1, 2. (a) Omokonda yatyi ouye uno waelekelwa notyifuanga matyiipawa? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Oñgeni evi vikahi keulu nevi vikahi pano pohi mavilitehelela tyina ouye uno wamahanyuako?

SOKA ñgeno omulume umwe omukalavi ukuatwa apakwa mokaleya anakelwa okuipawa. Putyina omafualali emutuala opo akaipawe, otyo vemukandukila okuti: “Tuende tyivimbi!” Omokonda yatyi omafualali emuihanena okuti tyivimbi? Namphila omulume oo nkhele ekahi nokueenda nokuna omuenyo, omafualali ena onthumbi yokuti maipawa umwe. Otyo vemupopila ngatyina ankhiale. *​—Tala okatoi.

² Ouye uno weelekua nomulume oo omukalavi. Ombimbiliya yati: “Ouye ukahi nokulamba.” (1 João 2:17) Jeova wapopile okuti apa katutu ouye uno maupu iya tutupu ondima yokuti tyili-tyili maupu. Mahi onthyulilo youye uno nokuipawa kuomunthu omukalavi, ovipuka vimwe vielikalela. Pamwe tyina omunthu omukalavi anakelwa okuipawa, ovanthu vasoka okuti kakoyesilwe nawa, avaovola ononkhalelo  mbokumuamena opo ahaipawe. Mahi Jeova omukoyesi wavilapo iya etokolo alinga lio kuhanyako ouye uno liaviuka. (Deuteronômio 32:4) Petupu omunthu matyilika Jeova okuhanyako ouye uno. Tyina ouye uno wamahanyuako, aviho vili keulu neevi vili pano pohi maviimbuka okuti Jeova wakoyesa nawa. Petupu omunthu nawike makala nondima yokuti Jeova kakoyesile nawa!

3. Ovitateka patyi vikuana maviya okupuako tyina Ouhamba wa Huku wameya?

³ Ovipuka “viouye” vikahi “nokulamba” muakutikinya-tyi? Muakutikinya ovipuka ovivi vitumonekela momuenyo wetu hono. Ovipuka ovio aviho apa katutu mavikapuako. Okunoñgonoka otyipuka otyo, tyilinga onthele “yonondaka onongwa Mbouhamba.” (Mateus 24:14) Monthele ei matupopi ovitateka vikuana vihamakalako vali tyina Ouhamba wa Huku wa meya: Onondingavivi, omaongano omouye, ovituwa ovivi, novivi vikahi mouye. Tupu matulilongesa (1) ongeni ovipuka ovio vitukalesa hono, (2) oityi Jeova mekevilinga (3) Oityi matyipingi pomphangu yavio.

4. Oñgeni onondingavivi mbutukalesa?

⁴ Oñgeni ovanthu onondingavivi vetukalesa hono? Apostolu Paulu wapopia okuti kononthiki mbahulila makukeya “omuvo wepuiya.” Ayawisako okuti: “Onondingavivi no vomatutu mavakavilapo unene.” (2 Timóteo 3: 1-5, 13) Ovipuka ovio kavikahi nokumona hono? Ovanthu ovanyingi ponthue tuamonesuale ononkhumbi no nondingavivi, nokulingwa onya mokonda yotyivala tyetu. Ovanthu vamwe kavaholeka ovipuka ovivi valinga. Vamwe velikembesa ngatyina vahanda okukuatesako vakuavo, mahi muaina onondingavivi. Namphila hamwe katunemoswe ononkhumbi novanthu onondingavivi, mahi ovipuka valinga vitukalesa notyiho. Tyituihama unene tyina tuameivi onkhalelo ovana no nombuale novanthu ovakuavo vehetyivili okuliyakulila, valingwa onya no nondingavivi. Onondingavivi ovakalavi ngovinyama viomohika ine ngo vilulu. (Tiago 3:15) Tyihambukiswa okunoñgonoka okuti Ondaka ya Jeova ituavela ekevelelo.

