Ir al contenido

Ir al índice

A kuenta sʼiaan jmeni xi koan nichxin kjoatse

A kuenta sʼiaan jmeni xi koan nichxin kjoatse

“Je kjoabi [...] kʼoasʼin kichjitʼa nga bakóyaná nga ñá xi jejaʼainená je nichxin xi fetʼani” (1 CORINTIOS 10:11).

KJOAJNDA 11, 29

1, 2. Ánni nga kui chótʼayajinsíñá je choa̱le nga ño rey xi tsakatéxoma ya Judá.

TOBʼELAÑÁ tsa jngo chjota jchaa xi tjenya yandiaa kʼoa koaijbe ndso̱ko kʼoa ska̱tsʼotjen, alikuijin toxkia kuitjá kʼoa kʼoati ya kuiseen jñani kabʼatje̱n chjota jebi. Kʼiatsa kuenta sʼiaan nga tsín nda bichómani jñani tsín nda sʼín je xíngiaa koasenkaoná nga tsín kʼoati sʼiaan tsanda ñá. Tobʼelañá, koasenkaoná nga jchaa jñani tsín nda kisʼin kʼa je chjota xi síkʼaxki̱ je Biblia.

2 Je kjoaʼmiya xi jaʼato kui tsaʼyaa je choa̱le nga ño rey xi tsakatéxoma ya Judá nga ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile Jeobá. Tonga sakʼoaa tsín nda kisʼin. Jmeni xi kisʼin yaa faʼaitʼa ya Biblia. Machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le. Jméni xi bakóyaná. Kʼoa jósʼiaan nga tsín kʼoati kui kjoa katatsaojiaan (tʼexkiai Romanos 15:4). *

NʼIO XKÓN TÍJNA KʼIATSA TOÑÁ CHʼAA YAONÁ

3-5. 1) Ningalani je Asá ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile Jeobá, jméni xi tsín ndatjín kisʼin. 2) Jméni xokisikao je Asá nga kjaʼaí chjota kisinʼiotʼani nga kiskan kao Baasá.

3 Kuila títjon kataʼyaa je choa̱le Asá. Je Asá jé Jeobá kisinʼiotʼa kʼianga jngo miyón sondado etíope kichokʼetʼale Judá. Tonga kʼianga kiskan kao je Baasá je rey xi tsʼe Israel, alikui je Jeobá kisinʼiotʼa. Je Asá mele kʼoechjoale tsakai je Baasá nga tsín xjáo katabándai ya Ramá, ʼnde jebi nʼio chjí tsabekon je chjota xi ya tsʼe Israel kʼoa yaa koanchinrókao jña tjen tsakánentsja Judá (2 Crónicas 16:1-3). Je Asá kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga nda kuichotsjoá tsa kʼoechjíle je rey xi tsʼe Siria nga katabasenkao. Kʼianga kichokʼetʼale je chjota sirio naxinandá Israel, je Baasá kjitʼanangi tsakʼékjoanle nga tjíosíxá kʼoa alikui tikisikinni je xjáo xi tjíobándai ya Ramá (2 Crónicas 16:5). Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je Asá nga kixi tíjna jmeni xi kisʼin.

4 Tonga a kisasenle je Jeobá nga kʼoasʼin toje tsakʼa yaole je Asá. Mai. Kuinga je profeta Hananí kisikasénsíni nga kisikixiyanda Asá (tʼexkiai 2 Crónicas 16:7, 9). * Je Hananí i kitsole Asá: “To kjoajchán sʼe̱li fitsʼiakjoanni ndʼaibi”. Je Asá kitjoéle naxinandá Ramá. Tonga jokjitse tsakatéxoma ñaki to kjoajchán kisʼele, je kʼoa kao naxinandále.

