Skip to content

Skip to table of contents

“Kia Eke e Koe e Mena ne Omonuo Ai a Koe”

“Kia Eke e Koe e Mena ne Omonuo Ai a Koe”

“Kia ta atu e koe ke he Iki e tau mena ne omonuo ai a koe.”MATAIO 5:33.

TAU LOLOGO: 18, 7

1. (a) Ko e heigoa ne tatai a Iefeta mo Hana? (Kikite fakatino he kamataaga.) (e) Ko e heigoa e tau hūhū ka tali he vala tala nei?

KO IEFETA ko e takitaki loto malolō mo e ko e toa. Ko Hana ko e fifine fakatokolalo ne leveki e taane mo e magafaoa haana. Tapuaki tokoua a laua ki a Iehova. Ka e fai mena foki ne tatai a laua. Ne taute tokoua e Iefeta mo Hana e omonuo ki a Iehova ti tumau fakamooli a laua ke he omonuo ha laua. Ko e tau fakafifitakiaga mitaki lahi mahaki a laua ke he tau tagata taane mo e tau fifine mogonei ne fifili ke omonuo ki a Iehova. Kia fakatutala a tautolu mogonei ke he tau tali ke he tolu e hūhū: Ko e heigoa e omonuo? Uho lahi fēfē ke omonuo ke he Atua? Ko e heigoa e tau fakaakoaga ka ako e tautolu mai ia Iefeta mo Hana?

2, 3. (a) Ko e heigoa e omonuo? (e) Ko e heigoa ne talahau he tau Tohiaga Tapu hagaao ke he tau omonuo ne taute mo e Atua?

2 He Tohi Tapu, ko e omonuo ko e maveheaga uho lahi ne taute mo e Atua. Ma e fakatai, maeke e tagata ke mavehe ki a Iehova to fai mena ka taute e ia, foaki falu mena fakaalofa, hū ke he taha fekafekauaga pauaki, po ke fakamamao mai he falu mena. Taute e tau omonuo puhala he fifiliaga he fakaaoga e atāina. Nakai fai tagata kua omoi ke taute e omonuo. Ka fifili e tagata ke taute pihia, kua onoono a Iehova ke he omonuo haana ko e maveheaga uho lahi kua lata ke fakalilifu mo e taofi mau. He Tohi Tapu, ko e omonuo ko e talahauaga ne omonuo e tagata ke taute po ke nakai taute taha mena pauaki. (Kenese 14:22, 23; Heperu 6:16, 17) Ko e heigoa ne talahau he Tohi Tapu kua lata a tautolu ke uta fakahokulo e tau omonuo ha tautolu ke he Atua?

3 He Fakatufono faka-Mose, totou e tautolu ka taute he tagata e omonuo ki a Iehova, “aua neke tiaki e ia hana kupu, ka e eke ni e ia tuga ne tau mena oti ne to mai ai he hana gutu.” (Numera 30:2) Fakamui, tohi e Solomona: “Ka omonuo ai a koe e omonuo ke he Atua, aua neke fakamule ke ta atu e tau mena ne omonuo ai a koe; ha kua nakai fiafia a ia ke he tau tagata goagoa; kia eke e koe e mena ne omonuo ai a koe.” (Fakamatalaaga 5:4) Fakaako e Iesu ko e taute e omonuo ke he Atua ko e mena uho lahi he pehē a ia: “Ne talahau mai kia lautolu ke he vaha i tuai, Aua neke omonuo pikopiko a koe, ka kia ta atu e koe ke he Iki [Iehova] e tau mena ne omonuo ai a koe.”Mataio 5:33.

4. (a) Uho lahi fēfē ke taute e omonuo mo e Atua? (e) Ko e heigoa kua manako a tautolu ke fakaako mai ia Iefeta mo Hana?

4 Kua maaliali ai kua lata a tautolu ke uta fakahokulo e tau maveheaga ne taute e tautolu ki a Iehova. Ko e puhala kua taute e tautolu e omonuo ha tautolu ne lauia e fakafetuiaga ha tautolu mo Ia. Talahau fakamaali e Tavita e mena nei he hūhū a ia: “Ko hai kia ke hake ke he mouga a Iehova? Ko hai foki ke tu mau ke he hana haeleaga tapu?” Ti tali e ia he pehē to talia e Iehova a lautolu ne “nakai omonuo pikopiko.” (Salamo 24:3, 4) Ko e heigoa ha Iefeta mo Hana ne igatia mo e omonuo? Mukamuka kia ma laua ke ta atu e omonuo ha laua?

