopu na a yuni 1951. Baka sigisi mun neen den bigin pionili. Di mi be e taki anga Mary mi be si taki a lobi Yehofa anga en hii ati. Mi be e denki aini miseefi taki, anga a uman ya mi wani toow. Baka neigin mun, neen u toow na a 30 yanuari 1954. Baka di u toow, neen den kai u fu go a wan sikoo pe den leli u du a kelen wooko. U du a kelen wooko tu yali langa a wan pisi fu Ontario.

A peleikiwooko be e go a fesi, neen meke moo zendeling be de fanowdu. Mi anga Mary be e pakisei taki, efu u be poi tan a Kanada te eisi e kai, pe makisita lai, da u be o poi tan na ala se fu goontapu. U go na a Gileyad-sikoo di be holi du fu 27 leisi. U kaba a sikoo ya na a yuli 1956. November neen u doo Balazilikondee.

ZENDELING WOOKO A BALASILIKONDEE

Di u doo Balasilikondee, neen u leli taki Balasilitongo. A fosi sani di u be leli a fa fu bigin taki anga wan sama. Baka dati, u leli fa u be mu taki anga den sama te u be wani gi den wan buku. Te fu kaba u go aini a peleikiwooko, neen u miti wan uman di be lobi a bosikopu di u be e paati. U be poti a wi ede taki efu wan sama be wani yee a bosikopu, u be o leisi wan tekisi gi en di e taki fu Gadu Kownukondee. Neen meke mi leisi Openbaring 21:3, 4 gi a uman ya. Di mi kaba leisi a tekisi neen mi ede daai. Mi á be gwenti a waan fu a peesi. A san be e fooseli mi.

Na a foto di den e kai Campos u be e wooko enke zendeling. Nownow a 15 kemeente de ape. Ma di u be doo Campos, kemeente á be de ape. A wantu baala anga sisa, wan zendeling osu, anga fo sisa di be e du a zendeling wooko namo be de ape. Sisa Esther Tracy, Ramona Bauer, Luiza Schwarz, anga Lorraine Brookes (nownow en nen a Wallen). A wooko di mi be mu du aini a zendeling osu a be fu wasi koosi anga fu doo faya udu. Wan monde neti baka di u luku a Wakititolen-Sutudi neen Mary didon na a langa bangi neen a poti en ede a wan ede kunsu. U be e gi toli. Di Mary opo, neen wan sineki komoto na a kunsu ondoo. Wi á be sabi pe fu poti useefi aini a osu, ma mi fende en kii.

Baka wan yali di u leli a Balasilitongo, neen u bigin du a kelen wooko. Den peesi pe u be e go á be abi faya. A ketebe tapu u be e siibi. Anga asi u be e go a peesi. Wan leisi u be go anga loko a wan foto di de a den mongo fu peleiki, neen u yuu wan kambaa ape. A beikantoo sende 800 buku gi u fu du a peleikiwooko. A omen leisi u be abi fu go teke buku na a peesi pe den be e sende den kon.

Aini 1962, den be holi a Kownukondee diniwooko-sikoo a omen peesi aini Balasilikondee. Mi be abi fu waka sigisi mun langa sondee mi uman go a omen peesi fu holi a sikoo ya. Mi go a Manaus, Belém, Fortaleza, Recife, anga Salvador. Di mi be de a Manaus, neen mi seeka sani fu holi wan konkelesi a wan balinen peesi pe den e singi. A alen be kai te ala a wataa tyobo. Wi á be abi wataa sai fu diingi. Den baala anga sisa á be abi bun peesi fu sidon nyan tu. Neen mi go taki anga wan edeman fu suudati. Mi soi en a polobelema fu u. A suudati edeman seeka sani fu u be man fende diingi wataa gi a hii konkelesi. A sende wantu suudati kon meke tu gaan tenti gi u tu. Aini den tenti de u be man boli, anga ala u be man sidon nyan.

Aini den pisiten di mi gwe, Mary be e peleiki a wan peesi pe den Potogisisama be e du bisnis. Ma den sama á be e wani aliki. Neen meke Mary be fii booko-saka. A taigi wantu mati fi en taki: „Noiti mi be o wani tan a Potogisikondee.” A á teke langa di a taki a sani de, neen den baala sende wan biifi gi u. Den akisi u fu go a Potogisikondee enke zendeling. A pisiten de, a wooko be tapu a Potogisikondee. Mary dyombo te neen peesi á de fu a poti enseefi, ma tokuso u go a Potogisikondee.

A WOOKO FU WI A POTOGISIKONDEE

Aini augustus 1964, u doo Lisbon wan peesi a Potogisikondee. A á be makiliki gi den baala a Potogisikondee, bika wantu sikowtu be e wooko enke sipiyon fu kisi den. Den á be e wei enke sikowtu. Neen meke biginbigin wi á be wani go suku den baala anga sisa. U be yuu wan kambaa fosi, ma di u fende pampila fu tan aini a kondee neen u yuu wan osu. Baka feifi mun, neen wi anga den baala anga sisa fu a beikantoo miti. U be poolo te, bika a langa fosi u be man go a wan komakandaa baka.