5 Ya kjoaʼmiya xi jaʼato kui tsaʼyaa nga je Asá kui kʼoakisʼin xi ndatjín ngixko̱n Jeobá. Kʼoa je Niná tsabee nga je Asá ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile, ningalani chjotajée koan (1 Reyes 15:14). Ninga kʼoalani kisʼin, tojo nʼio tse kjoa jaʼatojin xi totʼatsʼe nga tsín nda kiskoejin jmeni xi kisʼin. Ánni nga toje tsakʼani yaole kʼoa nga to chjota kisinʼiotʼasíni ʼndele nga je Jeobá sinʼiotʼa. Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼianga kuinjele kjoajchán kʼiatsa toje koasjaile josʼin. Tsa maije̱, kui ngisa kuenta kisʼin je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale xi kjaʼaí chjota.

6. Jméni xi bakóyaná jñani tsín nda kisʼin je Asá. Tikʼaxki̱ kʼiáni nga machjén nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa.

6 Jméni xi bakóyaná jñani tsín nda kisʼin je Asá. Kuinga ñaki je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa alikui koa̱n nga toñá chʼaa yaoná. Nga je si̱jélee nganʼio nga katabasenkaoná ninga tse kʼoa ninga choa kjoa tibitjatojiaan. Kʼoa nga kʼoati ndatjín nga chjónangilee yaoná josʼiaan tsa jme kjoa tibitjatojiaan. Tobʼelañá, a toñá chʼaa yaoná kʼoa a toñá kjoásjailee josʼiaan nga kʼoéndajiaan. Axo kʼoasʼin nganá nga títjonkjoanla fasjaiyaa jotso je Biblia kʼoa nga kui kuenta nʼia nga bʼendajiaan je kjoa. Tobʼelañá, tsa kjoa sʼená kao familianá kʼianga mangián kjoajtín kʼoa tsa kjoajtíntse. A jé Jeobá ni̱jélee nga katabándiaaná jokoa̱n sʼiaan. Xi ijngosani, tsa jekjoatse jngo xá tifasjee kʼoa tochan ska̱jiaan jngo chjota xi tsjoáxáná. A kʼoakʼuínlee chjota jebi nga tjínnele koanngián ngayeje kjoajtín xi satíoná nga xki̱ xomana, ninga tsínni so̱koxáná. Tojme kjoa xi tibitjatojiaan si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kitso jngo chjota xi kiski salmo, nga kitso: “Je Jeobá tintsjai je ndiaali, kʼoa je tinʼiotʼai yaoli, kʼoa je koasenkaoli” (Salmo 37:5).

JOKJI XKÓN TÍJNA NGA TSÍN NDA CHJOEJIAAN JE XI NIMIYOAA

7, 8. Jméni xi tsín ndatjín kisʼin je Jehosafat, kʼoa jósʼin kichomani (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

7 Kuila kataʼyaa ndʼaibi je choa̱le Jehosafat, je tile Asá. Nʼio kisasenle Jeobá jokjoan tsakai je Jehosafat. Kʼianga je Jeobá kisinʼiotʼa nʼio nkjín koya xi ndatjín kisʼin. Tonga sakʼoaa likui nda kiskosonnile jmeni xi kisʼin. Tobʼelañá, kitsjoaʼnde nga je chixankao tile je tsotile rey Acab, je rey jebi nʼio chʼao koankjoan. Xijekoan, tsakasenkao je Acab kʼianga kiskan kao chjota sirio, ningalani kʼoakitsole je profeta Micaya nga tsín kʼoakatasʼín. Kʼianga tjíokján, je sondado sirio kitsoaa Jehosafat kʼoa mee kisikʼien (2 Crónicas 18:1-32). Kʼianga kicho ijngokʼani Jehosafat ya Jerusalén, je profeta Jehú i kitsole: “A jé chjota xi tsʼen xi tjínnele kʼoainganʼiolai, kʼoa a jé xi jtike Jeobá xi tjínnele tsjoacha koai̱n” (tʼexkiai 2 Crónicas 19:1-3). *

8 Alikui kuenta kisʼin je Jehosafat jmeni xi koan kʼoa jmeni xi kitsole je profeta Micaya. Ningalani tosi tonda tsjoake koan Jeobá kʼoa koanmele nga nda kʼoéjna ngixko̱n, jé kisimiyo je chjota xi tsín je Jeobá bexkón. Je xi kisimiyo jé Ocozías, je tile Acab. Je Jehosafat kʼoa kao Ocozías chitso kisinda. Tonga je chitso xi kisinda tikjee síchjénjinni nga koanxkoa̱ (2 Crónicas 20:35-37).

