Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

EHIPULULO LIOMUENYO

Tuamona Okankhenda Okanene ka Huku Mononkhalelo Ononyingi

Tuamona Okankhenda Okanene ka Huku Mononkhalelo Ononyingi

MOKONDA ankho uhole Huku, tate yange Arthur ankho uhanda okukala onkhalamutwe yongeleya Metodista. Mahi apilulula olusoke lwae etyi atanga omikanda vio Valilongesi vo Mbimbiliya iya ahimbika okuliongiya navo. Tate yange wambatisalua mo 1914, etyi ena omanima 17. Mokueenda Kuovita Viotete Viouye Auho, apopilwa opo elipake moufualali, mahi ehetavela. Moluotyo, apakwa mokaleya ko Ontario , mo Canada onohanyi ekwi. Etyi ayovoka mokaleya, akala o omukokoli-ndyila.

Mo 1926, tate avelinepe na me utiwa Hazel Wilkinson. Me kulu wanoñgonoka otyili mo 1908. Ame natyitwa mu 24 ya Tyikukutu yo 1931, tuatyitwa vekuana iya ame ndyi wavali. Tate ankho uhole Ombimbiliya tupu ankho una onthilo nayo, iya etulongesa opo nonthwe tulinge ngotyo. Okufenda Jeova ankho otyipuka tyakolela unene momuenyo wetu. Ombunga yetu yenda apeho movilinga viokuivisa umbo na umbo.—Atos 20:20.

NALANDULA ONGELEKA YA TATE

Mo 1939, Ovilwa via Vali Viouye Auho avihimbika. Menima lia landulako, ovilinga vio Nombangi mba Jeova mo Canadá aviilikwa. Ovana kosikola ankho vakuluminyua okuimba oinu nokuhilivika epandela. Ovikando ovinyingi ame nomphange yange Dorothy ovalongesi ankho vetutaata kosikola. Mahi nthiki imwe, omulongesi wange apopi okuti ndyina owoma opo ankhundise pokati kavakuetu. Etyi tuamana okulongesiwa vakuetu tulongesiwa navo avehimbika okumbeta. Otyo atyindyavela vali ondundo “yokutavela ku Huku, tyipona kovanthu.”—Atos 5:29.

Mu Kakwenye yo 1942 etyi ndyina omanima 11 andyimbatisalwa. Apeho tyina ndyikahi ko nofelia ankho ndyikala omukokoli-ndyila wapola pokati. Menima limwe ame kumwe novakuatate vetatu atuende kokulio ko Ontario opo tukaivise.

Mu 1 ya Kapepo yo 1949 andyikala omukokoli-ndyila. Andyikongwa opo nkhakuateseko okutunga Ombetele yoko Canada, iya konyima andyikala ombunga yo mbetele. Otyilinga napewa ankho okulinga omikanda, omo nelilongesila okuundapa no nomakina mbokulinga omikanda. Ndyihinangela ono simanu ononyingi tuaundapa ovinthiki aviho opo tulinge otalatatu ipopia ononkhumbi ovanthu va Jeova vekahi nokumona mo Canada.

Konyima andyuundapa Moseketa Yovilinga. Andyipewa otyilinga tyokutomphola novakokoli-ndyila vatumwa ko Quebec oku ankho ovanthu va Huku ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi. Umwe ankho povakokolila-ndyila natomphola nae o Mary Zazula woko Edmonton, mo Alberta. Ovo tate yae ankho ovo Ngeleya yo Orthodox. Etyi Maliya nomphange yae vaanya okuyekapo okulilongesa Ombimbiliya ovo tate yavo avevetaata meumbo. Mary nomphange yae vambatisalwa mu Pepo Linene yo 1951, etyi palamba onohanyi epandu avehimbika ovilinga vioukokoli-ndyila. Etyi ndyikahi nokutomphola na Mary andyiimbuka okuti uhole unene Jeova. Ame ndyihinangela etyi nelipopila okuti ou omuhikuena ukahi nawa pala okunepa. Etyi palamba onohanyi etyive, atulinepe, mu 30 ya Kupupu yo 1954. Etyi tuelinepa palamba vala osimano ike, atukongwa opo tuundape movilinga viokutalelapo omawaneno. Mokueenda kuomanima evali, tuaundapa movilinga viokutalelapo omawaneno kokulio kuo Ontario.

Mokonda ovilinga viokuivisa vikahi nokuliyawisa atusukisa vali onomisionaliu. Ame na Mary atusoko okuti, mokonda tuetyivila okukala mo Canada muna outalala omunene nonome, tupu tupondola okuundapa kovilongo ovikuavo. Onthue tuaya Kosikola yo Gileade 27 atuimanuhula mu Kakwenye yo 1956. Mu Kuhuhu atutumwa ko—Brazil.