FAKAMOOLI E LAUA E OMONUO KE HE ATUA

5. Ko e heigoa ne omonuo e Iefeta? Ko e heigoa e fua?

5 Ne taute e Iefeta e maveheaga ki a Iehova he mogo ne amanaki a ia ke fakafehagai tau mo e tau Amoni. Ko e motu ia ko e fī ke he tau tagata he Atua. (Tau Fakafili 10:7-9) Ne olelalo a Iefeta ki a Iehova ke foaki age e kautūaga, ti omonuo e ia: “Kaeke ke tuku mai e koe e fanau a Amoni ke he haku a lima; Ti eke ni ma Iehova a ia kua hu mai he tau gutuhala he haku a fale ke fonofono au ka liu atu au mo e monuina mai he fanau a Amoni.” Tali he Atua e liogi ha Iefeta ti lagomatai a ia ke kautū he tauaga. He fano a Iefeta ki kaina, ne hau e tama fifine fakahele haana ke fonofono a ia. Ko ia ka “eke ni ma Iehova.” (Tau Fakafili 11:30-34) Ko e heigoa e kakano he mena ia ma e tama fifine haana?

Ko Iefeta mo e tama fifine haana ko e tau tagata fakamooli ne nakai manamanatu ke moumou e omonuo ke he Atua

6. (a) Mukamuka fēfē ma Iefeta mo e tama fifine haana ke ta atu e omonuo ne kua taute e Iefeta ke he Atua? (e) Ko e heigoa kua fakaako e tautolu hagaao ke he omonuo ia Teutaronome 23:21, 23 mo e Salamo 15:4?

6 Ke eke e omonuo he matua taane haana, ne lata he tama fifine ha Iefeta ke fano mo e fekafekau mau ki a Iehova he faituga. Taute kia e Iefeta e maveheaga haana mo e nakai manamanatu fakamitaki ki ai? Nakai. Liga iloa e Iefeta ko e tama fifine haana ka hau fakamua ke fonofono a ia. He iloa po ke nakai iloa e ia, ko e fakamooli ke he omonuo haana ki a Iehova ne nakai ko e mena mukamuka ma Iefeta po ke tama fifine haana. He kitia e Iefeta a ia, ne pehē a ia kua malipilipi haana a loto. Ne fano kehe e tama fifine haana ke “tagi . . . ha ko e hana tamafine tote.” Ko e ha? Nakai fai tama taane a Iefeta ti ko e mogonei ko e tama fifine fuataha haana to nakai faitaane mo e nakai fai tama. To motuhia e higoa magafaoa ha Iefeta. Ka ko Iefeta mo e haana tama fifine ne mailoga kua fai mena atu foki ne mua e aoga ke he ha laua a tau logonaaga. Pehē a Iefeta: “Kua vagahau atu e au kia Iehova, ti nakai maeke ke liuaki mai haku a kupu.” Pehē e tama fifine haana: “Ati eke a e koe kia au tuga ne kupu kua fina atu ai ia koe.” (Tau Fakafili 11:35-39) Ko Iefeta mo e tama fifine haana ko e tau tagata fakamooli ne nakai manamanatu ke moumou e omonuo ke he Atua pete kua uka lahi ma laua ke fakamooli ki ai.—Totou Teutaronome 23:21, 23; Salamo 15:4.

7. (a) Ko e heigoa ne omonuo e Hana, ti ko e ha? Ko e heigoa e fua ne tupu mai ai? (e) Ko e heigoa e kakano he omonuo ha Hana ma Samuela? (Kikite matahui tala.)