5. (a) Omphitilo patyi onondingavivi nkhele vena? (b) Oityi matyikamoneka novanthu vahahande okulinga omapiluluko?

⁵ Oityi Jeova malingi? Jeova nkhele ukahi nokuavela onondingavivi omphitilo yokupiluluka. (Isaías 55:7) Namphila ouye uno apa katutu mauhanyuako, mahi Jeova nkhele kenekoyese onondingavivi. Ngotyo, oityi matyimoneka novanthu vaanya okupiluluka, navana vatualako okukuatesako ouye uno alo ononkhumbi ononene mbuhimbika? Jeova walaa okuhanyako ovanthu aveho onondingavivi pano pohi. (Tanga Salmo 37:10.) Hono, ovanthu ovanyingi vaholeka ovipuka ovivi valinga iya ovikando ovinyingi kavahitiswa. (Jó 21:7, 9) Mahi Ombimbiliya ituhinagelesa okuti: “Omaiho a Huku atala onondyila mbovanthu, Oe utala onomphai mbavo ambuho. Petupu enthiki ine okahi opo muholame ovanthu valinga ovipuka ovivi.” (Jó 34:21, 22) Tupu, ­petupu etyi tupondola okuholeka ku Jeova. Huku weete ovipuka aviho onondingavivi mbukahi nokulinga. Konyima yo Armagedom, matukatala pomaumbo onondingavivi, mahi kamatuvevasi-po. Mavakanyimuako pala apeho!​—Salmos 37:12-15.

6. Ovalie mavesalako tyina onondingavivi mbamanyimuako iya omokonda yatyi otyo onondaka onongwa?

 ⁶ Olie mekesalako tyina onondingavivi mbamahanyuako? Jeova walaa okuti: “Ovahiliyi mavakapiñgana ohi iya avakakala nombembwa onene.” Mu salmu tutangamo okuti: “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakalako apeho.” (Salmo 37:11, 29) “Ovahiliyi” “novaviuki” ovanthu patyi? Ovahiliyi ovo vana veliola omutima velilongesa nokutavela ku Jeova. Ovaviuki ovo vana valinga nomutima auho etyi Huku apopia okuti otyo tyaviuka. Mouye uno hono, mueyula vali ovanthu onondingavivi tyipona ovaviuki. Mahi, mouye omupe mamukakala vala ovahiliyi novaviuki iya aveho makalinga ohi ino ikale omphangu yombembwa!

7. Ovitateka patyi vikahi nokuetwa nomaongano omouye?

⁷ Oñgeni omaongano omouye etukalesa hono? Ovivi ovinyingi hono vikahi mouye kavietwa vala novanthu, mahi vietwa nomaongano omouye. Omaongano onongeleya mbo mouye, mbukahi nokukemba ovanthu ovanyingi. Mongeleka, kaapopi otyili konthele ya Huku, tupu apopia okuti Ombimbiliya kaiyumbwa onthumbi, kaapopi otyili konthele yetyi matyikakala ohi novanthu komutwe wandyila. Ovatumini ononkhembi vaetako ovilwa nokulinga okapungulula nokumonesa ononkhumbi ovanthu vokuahepa. Ovatumini ovanyingi vakala ovahona nokuna epondolo mokonda yokulinga okapungulula nokuvakela-mo. Ovahona vamwe vaundapesa onomakina mbusilisa ohi nomphepo. Vanyona omiti, nokuetela oluhepo ovanthu ovanyingi opo vakale ovahona. Tyayandyuluka nawa okuti, omaongano omouye ekahi nokumonesa ononkhumbi ovanthu ovanyingi hono.