OVILINGA VIO UMISIONALIU MO BRAZIL

Etyi tuehika ko Brazil atuhimbika okulilongesa Oputu. Potete, tuelilongesa onondaka mbehehi mbokuhimbika etompho. Konyima atupake momutwe onondaka mbapepuka pala okuaava omikanda. Tyina tuenda movilinga viokuivisa, atuvasi omunthu wesuka ankho tumupopila oñgeni omuenyo maukala tyina Huku amatumina ouye. Monthiki yotete atuvasi omukai umwe wesuka notyili. Andyitange Apocalipse 21:3, 4 iya konyima andyiambuka ine andyikipo! Mokonda ankho hetyiliyile outokotwe. Outokotwe autualako okukala otyitateka.

Epundaumbo omu tuatumwa okuundapa litiwa Campos. Hono muna omawaneno 15! Mahi etyi tuehikamo ankho muna vala otyikundyi tyike, iya mondyuo ongwa yo nomisionaliu ankho mukala onomphange vekuana. Esther Tracy, na Ramona Bauer, na Luiza Schwarz na Lorraine Brookes (pehepano utiwa Wallen). Otyilinga tyange mondyuo yo nomisionaliu, okukoha ovikutu nokukatiava ononkhuii. Monthiki imwe mo Tyasikunda etyi tuamana okulilongesa Omutala Womulavi, Mary alangalapo kekandelau otyo tutomphola konthele yonthiki yetu. Iya motyinthiamino tyae amutundu onyoka. Onyoka oyo aitutumphulula, mahi andyiipaa.

Etyi palamba enima nokulilongesa Oputu, atukala ovatalelipo vomawaneno. Tutalelapo omawaneno ekahi potyilongo pehena olusi. Ankho tulala komavinda, tueendela ko nonkhambe no komakalosa. Monthiki imwe atuendela komboyo opo tukaivise potyilongo tyimwe tyikala ko nomphunda kuesukisa ovaivisi. Etyi tuehika atulukala ondyuo. Ombetele aitutumu omikanda 800 tuviundapese movilinga viokuivisa. Ankho tuna okulinga oungendi omule opo tukawane omikanda tuatumwa.

Mo 1962 Osikola Yovilinga Viouhamba ailingilwa ponomphangu mbelikalaila ko Brazil. Mokueenda kuonohanyi epandu, ankho ndyilinga oungendi andyike opo ndyende ko nosikola ombo. Na longesa mo nosikola mbalingilwa ko Manaus, no ko Belém, no ko Fortaleza, no ko Recife, no ko Salvador. Etyi ndyikahi ko Manaus, andyionganeka otyionge. Mokonda ombila ikahi nokuloka unene, ankho tutupu omaande asukuka opo tunwe, tupu ankho petupu omphangu ikahi nawa opo ovakuatate no nomphange valilepo mokueenda kuo tyionge. Andyikapopia ovitateka tuna komutumini womafualali. Noluembia olunene etuavela omaande pala ovanthu aveho vekahi motyionge. Tupu atumu omafualali etutungile omakaka evali ayambelwa omalona, limwe olio kulila ekuavo olio kutelekela.

Namphila ankho ndyikahi kokule, nongotyo Mary ankho ukahi nokuivisa pomphangu imwe pena ovanthu vehesukile notyili. Ovanthu vopotyilongo otyo vatunda Koputu avakaundapa ko Brazil. Mary anumana unene novanthu ovo, apopila omapanga ae okuti: “Otyilongo otyikuavo nthiki imwe nahanda okukala o Koputu.” Pakala vala katutu, atupewa omukanda. Ankho owokutukonga opo tukaundape ko Koputu oku ovilinga vietu viokuivisa viailikwa. Mary ahuvu! Mahi atutavela otyilinga iya atuilukila Koputu.

OVILINGA VIETU KOPUTU

Tuehika ko Lisboa, Koputu mu Kwenye Kunene yo 1964. Opulisa ankho ipaka motyitateka omuenyo wovakuatate vetu. Mokonda yotyo, atusoko okuti hahe nkhele tuahaovole Onombangi mba Jeova. Etyi tuehika atulukala ondyuo onthutu. Mahi etyi ovatumini vetuyeka tukale motyilongo, atulukala ondyuo onene. Etyi palamba onohanyi ononthano, atukaovola ovakuatate kombetele. Atuhambukua unene etyi tuakala nomphitilo yokuenda komaliongiyo!

Mokonda yovilinga vietu ankho viailikwa, Onondyuo Mbomaliongiyo ankho mbaikwa, iya omaliongiyo ankho tulingila mo nondyuo mbovakuatate. Monondyuo mbavo ankho apeho munyingila onopulisa. Ovakuatate vetu ovanyingi no nomphange avatyindua nopulisa opo vakapulwe. Opulisa aivemonesa ononkhumbi opo vapopie omanyina ovakuatate vekahi komutwe. Mokonda ovanthu Koputu vetyihole tyokuliihana enyina lio kuehulilila, ovakuatate avatokola okuliihana enyina lio kuatetekela opo vehelipake motyiponga.