Den be tapu den Kownukondee zaal, neen meke a baala anga sisa osu u be e holi komakandaa. Na ala yuu sikowtu be e booko go aini den baala anga sisa osu. A omen ondoo baala anga sisa den be e tyai gwe fu go akisi sani. Den sikowtu be e dwengi den fu taigi den sama be e teke fesi a den komakandaa. Neen meke den baala anga sisa á be e kai denseefi a den famii nen moo. A den fesi nen den be e kai denseefi.

Ai gi u piisii te wi e pakisei den moo enke 60 yali di u dini Yehofa

A moo gaan booko ede fu u, a be fu solugu taki den baala anga sisa be e fende den buku di be o yeepi den fu holidoo. Mary be e sikiifi den Wakititolen-Sutudi anga taa buku poti a pampila, da a be e miti den kon na a wan. Baka dati den be e meke kopi gi den baala anga sisa.

U GO A KUUTU FU A BUN NYUNSU EDE

Aini yuni 1966 wan gaan kuutu holi a Lisbon. Den 49 baala anga sisa fu a kemeente Feijó be mu go a kuutu fu di den be holi komakandaa a wan baala osu. Di u be e seeka fu go na a kuutu, mi be abi fu du enke mi a wan afukati di á be de na a se fu den baala. Ma u be sabi taki u be o lasi a kuutu. U lasi en tu. Den sooto den 49 baala anga sisa fu u. Den sooto wantu fu den 45 dei langa, taawan den sooto feifi mun anga afu. Ma a sani ya be meke omen sama yee a bun nyunsu. Di u be de na a kuutu a afukati fu u be taki den seefi wowtu fu Gamaliyeli di sikiifi aini Beibel (Toli 5:33-39). Di a kuutu kaba, a so den bali a toli ya a nyunsu. U be poolo te di a afukati fu u bigin sutudeli Beibel. A bigin kon a den komakandaa.

Aini december 1966 den sende kai mi fu teke fesi na a beikantoo. Mi be mu seeka den toli di be mu go a kuutu. U be du ala san u man fu soi taki Yehofa Kotoigi abi a leti fu dini Gadu enke fa den wani aini Potogisikondee (Filipisama 1:7). Te fu kaba, den poti u nen a lanti buku na a 18 december 1974. Neen Baala Nathan Knorr anga Frederick Franz komoto te na a ede kantoo kon poolo anga u. U holi wan gaan komakandaa aini Oporto anga Lisbon. A 46.870 sama be de na a komakandaa de.

Yehofa be yeepi u fu go peleiki a den tabiki pe sama be e taki Potogisitongo. Den nen fu den tabiki ya na Azores, Cape Verde, Madeira, São Tomé anga Príncipe. Di Kotoigi kon moo ipi a den tabiki ya, u be abi wan moo gaan beikantoo fanowdu. Di den kaba meke a beikantoo ya, neen Baala Milton Henschel holi wan lezing fu gi a beikantoo abaa a Yehofa. Dati be de a 23 april 1988. A 45.522 baala anga sisa be kon aliki a lezing ya. Twenti fu den baala anga sisa di be kon aliki a lezing be de fosi a Potogisikondee enke zendeling.

U LELI FU TAAWAN DI BIIBI BE TAANGA

Aini den yali di pasa a omen sani mi anga Mary leli fu baala anga sisa. Di mi anga Baala Theodore Jaracz be go luku wan beikantoo, a omen sani mi leli. A beikantoo di u be go luku be abi wan gaan polobelema. Den baala di be e teke fesi na a beikantoo be du ala san den be man fu losi a polobelema. A hati den taki den á be poi losi a polobelema. Neen meke Baala Jaracz gi den taanga-sikin. A taigi den taki: „Now u mu gi a santa yeye a okasi fu a du en wooko.” Boiti dati mi ná o feegete san Baala Franz taki omen yali pasa di mi anga Mary be go a Brooklyn. Di wi akisi en fu a taki wan sani fu gi u taanga-sikin, a taki: „Mi wani taigi u taki, winsi san e pasa, wi á mu gwe fika a olikanisâsi fu Yehofa. Na a wan enkii olikanisâsi ya, e du a wooko di Yesesi gi u fu du. A den wawan kodo e peleiki a bun nyunsu fu Gadu Kownukondee.”

Mi anga Mary piisii te di u du enke fa a baala taki. Ala yuu wi e membee den moin ten di u be abi te u be go luku den beikantoo. A be e switi gi u fu miti baala anga sisa, gaanwan anga pikinwan. U be lobi soi den taki wi e piisii fu si fa den lobi Yehofa. Ala yuu u be e gi den taanga-sikin fu den á gwe fika Yehofa.

A omen yali pasa kaba. Mi anga Mary pasa 80 yali. Mary á gusontu moo enke fosi (2 Korentesama 12:9). A omen taa tesi miti u. Ma den tesi ya meke u biibi moo taanga. Boiti dati den yeepi u fu wi á gwe fika Yehofa. Te u denki den yali di u dini Yehofa, da wi e si taki a omen fasi a soi bun-ati gi u. *—Luku a maiki a ondoo.

^ paragraaf 29 Di u be e sikiifi a artikel ya, neen Douglas Guest dede na a 25 oktober 2015. A holidoo te enke a dede.