Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Ulilongesila ko Nongeleka Mbo Kohale?

Okuti Ulilongesila ko Nongeleka Mbo Kohale?

Ovipuka ovio . . . viahonekwa opo vitulondole, mokonda onthyulilo youye uno yehikapo.”​1 CORÍNTIOS 10:11.

OVIIMBO: 49, 127

1, 2. Omokonda yatyi matulilongesa onongeleka mbo nohamba ononkhuana mbo Judaa?

INKHA ukahi nokueenda mondyila imwe omono omunthu umwe wasesunuka atoko, nove molingi atyiho opo uhatoke. Tyelifwa notyo, tyina tuimbuka etyi tyatuala vakuetu kokulinga oviponyo, tyipondola okutukuatesako okulityilika okulinga ovipuka ngovio. Mongeleka, tupondola okulilongesila koviponyo vio vanthu vapopiwa Mombimbiliya.

2 Onohamba ononkhuana mbo Judaa tuelilongesa monthele yokualamba, tuaimbuka okuti vaumbilile Jeova nomutima auho. Mahi valingile oviponyo ovinene. Onongeleka mbavo mbahonekwa mo Mbimbiliya iya tupondola okusokolola kumbo nokulilongesila-ko. Oityi tupondola okulilongesila kuetyi tyaendele navo, iya oñgeni tupondola okulityilika oviponyo valingile?​—Tanga Romanos 15:4.

OKUYUMBA ONTHUMBI MOUNONGO WO VANTHU TYIETA OVITATEKA

3-5. (a) Namphila ankho Asa aumbilile Jeova nomutima watyo auho, oviponyo patyi alingile? (b) Omokonda yatyi Asa ayumbile onthumbi movanthu etyi Baasa alwisa o Judaa?

3 Tete matulilongesa konthele ya Asa. Wayumbile onthumbi mu Jeova etyi ovanthu vena omiliau voko Etiopia valwisa o Judaa. Mahi, kayumbile onthumbi mu Jeova etyi aluisa ohamba yoko Isilayeli itiwa Baasa. Asa ankho uhanda okutyilika Baasa opo ahatunge ovimato viepunda-umbo litiwa Ramaa, epunda-umbo limwe liakolela lio Isilayeli, likala po nondimbu nouhamba wo Judaa. (2 Crônicas 16:1-3) Asa wasoka okuti okulinga ngotyo tyaviuka opo ohamba yo Asiria imukuateseko. Etyi ova Asiria veya okuluisa epunda-umbo lio Isilayeli, Baasa “liwa-liwa ayekepo okutunga o Ramaa asipo ovitanthi.” (2 Crônicas 16:5) Ponthyimbi, ngoti etyi Asa asoka tyaviuka!

4 Mahi oñgeni Jeova elitehelela? Jeova kahambukilwe mokonda Asa kayumbile onthimbi mwe, iya atumu omuuli Anania opo ekemuviyule. (Tanga 2 Crônicas 16:7-9.) Anania apopila Asa okuti: “Mokala apeho novita.” Asa akala nepunda-umbo lio Ramaa, mahi mokueenda kuomuenyo wae kumwe novanthu vae vakalele novilwa ovinyingi.

5 Monthele yokualamba, tuelilongesa okuti Jeova wapandele Asa. Namphila Asa ankho omukuankhali, mahi Huku waimbuka okuti Asa umuumbila nomutima wae auho. (1 Reis 15:14) Nongotyo, etyi Asa alinga omatokolo ahaviukile, ankho kapondola okulityilika ovivi viatundililako. Omokonda yatyi ayumbila onthumbi mwe no movanthu vakuavo, ahayumbu onthumbi mu Jeova? Tyafuile Asa ankho wasoka okuti upondola okuundapesa omafualali alongoka nawa opo afinde ovilwa. Ine hamwe watehelela omalondolo avakuavo ahaviukile.