Tuhinangela nehambu omanima alamba 60 tuaundapa movilinga via Jeova

Etyi ankho tuhanda unene okutuala omikanda kovakuatate opo vivekuateseko okukoleleya. Mokonda yotyo, Mary ehimbika okuhoneka ononthele mbokulilongesa mbo Mutala Womulavi nomikanda omikuavo. Konyima atuhimbika okuundapesa omakina yokulinga omikanda itiwa mimeógrafo.

OKUAMENA ONONDAKA ONONGWA MOMBONGE

Mo 1966 atutuala omphela yetu kombonge onene yo mo Lisboa. Ovakuatate aveho 49 vewaneno lio mo Feijó avahungwa okuti valinga omaliongiyo ailikwa novatumini. Opo tufuiike ovakuatate ame andyikala ngatyina ndyimukoyesi uvehunga. Mahi omphela ayahapopi ngetyi ankho tuhanda. Ovakuatate 49 no nomphange vamwe avanakelwa ohanyi mokaleya, vakuavo onohanyi 45 notyihupe. Mahi avaave oumbangi omunene. Mokueenda kuekoyeso, omuameni wetu apopi onondaka mba Gamaliyeli mbuli Mombimbiliya. (Atos 5:33-39) Konyima, omphela yetu aipopiwa monolaliu. Atuhambukwa unene etyi omuameni wetu ehimbika okulilongesa Ombimbiliya nokuenda komaliongiyo.

Mu Kayovo yo 1966, andyipewa otyilinga tyokuhongolela ombetele andyikala novilinga ovinyingi vio kupopia novatumini. Tualinga atyiho tuvila opo Onombangi mba Jeova vafende tyahailikwa novatumini. (Filipenses 1:7) Mu 18 ya Kayovo yo 1974, atutavelwa novatumini. Omukuatate Nathan Knorr na Frederick Franz avatundu kombala aveya okutupameka. Atulingi eliongiyo limwe liakolela ko Porto noko Lisboa apakala ovanthu vena 46.870.

Jeova etukuatesako atuhimbika okuivisa kovilongo ovikuavo vipopia Oputu, ko Açores, no ko Cabo Verde, no ko Madeira, iya no ko São Tomé e Príncipe. Mokonda Onombangi mba Jeova vekahi nokuliyawisa unene ko nomphangu ombo, pahe ankho tuesukisa ombetele onene. Ovilinga viokutunga Ombetele avimanuhuka mu 23 ya Tyikukutu yo 1988, iya Omukatate Milton Henschel alingi elongomona lio kuipakula. Apakala ovakuatate no nomphange 45.522, okukutikinyamo ovakuatate 20 vaundapele Koputu ngo nomisionaliu.

TUELILONGESILA KONONGELEKA MBEKOLELO

Mokueenda kuomanima oo aeho, ame na Mary tuelilongesila unene konongeleka mbo vakuatate vekolelo. Mongeleka, etyi naundapa omuvo omunyingi Nomukuatate Theodore Jaracz movilinga vio kutatelapo onombetele, andyililongesila kwe ovipuka ovinyingi. Ombetele imwe tuatalelapo motyilongo tyimwe, ankho muna otyitateka tyimwe otyinene, iya Ovakuatate vo Komisau ankho valingale atyiho vevila opo vetyitetulule. Avelitehela omapita mokonda kavetyivilile okutyitetulula. Pahe omukuatate Jaracz evepameka etyi evepopila okuti: “Pahe omuvo wokuyeka ospilitu sandu yundape.” Tupu nalumwe mandyilimbwi otyipuka tyimwe Omukuatate Franz apopia omanima omanyingi kohale etyi ame na Mary tuakapila ko Brooklyn. Ovanthu tunavo vemuita onondonga, iya apopi okuti: “Ame ndyimupopila okuti: Tualeiko okukala meongano lia Jeova alo umwe tyina muna ovitateka. Olio vala likahi nokulinga etyi Jesus atuma ovalongwa vae—okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku!”

Okulinga ngotyo tyetuavela ehambu ame na Mary. Tupu tuhinangela nehambu etyi ankho tutalelapo onombetele. Tutyihole tyokuliongiya novaumbili va Jeova vomati aeho, nokuvepopila okuti ovilinga viavo Jeova uvipanda unene. Apeho tuveavela ondundo yokutualako movilinga via Jeova.

Palambale omanima omanyingi, ame na Mary pahe tuna omanima 80. Mary una ovitateka ovinyingi viekongoko. (2 Coríntios 12:9) Onthue tuna ovitateka ovikuavo. Mahi ovitateka ovio vipameka ekolelo lietu tupu vituavela ondundo yokutualako okukolela mu Jeova. Tyina tutala ko nonkhano onongwa tuakala nambo momanima omanyingi tuaundapa movilinga via Jeova, onthue tuiimbuka okuti tuembupewa mokonda yokankhenda kae okanene, alekesa mononkhalelo ononyingi. *—Tala onondaka pokatoi

^ palag. 29 Puetyi tukahi nokulinga omukanda ou, omukuatate Douglas Guest wankhia nekolelo mu Jeova, mu 25 ya Kulindi yo 2015.