8. Oñgeni Ombimbiliya ipopia konthele yetyi matyikamoneka nomaongano omouye?

⁸ Oityi Jeova makalinga? Ononkhumbi onene mambuhimbika tyina ovatumini vamautukila omaongano aeho onongeleya mbomatutu, onongeleya Ombimbiliya iihana okuti ekunga ine Ombambilonia Onene. (Apocalipse 17:1, 2, 16; 18:1-4) Onongeleya ombo mbomatutu mambuya okuhanyuako ambuho. Mahi oityi matyikamoneka nomaongano omakuavo omouye? Ombimbiliya iveeleka nomphanga nokolongo kekahi pokati kelunga mokonda mavasoko okuti vapama. (Tanga Apocalipse 6:14.) Tupu iyawisako okuti ovatumini nomaongano omouye kamaakuatesako Ouhamba wa Huku okuhanyako ouye. Otyo matyikamoneka konthyulilo yononkhumbi ononene. (Jeremias 25:31-33) Konyima, kamakukala vali eongano nalike lio mouye!

9. Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti ohi omphe maikaonganekwa nawa?

⁹ Oityi matyikapinga pomaongano omouye? Konyima yo Armagedom, okuti makuhupu eongano limwe kombanda yohi? Ombimbiliya yati: “Kuna eulu epe noohi omphe tukahi nokukevelela ngetyi Huku alaa, muna mamukakala ouviuki.” (2 Pedro 3:13) Eulu ekulu nohi vilekesa ovatumini vomouye novanthu vatumina. Tyina eulu ekulu liamapu, oityi matyipingipo?  “Eulu epe nohi omphe.” Eulu epe tyilekesa outumini omupe Wouhamba wa Huku mautuminwa na Jesus Kristu novo 144.000. Ohi omphe tyilekesa ovanthu mavakatuminwa Nouhamba wa Huku. Jesus no 144.000 mavahetekela nawa-nawa Jeova Huku, Huku waongana. (1 Coríntios 14:33) Otyo tyilekesa okuti “ohi omphe” maiyonganekwa. Mamukakala ovalume opo vaonganeke ovipuka. (Salmo 45:16) Ovalume ovo mavakahongolelwa na Kristu novo 144.000. Soka komuvo oo, tyina omaongano aeho omouye maapinguako neongano like vala, eongano lihamamonesa ononkhumbi ovanthu!

10. Ovituwa patyi ovivi viakaka potyilongo ukala? Oñgeni ove nombunga yove mupondola okuliyakulila?

¹⁰ Oñgeni ovituwa ovivi vitukalesa hono? Tukahi mouye mueyula oundalelapo, nokuvaka, novilwa. Ovitalukiso vikahi mouye vimoneka ngatyina viaviuka, mahi kavielikuatele novitumino via Jeova konthele yotyiwa notyivi. (Isaías 5:20) Ovohe vesukisa okulinga ononkhono, opo vayakulile ovana vavo komahongiliyo omavi. Mahi, Ovakristau aveho votyotyili vena okulinga atyiho opo vayakulile oupanga vena na Jeova, mouye uno uhena onthilo novitumino via Huku.

11. Oityi tulilongesila konkhalelo Jeova akoyesa o Sodoma no Gomora?

¹¹ Oityi Jeova makalinga novituwa ovivi? Soka oñgeni Jeova amaneneko ovituwa ovivi ankho vikahi mepunda-umbo lio Sodoma no Gomora. (Tanga 2 Pedro 2:6-8.) Lote ankho omuviuki, oe nombunga yae vamuene ononkhumbi ononene mokonda ovanthu ankho vakala ponthele yavo valinga ovipuka ovivi. Jeova ahanye epunda-umbo aliho, mokonda yovipuka ovivi ovanthu ankho valinga. Mahi nehanyauno olio “walekesa etyi matyikamoneka” no vanthu onondingavivi hono. Ngetyi Jeova amaneneko ovivi aviho, tupu meya okuvimanako tyina ameya okuhanyako ouye uno.