Movitateka viatyo aviho tuna vàla okuyumba onthumbi mu Jeova, atuhayumbu onthumbi momalusoke etu

6. Oityi tulilongesila koviponyo via Asa? Popiapo ongeleka.

6 Oityi tulilongesila koviponyo via Asa? Movitateka viatyo aviho, tuna vala okuyumba onthumbi mu Jeova, atuhayumbu onthumbi momalusoko etu. Tuesukisa okumuita etukuateseko tyina tuna ovitateka, tyilinge ovinene ine ovitutu. Otyiwa okulipula okuti: Tuyumba onthumbi muonthue muene tyina tutetulula otyitateka, atusoko okuti oyo onkhalelo yaviuka vali? Ine apeho tutetekela okutala etyi Ombimbiliya ipopia, konyima atuundapesa onondonga ombo opo tutetulule ovitateka vietu? Mongeleka, soka ñgeno ombunga yove ikutyilika okuenda komaliongiyo ine kotyonge. Okuti moiti ku Jeova ekukuateseko opo unoñgonoke etyi una okulinga? Ine hamwe wakala omuvo omunyingi tyahamono ovilinga, konyima apamoneka omunthu umwe ukuihana uundape nae. Ove momupopila okuti onosimanu ambuho una okuenda komaliongiyo, namphila apondola okuanya okuundapa nove? Apeho tyina tuna ovitateka, tuna okuhinangela elondolo liomuhoneki wono salmu liati: “Yeka Jeova ahongolele onondyila mbove kolela mwe, iya ngwe mekuvatela.”​—Salmo 37:5.

OITYI TYIPONDOLA OKUMONEKA INKHA TUKOYA OMAPANGA OMAVI?

7, 8. Oviponyo patyi Jeosafa alingile, iya oityi tyatundililako? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

7 Pahe tutalei ongeleka ya Jeosafa omona wa Asa. Ankho una ovituwa ovinyingi oviwa, viahambukisilwe Jeova. Etyi ayumba onthumbi mu Jeova, alingi ovipuka ovinyingi oviwa. Mahi tupu walingile omatokolo ahaviukile. Mongeleka, wayekele omona wae anepe omona Wohamba ondingavivi Akabe. Konyima, Jeosafa elipake kumwe nohamba Akabe avaluisa ova Silia, namphila omuuli Mikeia emulondolele opo ehetyilinge. Ovita vio Silia avilwisa Jeosafa iya avihande okumuipaa. (2 Crônicas 18:1-32) Etyi akondoka ko Jelusalei omuuli Jeú, emupulu okuti: “Okuti tyaviuka ukuateseko ondingavivi, ohumbu vana veyele Jeova?”​—Tanga 2 Crônicas 19:1-3.

8 Okuti Jeosafa welilongesila kuetyi tyaenda nae, nokelondolo apewa nomuuli? Au. Namphila ankho nkhele ehole Jeova nokuhanda okumuhambukiswa, Jeosafa walingile vali oupanga nomunthu ankho wahahande okufenda Jeova. Omunthu oo, Ohamba Acazias, omona wa Akabe. Jeosafa na Acazias avatungu aveho owato. Mahi owato auteke etyi nkhele veheneundapese.​—2 Crônicas 20:35-37.

9. Oityi tyipondola okutumonekela inkha tuholovona omapanga omavi?

9 Oityi tupondola okulilongesila kuetyi tyaendele na Jeosafa? Jeosafa walingile etyi tyaviuka, “aovola Jeova nomutima wae auho.” (2 Crônicas 22:9) Mahi konyima alingi oupanga novanthu vehehole Jeova, iya otyo atyimuetela ovitateka ovinene momuenyo wae. Alo ñgeno tyemuipaesa. Ombimbiliya ipopia okuti: “Una weenda novanandunge, nae makala nonondunge, mahi una ulinga oupanga novityova nae makala otyova.” (Provérbios 13:20) Onthue tuhanda okupopila vakuetu konthele ya Jeova. Mahi, tyieta ovitateka inkha tulinga oupanga novanthu vahaumbila Jeova.

Ove utavela okuti Huku mekuavela noluembia etyi wesukisa?

10. (a) Inkha tuhanda okunepa ine okunepwa, oityi tupondola okulilongesila ku Jeosafa? (b) Oityi tuna okuhinangela apeho?