7 Taute foki e Hana e omonuo ki a Iehova he magaaho tupetupe lahi he moui haana. Kua momoko lahi a ia ha kua nakai maeke a ia ke fanau, ti kua ekefakakelea ki a ia ha ko e tuaga ia. (1 Samuela 1:4-7, 10, 16) Tala age e ia ki a Iehova e logonaaga haana ti taute e ia e maveheaga nei: “Iehova Sapaota na e, kaeke ke kitekite mai a koe ke he matematekelea he hau a fekafekau fifine, mo e manatu mai e koe kia au, ti nakai nimo kia koe hau a fekafekau fifine, mo e foaki mai e koe ke he hau a fekafekau fifine e tama tane, ti foaki atu ai e au a ia kia Iehova ke he tau aho oti he hana moui; to nakai hoko foki e tafi ke he hana ulu.” * (Kikite matahui tala.) (1 Samuela 1:11) Fanogonogo a Iehova ke he liogi haana ti ko e tau hake ne fanau e ia e tama taane ko Samuela. Fiafia lahi a Hana! Ka e nakai nimo e ia omonuo haana mo e Atua. Ko e magaaho ne fanau e tama taane, pehē a ia: “Ha ko e mena ole e au a ia kia Iehova.”1 Samuela 1:20.

Makai a Hana ke foaki e tau mena ne aoga lahi ki a ia ke maeke ke fakamooli e maveheaga haana ke he Atua

8. (a) Mukamuka nakai ma Hana ke fakamooli e omonuo haana? (e) Fakamanatu fēfē he Salamo 61 ki a koe e fakafifitakiaga mitaki ha Hana?

8 Kavi ke he tolu e tau he moui a Samuela, ne taute e Hana e mena ne mavehe e ia ki a Iehova. Ne uta e ia a Samuela ke he Ekepoa ne Mua ko Eli he faituga i Sailo mo e pehē: “Ko e tama nai ne liogi atu ai e au; ti foaki mai ai e Iehova e mena ne ole atu e au kia ia. Ko au foki kua tuku atu e au a ia kia Iehova; ke he tau aho oti ke moui ai a ia.” (1 Samuela 1:24-28) Tali mai he mogoia, ne nofo a Samuela he faituga. Talahau he Tohi Tapu kua “tupu e tama ko Samuela ki mua a Iehova.” (1 Samuela 2:21) He fakamooli e omonuo a Hana kua nakai ko e mena mukamuka. Kakano ai to nakai fai magaaho a ia mo e tama taane fakahele haana he tau aho takitaha ne kua ofania mooli e ia. To nakai kitia e ia e tupu hake ha Samuela. Ka e uta fakahokulo e Hana e omonuo haana mo Iehova. Makai a ia ke foaki e tau mena ne aoga lahi ki a ia ke maeke ke fakamooli e maveheaga haana ke he Atua.1 Samuela 2:1, 2; totou Salamo 61:1, 5, 8.

Kua tuku atu nakai e koe e tau omonuo haau ki a Iehova?

9. Ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ki ai mogonei?

9 Ha kua maama e tautolu mogonei e uho lahi mahaki ke taute e omonuo mo Iehova, kia fakatutala a tautolu ke he tau hūhū nei: Ko e heigoa e tau omonuo kua liga taute e tautolu mogonei? Lata ke eketaha fēfē a tautolu ke fakamooli e tau omonuo ia?

OMONUO HAAU HE FAKATAPUAGA

Omonuo he fakatapuaga (Kikite paratafa 10)

10. Ko e heigoa e omonuo ne mua atu e aoga ka taute he Kerisiano? Ko e heigoa ne putoia ai?

10 Ko e omonuo ne mua atu e aoga ka taute he Kerisiano ko e fakatapu e ia haana moui ki a Iehova. He liogi he tagata, mavehe a ia ke fakaaoga e moui haana ke fekafekau tumau ke he Atua pete ni e mena ka tupu. Pehē a Iesu “aua neke omaoma” a tautolu ki a tautolu ni, kakano ai, mavehe a tautolu ke tuku fakamua a Iehova, nakai ko tautolu. (Mataio 16:24) Tali mai he aho ia, “ko e tau tagata he Iki [ko Iehova] a tautolu.” (Roma 14:8) Uta fakahokulo e tautolu e tukuleleaga ha tautolu. Logona hifo a tautolu tuga e salamo ne pehē: “Ko [e] heigoa taha mena ke taui aki e au a Iehova he hana mahani mitaki mai oti kana kia au.”Salamo 116:12, 14.