9. Jókoa̱n kʼiatsa tsín nda chjoéjiaan je chjota xi si̱miyoaa.

9 Jméni xi bakóyaná je kjoa xi jaʼatojin je Jehosafat. Nʼio nkjín koya xi ndatjín kisʼin kʼoa ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le tsakásjaini je Jeobá (2 Crónicas 22:9). Tonga jé kisimiyo je chjota xi tsín Jeobá bexkón kʼoa kuinga nʼio tse kjoa tsakʼejnajinni, kʼoa tomee kinikʼien. Si̱kjaʼaitsjejiaan jmeni xi tso je Biblia, nga i̱ tso: “Je xi chjotachjine bʼamjekao chjinee koa̱n, tonga je xi chjotachini bájta kjoa ska̱jin” (Proverbios 13:20). Ninga kui xi mená nga kuisenkoaa je chjota nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá. Tonga nʼio xkón tíjna kʼiatsa je nʼio si̱miyoaa je chjota xi tsín je Jeobá bexkón.

A ninʼiotʼañá nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná kʼoa nga kʼoati tsjoáná xi kuixankoaa

10. 1) Jméni xi bakóyaná je choa̱le Jehosafat kʼiatsa mená kuixaan. 2) Jméni xi machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan.

10 Tsa mená kuixaan, jósʼin koasenkaoná je choa̱le Jehosafat. Tsakui nichxin je koa̱ntsjoachaa jngo chjota xi tsín je Jeobá bexkón. Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia so̱koná xi kuixankoaa ya jinnaxinandále Niná. Tsa maije̱ je chjota xi xíngiaa mani kjitʼa kʼoakuitsoná nga tjínnele kuixaan nga kjesa majchíngajián. Je Jeobá kʼoasʼin kisindaná nga koakoá kjoatsjoacha kʼoa kʼoati katasakóná kjoatsjoacha. Tonga jósʼiaan kʼiatsa tsín masjainá xi kuixankoaa. Si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le Jehosafat. Me ngantsjai nga je Jeobá kisijéle nga katabándiaale (2 Crónicas 18:4-6). Tonga alikui kuenta kisʼin jmeni xi kitsole je Jeobá kʼianga kisimiyo Acab, chjota jebi alikui Jeobá tsabexkón. Kuijinni kisikjaʼaitsjen tsakai je Jehosafat nga “xko̱n Jeobá tíkotseen jngo tjíjtsa sonʼnde nga koako je nganʼiole xi tʼatsʼe je xi tjíojngo ni̱ma̱le xi kao je” (2 Crónicas 16:9). Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá mele koasenkaoná. Tsjoakená kʼoa machoyale josʼin tiyoaa. Tonga a ninʼiotʼañá nga je tsjoáná jmeni xi machjénná kʼoa nga kʼoati je koasenkaoná nga so̱koná je xi kuixankoaa. Koaan si̱nʼiotʼaa nga̱ je Jeobá be kʼiani nga machjénná.

Alikui ndatjín tsa je koa̱ntsjoachaa jngo chjota xi tsín je Jeobá bexkón (Chótsenlai párrafo 10)

LIKUI KʼOAIʼNDEE NGA KJOANGʼAKON KATABʼETʼALE NI̱MA̱NÁ

11, 12. 1) Jósʼin tsakakóni jotjín ni̱ma̱le je Ezequías. 2) Ánni nga kisichatʼanile Jeobá je Ezequías.