10 Mongeleka, inkha tuhanda okunepa ine okunepwa oityi tulilongesila ku Jeosafa? Hamwe tuhimbika okuhanda omunthu uhehole Jeova. Atuhimbika okusoka okuti kamatuvasi omunthu nawike uumbila Huku opo tulinepe nae. Ine umwe wo mombunga yetu utualako okutupopila okuti tuesukisa okunepa opo tuhelikulupile. Tyotyili Jeova wetutunga neyembelo liokulinepa. Mahi, inkha katuvasi omunthu waviuka opo tulinepe, oityi tupondola okulinga? Otyipuka tyimwe tyipondola okutukuatesako okusokolola kuetyi tyaenda na Jeosafa. Ovikando ovinyingi ankho wiita ehongolelo lia Jeova. (2 Crônicas 18:4-6) Mahi, etyi akala epanga lia Akabe, ankho uhehole Jeova, Jeosafa atombo omalondolo a Jeova. Jeosafa ankho upondola okuhinangela etyi “omaiho a Jeova ekahi nokutala kombanda yohi aiho, opo alekese ononkhono mbae ku vana vemuumbila nomutima auho.” (2 Crônicas 16:9) Apeho tuhinangelei okuti Jeova uhanda okutukuatesako. Unoñgonoka onkhalelo yetu, tupu utuhole. Ove utavela okuti Huku mekuavela noluembia etyi wesukisa? Kala nonthumbi yokuti mekukuatesako!

Uhelihande nomunthu uhaumbila Jeova (Tala popalagrafu 10)

UHAYEKE OMUTIMA WOVE UKALE NO MALITYINDAILO

11, 12. (a) Oityi Ezekia alinga, tyalekesa etyi tyikahi momutima wae? (b) Omokonda yatyi Jeova aevelele Ezekia?

11 Oityi tulilongesila ku Ezekia? Jeova wakuatesako Ezekia opo aimbuke etyi tyikahi momutima wae. (Tanga 2 Crônicas 32:31.) Etyi Ezekia avela unene, Huku emupopila okuti upondola okuveluka, iya emulekesa otyipuka tyimwe tyemukuatesako okuimbuka okuti maveluka. Jeova alingi okahi kakondoke onondiatelo ekwi mbosikata. Ovanthu vamwe vomo Mbambilonia ankho vahanda okunoñgonoka vali nawa konthele yenyingilikilo olio, iya avatumu ovanthu ku Ezekia opo vekemupule konthele yotyo. (2 Reis 20:8-13; 2 Crônicas 32:24) Jeova kapopilile Ezekia oñgeni ena okuvetambula. Ombimbiliya yati Jeova “emuyeke asoke” opo atale oityi malingi. Ezekia alekesa ovalume vatunda ko Mbambilonia omalumono ena. Otyo atyilekesa etyi tyikahi momutima wae. Omonkhalelo patyi?

12 Ezekia akala nomalityindailo. Mokonda yotyo, “kapandulile ovipuka aviho oviwa alingilwa.” Ombimbiliya kaipopi omokonda yatyi akalela nomalityindailo. Tyafuile omokonda yetyi afindile ova Asiria ine omokonda yetyi Jeova emuvelulile. Ine tyafuile omokonda yetyi akala omuhona, nomunkhima. Namphila Ezekia aumbilile Jeova nomutima auho, mahi mokueenda kuomuvo wakalele nomalityindailo iya atyinumanesa Jeova. Mahi konyima “Ezekia eliolo omutima” iya Huku emuevela.​—⁠2 Crônicas 32:25-27; Salmo 138:6.

Onkhalelo tulitehelela tyina vakuetu vetuhilivika, tyipondola okulekesa etyi tyikahi momutima wetu

13, 14. (a) Otyipuka patyi tyipondola okuhololola, etyi tyikahi momutima wetu? (b) Oñgeni tupondola okukala tyina vakuetu vetuhilivika?

13 Oityi tupondola okulilongesila ku Ezekia, no koviponyo alingile? Hinangela okuti Ezekia wakala vala nomalityindailo etyi Jeova emukuatesako okufinda ova Asiria netyi emuhakula. Tyina tuamalingi otyipuka tyimwe otyiwa, ine tyina vakuetu vetuhilivika, oityi tulinga? Nonthue matulekesa etyi tukahi momutima. Mongeleka, omukuatate upondola okulinga ononkhono ononyingi opo apongiye elongomona na elilinge. Ovanthu ovanyingi vemupandula mokonda yetyi alinga. Oñgeni makala tyina apandulwa?

14 Onthue apeho tuna okuhinangela onondaka mba Jesus mbati: “Putyina muamalingi ovipuka aviho muatumwa, popiei okuti: ‘Tuvapika vehesilivila. Etyi tualinga, otyo ankho tuna okulinga.’ ” (Lucas 17:10) Hinangela okuti etyi Ezekia akala nomalityindailo, walimbuileko oñgeni Jeova emukuatesileko. Tupu tyina vakuetu vametuhilivika mokonda yelongomona tualinga, oityi matyitukuatesako okutualako nomutima weliola? Tupondola okusokolola kovipuka Jeova etulingila. Iya tupondola okupopia konthele yae, no ñgeni etukuatesako. Mokonda oe wetuavela Ombimbiliya, no ospilitu sandu, opo tutyivile okulinga elongomona.