11. Ko e heigoa ne tupu he aho ne papatiso a koe?

11 Kua fakatapu nakai e koe e moui haau ki a Iehova mo e fakakite e fakatapuaga haau he papatiso ke he vai? Ka fitā he taute e koe, ko e mena homo ue atu a ia! Manatu nakai e koe e magaaho ne taute he matakainaga taane e lauga papatiso ti hūhū kua tukulele nakai e koe a koe ki a Iehova ti kua maama nakai e koe “kua fakakite he tukuleleaga mo e papatisoaga haau a koe ko e taha he Tau Fakamoli a Iehova”? Ka tali a koe ē, iloa he tau tagata oti kua tukulele e koe e moui haau ti kua latatonu ke papatiso ko e taha he tau fekafekau kua fakauku ha Iehova. Liga fakafiafia mooli e koe a Iehova!

12. (a) Ko e heigoa e tau hūhū kua lata ke hūhū hifo e tautolu? (e) Ko e heigoa e tau mahani ne fakamafana e Peteru ki a tautolu ke feaki?

12 Ka papatiso a koe, kua mavehe a koe ki a Iehova to fakaaoga e moui haau ke fekafekau ki a ia mo e taute e tau mena oti ke muitua ke he tau tutūaga haana. Ko e papatiso ko e kamataaga. He fai magaaho he mole, igatia a tautolu mo e lata ke matutaki mo e kumikumi hifo ki a tautolu ni. Maeke a tautolu ke hūhū: ‘Fēfē e tupuaga he fakafetuiaga haaku mo Iehova tali mai he papatisoaga haaku? Fekafekau loto katoa agaia nakai au ki a ia? (Kolose 3:23) Liogi tumau nakai au? Totou nakai e au e Tohi Tapu he tau aho takitaha? Fano tumau nakai au he tau feleveiaaga he fakapotopotoaga? Taute tumau nakai e au e gahua fakamatala? Po kua nakai hakahakau lahi au ke he falu he tau matagahua nei?’ Hataki he aposetolo ko Peteru a tautolu ke he hagahaga kelea kaeke ke nakai gahuahua a tautolu ke he ha tautolu a fekafekauaga ki a Iehova. Kalo kehe a tautolu he mena nei kaeke ke gahua fakamalolō a tautolu ke tupu e tua, iloilo, fakauka, mo e mahani Atua.—Totou 2 Peteru 1:5-8.

13. Ko e heigoa he Kerisiano kua lata ke mailoga hagaao ke he tukuleleaga mo e papatiso?

13 Ka taute e tautolu e omonuo ke fekafekau ki a Iehova, kua nakai lata ke fakatikai ai. Ko e tagata ne mategūgū he fekafekau ki a Iehova po ke moui ko e Kerisiano kua nakai pehē fakamui mena nakai fakatapu mooli a ia ke he Atua ti nakai aoga e papatiso haana. * (Kikite matahui tala.) Ko e tagata ka fakatapu ki a Iehova ne taute e agahala kelea lahi mahaki, ti kua fai fakalagoaga a ia ki a Iehova mo e fakapotopotoaga. (Roma 14:12) Nakai manako a tautolu ke tuga a lautolu ne talahau e Iesu: “Ha kua toka e koe hau a fakaalofa fakamua.” Ka e manako a tautolu ki a ia ke talahau hagaao ki a tautolu: “Kua iloa e au hau a tau gahua, mo e hau a fakaalofa, mo e hau a fekafekau mai, mo e hau a tua, mo e hau a fakauka, mo e hau a tau gahua, kua mua foki e tau mena fakamui ke he tau mena fakamua.” (Fakakiteaga 2:4, 19) Manako a tautolu ke fakafiafia a Iehova he fakamakai ke momoui fakatatau ke he tukuleleaga ha tautolu.

OMONUO HAAU HE FAKAMAUAGA

Omonuo he fakamauaga (Kikite paratafa 14)

14. Ko e heigoa e omonuo ke uaaki ne mua atu e aoga ke he tagata? Ko e ha?

14 Ko e omonuo ke uaaki ne mua atu e aoga ka taute he tagata ko e omonuo he fakamauaga. Ko e fakamauaga ko e mena tapu. Onoono a Iehova he omonuo he fakamauaga ko e manatu uho lahi. Ka taute e kitofaihoana mo e kitofaitaane e tau omonuo ha laua, kua taute e laua e omonuo ki a Iehova ti pihia mo lautolu oti ne fakalataha mai. Kua fa mavehe a laua ke fefakaalofaaki, fakafeheleaki he taha ke he taha, mo e fefakalilifuaki he nonofo tokoua a laua he lalolagi fakatatau ke he fakatokatokaaga he Atua ke he fakamauaga. Liga nakai fakaaoga he falu e tau kupu nei, ka e taute agaia e lautolu e omonuo ki mua he Atua. Ka taute e laua e tau omonuo nei, kua eke a laua mo taane mo e hoana. Ko e fakamauaga kua kakano ke nonofo tokoua tukulagi. (Kenese 2:24; 1 Korinito 7:39) Pehē a Iesu: “Ko ia kua fakalataha he Atua, aua neke vevehe he taha tagata.” Ko e hoa kua tauteute ke mau kua nakai lata ke manamanatu ka nakai holo mitaki e fakamauaga ha laua, maeke tumau a laua ke tau vevehe.Mareko 10:9.