12. Ovilinga patyi uhanda okukalinga tyina ouye uno wamahanyuako?

¹² Oityi matyikapinga povituwa ovivi? Mouye omupe, matukakala novilinga vihambukiswa. Mongeleka, matukapilulula ohi ikale omphango yombembwa nokukatunga onondyuo pala onthue novanthu tuhole. Tupu matukayakula ovanthu ovanyingi mavakatutila nokukevelongesa konthele ya Jeova no konthele yovipuka Jeova alingila ovanthu aveho. (Isaías 65:21, 22; Atos 24:15) Pomuvo opo, matukakala novilinga ovinyingi vituhambukiswa tupu vihilivika Jeova!

13. Oityi tyaetwa noumphuki walingwa motyikunino tyo Endene?

¹³ Oñgeni ovivi vikahi mouye vitukalesa hono? Ouye weyula ovanthu onondingavivi, nomaongano, novipuka ovikuavo ovivi. Ovilwa, noluhepo, nokuyalwa novanthu mokonda yotyivala, nomauvela no nonkhia, vimonesa ovanthu aveho ononkhumbi. Ovipuka ovio ovivi ­vieya mokonda Satanasi, na Andau na Eva  vatyitukilapo Jeova. Iya ovanthu aveho vamoneswa ononkhumbi noumphuki oo.

14. Oityi Jeova makalinga novivi vikahi mouye?

¹⁴ Oityi Jeova makalinga novivi vikahi mouye? Matulilongesa onongeleka mbumwe. Jeova walaa okumanako ovilwa aviho. (Tanga Salmos 46:8, 9.) Makamanako omauvela. (Isaías 33:24) Makamanako ononkhia pala apeho. (Isaías 25:8) Makamanako oluhepo. (Salmo 72:12-16) Jeova makamanako ovipuka ovikuavo aviho vituetela ononkhumbi hono. Tupu makamanako omahongiliyo aetuwa na Satanasi novilulu viae!​—Efésios 2:2.

15. Ovipuka patyi mavikakalako pala apeho konyima yo Armagedom?

¹⁵ Nkhele soka okukala mouye muhena ovilwa, nomauvela, nononkhia! Kamamukakala vali omafualali, nomauta. Tupu kamatukesukisa vali onosipitali no nondotolo no nofulumelu nondyuo yokupaka ovivimbi ine omaendo. Kamakukakala vali ovivi iya kamatukesukisa vali omakakunye nomakumba! Ovipuka ovio aviho ovivi vitukalesa notyiho, mavikanyimuako pala apeho.

16, 17. (a) Vana mavakahupa mo Armagedom mavelitehelela ñgeni? Ava ongeleka. (b) Oñgeni mokala nonthumbi yokuti mohupu tyina ouye ou wamahanyuako?

¹⁶ Oñgeni omuenyo maukakala tyina ovipuka ovivi viamahanyuako? Okutyisoka ngoti onondyoi. Mokonda tuakalale omuvo omunyingi nokumona ononkhumbi, alo umwe tuembutyiliyale. Mongeleka, ovanthu vakala potyilongo paviela unene, mokueenda kuomuvo vetyityiliya. Ovanthu vakala potyilongo pasila unene mokueenda kuomuvo vetyiliya aveheivi vali omuniko. Mahi tyina Jeova amamaneko ovipuka aviho vitukalesa omapita, matuhambukwa unene!

¹⁷ Oityi matyikapinga povipuka vitunumanesa hono? O Salmo 37:11 yati: “Ovaviuki mavakapiñgana ohi iya avakakala nombembwa onene.” Tyitupameka okunoñgonoka okuti etyi otyo Jeova etuhandela! Mokueenda kuomuvo uno wononkhumbi linga atyiho uvila opo ufuene ku Jeova no keongano liae. Ovipuka ukevelela komutwe wandyila oviwa unene, ngotyo soka apeho kuvio, tupu vipopila vakuenyi. (1 Timóteo 4:15, 16; 1 Pedro 3:15) Tyina ulinga ngotyo, upondola okukala nonthumbi yokuti tyina ouye uno wamahanyuako, ove motualako nomuenyo nokukala nehambu pala apeho!