YEKA JEOVA EKUHONGOLELE TYINA ULINGA OMATOKOLO

15, 16. Oityi Josia alingile tyemuetela ononkhia?

15 Oityi tupondola okulilongesila ku Josia? Namphila Josia ankho ohamba ikahi nawa, mahi walingile oviponyo viemuetelele ononkhia. (Tanga 2 Crônicas 35:​20-22.) Oityi alingile? Josia walingile ovilwa na Neku, ohamba yo Egitu, namphila ehena ehunga liokutyilinga. Mahi, Neku apopila Josia okuti kahandele okulwa nae. Ombimbiliya yati onondaka mba Neku “mbatunda momulungu wa Huku.” Mahi Josia akalwa iya avemuipaa. Omokonda yatyi akaluila na Neku? Ombimbiliya kayetyipopile.

16 Josia ankho upondola okuimbuka okuti etyi Neku apopia tyotyili tyatunda ku Jeova. Ñgeni? Ankho upondola okupula ku Jeremia, umwe povauli va Jeova. (2 Crônicas 35:23, 25) Tupu, Josia ankho upondola okusoka nawa etyi apopilwa. Neku ankho ukahi nokuenda kotyilongo tyo Karkemisi opo akalwise omalongo omakuavo, ankho kakaluisa o Jelusalei. Iya Neku kakuelele Jeova ine ovanthu vae. Mahi Josia kasokele ovipuka ovio, etyi ehenelinge etokolo liae. Oityi tyitulongesa? Tyina tuna otyitateka, iya atusukisa okulinga etokolo, tete tuna yokusoka oityi Jeova ahanda tulinge.

17. Tyina tuna ovitateka, oñgeni tupondola okulityilika oviponyo ngo via Josia?

17 Tyina tulinga etokolo, tete tuesukisa okusoka oñgeni onondonga mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako iya atuovola okuendelamo. Ovikando vimwe, tuesukisa okulinga omaovololo mo mikanda vietu, ine okuita onondonga komukulu umwe wewaneno. Upondola okutukuatesako okusoka ko nondonga ononkhuavo mbo Mbimbiliya. Nkhele soka kuetyi: Omphange umwe wanepua nomunthu Uhembangi ya Jeova. Onthiki imwe apange okuenda movilinga viokuivisa. (Atos 4:20) Mahi monthiki oyo, omulume wae ehemuyeke ende movilinga viokuivisa. Omulume emupopila okuti nalumwe vali tuakalele omuvo umwe atuho, ankho uhanda vakaende-ende. Omphange aovola ono versikulu mbo Mbimbiliya opo mbumukuateseko okulinga etokolo nounongo. Utyii okuti una okutavela ku Huku tupu utyii okuti Jesus wetutuma tulinge ovalongwa. (Mateus 28:19, 20; Atos 5:29) Tupu uhinangela okuti omukai una okutavela ko mulume wae iya ovaumbili va Huku vena okupola pokati. (Efésios 5:​22-24; Filipenses 4:⁠5) Okuti omulume wae ankho kahande aye movilinga viokuivisa ine ankho uhanda vakale vala kumwe? Mokonda tuvaumbili va Jeova, tuhanda okulinga omatokolo apola pokati, tupu emuhambukiswa.

UMBILIA HUKU NOMUTIMA AUHO NEHAMBU

18. Oityi upondola okulilongesa inkha usokolola ko nongeleka mbo nohamba ononkhuana mbo Judaa?

18 Pamwe, nonthue tupondola okulinga oviponyo ngevi vialingile onohamba mbuna ononkhuana mbo Judaa. Tupondola (1) okuliyumba onthumbi, (2) okuholovona omapanga omavi, (3) okukala nomalityindailo, (4) okulinga omatokolo mahi tete atuhaovola ehongolelo lia Huku. Mahi katupondola okulitehelela okuti nalumwe matutyivili akuhambukiswa Jeova. Huku utala oviwa tulinga ngetyi atalele oviwa mo nohamba mbuna ononkhuana. Jeova tupu utala ohole onene tuna nae nehando tuna lio kumuumbila apeho. Tupu waava onongeleka mbupondola okutukuatesako okulityilika okulinga oviponyo. Tusokololei komahipululo Ombimbiliya nokupandula Jeova wetuavelao!