15. Ko e ha ne nakai lata e tau Kerisiano ke onoono ke he fakamauaga he puhala he lalolagi?

15 Mooli, tuga ni he nakai fai tagata mitaki katoatoa, kua nakai mitaki katoatoa e tau fakamauaga. Kakano haia ne pehē e Tohi Tapu ki a tautolu ko e tau tagata oti ne faihoana mo e faitaane he falu mogo ne “moua a lautolu kua pihia he matematekelea ke he tino.” (1 Korinito 7:28) He lalolagi mogonei, tokologa ne ha ha i ai e aga fakatalē ke he fakamauaga. Logona hifo a laua ka nakai holo mitaki e fakamauaga kua maeke tumau a laua ke fakaoti e fakamauaga. Ka e nakai pihia e onoonoaga he tau tagata taane mo e tau fifine Kerisiano ke he fakamauaga. Mailoga e laua kua taute e laua e omonuo he fakamauaga ki mua he Atua. Ka moumou e laua e omonuo, tuga kua pikopiko a laua ke he Atua ti vihiatia e Ia e tau tagata pikopiko. (Levitika 19:12; Tau Fakatai 6:16-19) Kua lata e tau Kerisiano ne faihoana mo e faitaane ke manatu e tau kupu he aposetolo ko Paulo: “Kua fakamau kia a koe ke he hoana? ua kumi e koe ke vevete.” (1 Korinito 7:27) Lata a Paulo ke talahau ha kua iloa e ia kua vihiatia foki e Iehova e tau vevehe fakavai.Malaki 2:13-16.

16. Ko e heigoa ne talahau he Tohi Tapu hagaao ke he tau vevehe mo e nonofo kehekehe?

16 Fakaako e Iesu ko e kakano faka-Tohi Tapu hokoia ke tau vevehe kaeke ke mahani faivao e hoa ti ko e hoa ne nakai faivao kua nakai fifili ke fakamagalo a ia. (Mataio 19:9; Heperu 13:4) Ka e kua e nonofo kehekehe he tau hoa mau? Maaliali foki e manatu he Tohi Tapu ke he mena nei. (Totou 1 Korinito 7:10, 11.) Nakai fai manatu faka-Tohiaga Tapu ma e nonofo kehekehe he fakamauaga. Ka e, he falu mogo liga ha ha i ai e tuaga ne liga logona hifo he Kerisiano kua lata pauaki ke nofo kehe mai he hoa haana. Ma e fakatai, falu ne talitonu kua hagahaga kelea lahi mahaki e moui po ke fakafetuiaga haana mo Iehova ka nonofo a lautolu mo e hoa ne favale lahi mahaki po ke tiaki taofiaga. * (Kikite matahui tala.)

17. Ko e heigoa ka taute he hoa Kerisiano ke tumau e fakamauaga ha laua?

17 Ka ō e hoa ke he tau motua he fakapotopotoaga ma e fakatonuaga ke he puhala ke fakaholo ki mua e fakamauaga ha laua, maeke e tau motua ke hūhū kua kitekite nakai e laua e vitiō What Is True Love? mo e fakaako e porosua Maeke e Magafaoa Haau ke Fiafia. Kua fakamaama he tau mena nei e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu ka lagomatai e fakamauaga ke malolō lahi. Taha e hoa ne pehē: “Tali mai he fakaako e maua e porosua nei kua mua atu e fiafia he fakamauaga ha maua.” Ko e matakainaga fifine ne faitaane ke 22 e tau ne manamanatu kua teitei fakaoti tuai e fakamauaga haana. Ka e kitekite e ia e vitiō. Ti pehē a ia: “Papatiso tokoua a maua, ka e kehekehe e tau logonaaga ha maua. Hau e vitiō he magaaho hako! Kua taute mena tokoua a maua mogonei ko e hoa.” Maaliali ai, ka fakagahua he taane mo e hoana e tau matapatu fakaakoaga ha Iehova he fakamauaga ha laua, to fiafia lahi mo e malolō lahi e fakafetuiaga ha laua.