11 Jméni xi bakóyaná je choa̱le Ezequías. Ñandia kʼianga je Jeobá tsakasenkao nga katabe jotjín ni̱ma̱le (tʼexkiai 2 Crónicas 32:31). * Kʼianga nʼio kisokochʼinle, je Niná kʼoakitsole nga koa̱nndaya kʼoa jngo choa̱ tsakakóle nga katabe nga je koasenkao. Je choa̱ xi tsakakóle kuinga je ngʼiánle jngo escalera te escalón kini yátsʼi̱n. Xijekoan, je chjotatítjon xi ya tsʼe Babilonia tsakui nichxin koanmesale tsabe xi tʼatsʼe je choa̱ xi tsakakóle Niná je Ezequías. Kuinga kisikasén kʼasíni chjota xi kikjonangile je Ezequías tʼatsʼe ngʼián jebi (2 Reyes 20:8-13; 2 Crónicas 32:24). Je Jeobá alikui kʼoakitsole josʼin skoe̱kon je chjota xi kuichokonle. Je Biblia kʼoatso nga kuinga tsín jokitsonile Jeobá nga mele skoe̱ josʼin je Ezequías. Je Ezequías kui ngayeje kjoanyinále tsakakóle je chjota xi kichokonle. Nga kʼoakisʼin, kʼoasʼin tsakakóni jotjín je ni̱ma̱le.

12 Je Ezequías kjoangʼakon tsakʼetʼale. Kuinga tsín tikitsjoanile kjoanda Jeobá ninga nʼio tsakasenkao. Je Biblia alikui kʼoatso ánni nga ngʼakon koanni je Ezequías. Tsakui nichxin kuinga kisikinjele je chjotakjoajchán asirio kʼoa tsakuije̱ nga je Jeobá kisindaya. Tsa maije̱ kuinga nʼio nyiná koan kʼoa nga nʼio tsaʼyale. Ningalani je Ezequías ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixánile je Jeobá, tonga kjoangʼakon tsakʼetʼa choatsele. Kʼoa je Jeobá alikui kisasenle. Tonga nga jekoanni, kʼoakoannile jmeni xi kisʼin kʼoa je Niná kisichatʼale (2 Crónicas 32:25-27; Salmo 138:6).

Kao kui bakoñá jotjín ni̱ma̱ná kʼianga ʼya xi bʼasjengʼaná

13, 14. 1) Kʼiáni nga bakoá jotjín ni̱ma̱ná. 2) Jósʼiaan kʼianga ʼya xi bʼasjengʼaná.

13 Jméni xi bakóyaná je choa̱le Ezequías kao jmeni xi tsín nda kisʼin. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga kʼia ngʼakon koan je Ezequías kʼianga jekisikinjele je chjota asirio kʼoa nga jekisindaya Jeobá. Je choa̱le kui bakóyaná nga si̱kuindaa yaoná josʼiaan kʼianga ʼya xi bʼasjengʼaná kʼoa kʼiatsa nda tijnaa. Ánni. Kuinga kao kui bakoñá jotjín ni̱ma̱ná. Tobʼelañá, tsa jngo ndsʼee jngo kjoanokjoaya tsjoá kʼoa nʼio nda kʼoenda je kjoanokjoayale. Tsakui nichxin nʼio nda kʼoasje kʼa xíngiaa nga nʼio nda katsjoá kjoanokjoayale. Jóxótse sʼin je ndsʼee jebi nga kʼoasʼin nda tíchʼasje.

14 Kʼianga ʼya xi nda bʼasjená si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kitso Jesús, nga kitso: “Nga jonbi kʼia nga kafekabitjosonno ngayije xi kasʼetʼainno, kʼoatixón: Ñábi choʼnda xi tsínjme chjíle, nga tojé xi tjítʼainná kʼoakinʼia” (Lucas 17:10). Kʼoati si̱kjaʼaitsjeen kʼianga ngʼakon koan je Ezequías alikui tikitsjoanile kjoanda je Jeobá ninga nkjín kʼa tsakasenkao. Jméni xi koasenkaoná nga tsín ngʼakon koaan kʼianga ʼya xi nda bʼasjená kʼianga bʼé kjoanokjoaya. Kʼiatsa si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíbasenkaoná je Jeobá, jéjin chʼa̱sjengʼaa kʼoa kʼoajin kuixoán josʼin tíbasenkaoná. Nga̱ jé Jeobá kitsjoaná je Biblia kʼoa jé tsjoáná nganʼiotsjele nga bitjaa je kjoanokjoaya.

KʼOAIʼNDEE NGA JE JEOBÁ KATABÁNDIAANÁ KʼIANGA JME XI CHJOÉJIAAN

15, 16. Jméni xi kisʼin Josías xi kjoabiya kichomani.