KO E OMONUO HE TAU FEKAFEKAU GAHUA MAU PAUAKI

18, 19. (a) Ko e heigoa ne taute he tokologa he tau mamatua Kerisiano? (e) Ko e heigoa ne talahau hagaao ki a lautolu he fekafekau gahua mau pauaki?

18 Fakatutala a tautolu fakamua ke he tau omonuo ne taute e Iefeta mo Hana. Ha ko e tau omonuo nei, ko e tama fifine a Iefeta mo e tama taane a Hana ne fakaaoga e tau momoui ha laua ki a Iehova he tau puhala pauaki. Tokologa e tau matua Kerisiano mogonei ne fakamafana e tau fanau ha lautolu ke taute e fekafekauaga mau mo e ke hagaaki e tau momoui ha lautolu ke he fekafekauaga ke he Atua. Fai vala oti foki a tautolu ke fakamafana a lautolu nei ne ikiiki ke fakatumau ke he fekafekauaga ha lautolu.Tau Fakafili 11:40; Salamo 110:3.

Omonuo he fekafekau gahua mau pauaki (Kikite paratafa 19)

19 He mogonei, kavi ke he 67,000 e tau matakainaga he Worldwide Order of Special Full-Time Servants he Tau Fakamoli a Iehova. Falu ne fekafekau he Peteli po ke gahua talaga po ke gahua takaiaga. Falu ne gahua malolō ko e tau faiaoga fakaako he fonua, tau paionia pauaki, tau misionare, tau fekafekau he Fale Toloaga, po ke tau fekafekau he tau aoga Tohi Tapu. Igatia a lautolu mo e taute e “Vow of Obedience and Poverty.” He omonuo nei, mavehe a lautolu ke gahua malolō he ha kotofaaga ne kua tuku age he fekafekauaga ha Iehova, momoui mukamuka, mo e nakai taute e tau gahua fakatupe ato moua e fakaatāaga. Nakai ko e tau tagata ka ko e tau kotofaaga ha lautolu ne onoono ki ai ko e mena uho pauaki. Kua fakatokolalo mo e eketaha a lautolu ke fakamooli ke he omonuo ha lautolu he fakatumau ke he fekafekau gahua mau pauaki.

20. Kua lata ke onoono fēfē a tautolu ke he tau omonuo ha tautolu ke he Atua? Ko e ha?

20 He vala tala nei, kua fakatutala a tautolu ke he tolu e omonuo kua maeke ia tautolu ke taute ke he Atua. Liga kua fitā a koe he taute e falu omonuo nei. Iloa e tautolu ko e tau omonuo ha tautolu kua lata ke uta fakahokulo ti kua lata ke taute e tautolu e tau mena oti ke fakamooli ai. (Tau Fakatai 20:25) Ka nakai fakamooli e tautolu e tau omonuo ha tautolu ki a Iehova, to liga ha ha i ai e tau fua kelea lahi mahaki. (Fakamatalaaga 5:6) Kia tuga e salamo a tautolu ne pehē ki a Iehova: “Ti lologo atu ai au ke he hāu a higoa tukulagi, to ta atu e au ke he taha aho mo e taha aho e tau mena ne omonuo ai au.”Salamo 61:8.

^ para. 7 Mavehe a Hana ki a Iehova kaeke ke fanau e ia e tama taane, ko ia ko e Naseri he moui katoa haana. Kakano e mena nei to fakatapu e tama taane haana ti vevehe kehe ke fekafekau ki a Iehova.Numera 6:2, 5, 8.

^ para. 13 Ha kua loga e tau mena kua lata e tau motua ke fakatutala mo e tagata ato latatonu a ia ke papatiso, kua lavea lahi ke nakai lata e tagata ke papatiso.

^ para. 16 Kikite e vala tala he Apenetiki “Ko e Manatu he Tohi Tapu ke he Tau Vevehe mo e Nonofo Kehekehe” he tohi “Kia Fakatumau a Mutolu ke he Fakaalofa he Atua.”