15 Xi tofetʼani, kuila kataʼyaa jméni xi bakóyaná je choa̱le Josías. Ninga nʼio nda tsakatéxoma, kʼoati sakʼoa tsín nda kisʼin kʼoa kjoabiya kichomani jmeni xi kisʼin (tʼexkiai 2 Crónicas 35:22). * Jméni xi kisʼin je Josías. Kʼoakitsole je Nekó, rey xi tsʼe Egipto, nga kao je skaan ninga tsín jme kjoa tjínle xi kao je. Je Nekó kʼoakitso nga tsín mele nga kao je Josías skaan. Je Biblia kʼoatso nga tʼatsʼe Niná jaʼaini jmeni xi kitso je Nekó. Tonga je Josías kijin kjoajchán kʼoa yaa kinikʼien. Ánni nga kjoanʼio kiskansíni kao Nekó. Je Biblia alikui kʼoatso anni.

16 Je Josías tjínnele tsakásjaiya tsakai jmeni xi kitso Nekó tsa ñaki tʼatsʼe Jeobá jaʼaini. Koanjinni kiskonangile tsakai Jeremías je profetale Jeobá (2 Crónicas 35:23, 25). Je Josías koanjinni nda kisikjaʼaitsjenjin tsakai jmeni xi tjín kon. Nga̱ je Nekó alikui ya tífikʼetʼale Jerusalén. Yaa tífi ya Carquemis nga tífikján kao xi kjaʼaí naxinandá. Xi ijngosani, je Nekó alikui mele nga Jeobá kʼoetʼale kʼoa ni jejin naxinandále, kʼoa je Josías alikui kuenta kisʼin ngayeje jebi kʼianga kiskoejin jmeni xi kisʼin. Jméni xi bakóyaná je choa̱le. Kʼiatsa jngo kjoa tibitjatojiaan kʼoa tsa jmeni xi chjoéjiaan, títjonkjoanla si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi mele Jeobá nga sʼiaan.

17. Kʼianga jme xi chjoéjiaan, jméni xi koasenkaoná nga tsín kʼoati sʼiaan jokisʼin je Josías.

17 Nga kjesa jme xi chjoéjinjián, títjonkjoanla si̱kjaʼaitsjejiaan je Énle Niná xi koasenkaoná kʼoa josʼin kjuintjenngiaa jmeni xi tso. Sakʼoaa machjén nga kjoásjaiyasaa jmeni xi tso je xo̱n xi bʼasje je naxinandále Niná kʼoa tsa maije̱ koaan si̱jélee kjoafaʼaitsjen jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna. Koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmesani xi tso je Énle Niná. Si̱kjaʼaitsjenjinla choa̱ jebi. Tsa jngo tichjaa xi tsín testigole Jeobá ma je xʼinle kʼoa je tichjaa jetjínndajinle jme nichxinni nga bitjotsoyason (Hechos 4:20). Tonga je xʼinle kʼoatsole nga tsín katafitsoyason nga kui nichxin, nga tosa ya katafikao nga koaikʼétsaojin, nga̱ tsín tinanda jña tjíobitjokaoni xínkjín. Je tichjaa síkjaʼaitsjenjin jñánile je Énle Niná xi koasenkao nga nda skoéjin josʼin. Be nga tjínnele sitjosonle Niná kʼoa nga kʼoakitso je Jesús nga chjotatjenngile si̱koaa je chjota (Mateo 28:19, 20; Hechos 5:29). Tonga kʼoati be nga tjínnele skoe̱xkón je xʼinle kʼoa nga je choʼndale Niná tjínnele nga nda skósonnile jmeni xi sʼin (Efesios 5:22-24; Filipenses 4:5TNM). Je tichjaa tjínnele skónangile yaole a kui xi mele je xʼinle nga tsín tikatatsoyasonni axo tokui xi mele nga ya katafikao nga kui nichxin. Ñá xi choʼndale Jeobá maa kui chjoéjiaan jmeni xi tjen ndiaale kʼoa jmeni xi sasénle Niná.

TOSI TONDA SI̱XÁLEE JE JEOBÁ KAO NGAYEJE NI̱MA̱NÁ KʼOA TSJOA SA̱TÍO TOKOÁN

18. Ánni nga nʼio chjísínile nga si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le nga ño je rey xi tsakatéxoma ya Judá.

18 Tsakui nichxin sakʼoa kʼoati sʼiaan jokisʼin nga ño je rey xi tsakatéxoma ya Judá. Tsakui nichxin sakʼoa to yaoná kjuinñá, tsa tsín nda chjoéjiaan je chjota xi si̱miyoaa, tsa kjoangʼatokon kʼoetʼaná kʼoa tsa maije̱ toñá chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan kʼoa tsín kuenta sʼiaan jmeni xi mele Niná xi tʼatsaan. Ningalani sakʼoa kui tsaojiaan kjoa jebi, tonga alikui koa̱n nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikʼia nda sasénnile Jeobá xi tʼatsaan. Je Jeobá be jotjío ni̱ma̱ná, tojosʼin tsabe jotjío ni̱ma̱le nga ño rey xi tsakatéxoma ya Judá. Kʼoati be nga nʼio tsjoachaa kʼoa nga mená nga ñaki kao ni̱ma̱ná si̱xánilee. Kuinga batíoniná je choa̱ xi koasenkaoná nga tsín kui tsaojiaan je jée xi nʼio ai tíjna. Si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱ jebi kʼoa kʼoailee kjoanda Jeobá nga kitsjoaná je Biblia.

^ párr. 2 Romanos 15:4: “Je kjoa kichjitʼa ngasʼa, kichjitʼa xi tʼatsʼe nga koakoyaná, jméni nga sʼe̱síniná kjoachoyakaokjoa xi totʼatsʼe kjoatsejta kao kjoanijetakon xi tjínle xo̱n Escrituras”.

^ párr. 4 2 Crónicas 16:7, 9: “Kʼianga kui nichxin, je profeta Hananí jaʼaikonle je Asá rey xi tsʼe Judá kʼoa i kitsole: Nga je kininʼiotʼai rey xi tsʼe Siria kʼoa tsín je kininʼiotʼai je Jeobá Nináli, je chjotakjoajchánle rey xi tsʼe Siria jekitokachjingali. Je xko̱n Jeobá tíkotseen jngo tjíjtsa sonʼnde nga koako je nganʼiole xi tʼatsʼe je xi tjíojngo ni̱ma̱le xi kao je. Kʼoa nga tojo chjotachini kinʼiai xi tʼatsʼe kjoa jebi, to kjoajchán sʼe̱li fitsʼiakjoanni ndʼaibi”.

^ párr. 7 2 Crónicas 19:1-3: “Kʼoa je Jehosafat rey xi tsʼe Judá nda kicho ijngokʼani ndʼiale ya Jerusalén. Je Jehú tile Hananí je profeta kikonle je rey Jehosafat kʼoa i kitsole: A jé chjota xi tsʼen xi tjínnele kʼoainganʼiolai, kʼoa a jé xi jtike Jeobá xi tjínnele tsjoacha koai̱n. Kuinga jtinile je Jeobá xi kao ji. Tonga kʼoati tjín jmeni xi ndatjín kinʼiai, nga kichjaʼaxin ya naxinandá je poste xi sʼetsʼoale, kʼoa tsakʼejnandaní ni̱ma̱li nga tsakjasjai je Niná xi kixi”.

^ párr. 11 2 Crónicas 32:31: “Tonga kʼianga kinikasén je chjineʼénle je chjotatítjon xi tsʼe Babilonia nga kiskonangile tʼatsʼe je choa̱ xi kisako ya naxinandá, je Niná xi kixi toxá kitsjionkonni nga kiskotʼayakao, kʼianga skoe̱ ngayeje xi tíjnajin ni̱ma̱le”.

^ párr. 15 2 Crónicas 35:22: “Tonga je Josías alikui yátsʼi̱n kinroani, tosaa kjaʼaí tsakja kʼianga kikján kao je kʼoa tsín kinrʼoé jokitsole je Nekó, je én xi tʼatsʼe Niná jaʼaini. Kuinga ya kikjánni ya Konga Meguidó”.