1. (a) Otyipuka patyi tyelifwa Jefete na Ana valingile? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

JEFETE wali onkhalamutwe yakola omutima yomafualali. Ana ankho omukai umwe weliola omutima, usuka unene nomulume wae neumbo liae. Jefete na Ana aveho ankho vafenda Jeova. Mahi tupu pena otyipuka tyimwe tyelifwa valingile. Jefete na Ana valingile omulao ku Jeova iya aveho avafuisapo etyi valaa. Jefete na Ana vaava ongeleka ongwa kovalume novakai hono valinga omulao ku Jeova. Pahe matutale omakumbululo omapulo aa etatu: Omulao oityi? Oñgeni okulinga omulao ku Huku otyipuka tyakolela? Oityi tulilongesila ku Jefete no ku Ana?

2, 3. (a) Omulao oityi? (b) Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yokulinga omilao ku Huku?

² Mombimbiliya, omulao otyipuka tyimwe tyakolela upanga okulingila Huku. Mongeleka, omunthu upondola okulaa okulingila otyipuka tyimwe Jeova, ine okulinga oviawa, ine okulipakula movilinga vimwe ine okulityilika okulinga ovipuka ovivi. Omunthu kakuluminyua  okulinga omulao. Petupu omunthu una okukuluminya mukuavo opo alinge omulao. Mahi tyina omunthu alinga omulao, Jeova utyitala okuti walinga omphango imwe yakolela ina okufuisuapo. Mombimbiliya, okulinga omulao tyakolela unene, tyelifwa nokuaana. Pokuaana omunthu upopia otyipuka tyimwe ahanda okulinga ine otyipuka ahahandele okulinga. (Gênesis 14:22, 23; Hebreus 6:16, 17) Oñgeni Ombimbiliya ilekesa okuti omilao tulinga ku Huku otyipuka tyimwe tyakolela unene?

³ Movitumino Viapelwe Moisesi, tutangamo okuti omunthu ulinga omulao pala Jeova “kapondola okuhafuisipo etyi apopia. Una yokufuisapo atyiho tyatunda momulungu wae.” (Números 30:2) Konyima Salomau nae ahoneka okuti: “Apeho tyina wamalingi omulao ku Huku, uhasete okufuisapo, tyetyi oe kehole omaova. Etyi walaa, tyifuisapo.” (Eclesiastes 5:⁠4) Jesus walongesa okuti okulinga omulao ku Huku otyipuka tyakolela etyi ati: “Mueiva etyi tyapopililwe vokohale okuti: ‘Uhaane ohetyifuisipo, mahi una okufuisapo etyi walaa ku Jeova.’ ”​—Mateus 5:33.

4. (a) Omokonda yatyi okulinga omulao ku Huku otyipuka tyimwe tyakolela? (b) Oityi matulilongesila ku Jefete no ku Ana?

⁴ Tyayandyuluka nawa okuti, tuna okufuisapo omilao aviho tulingila Jeova. Onkhalelo tutala omilao vietu tyipondola okupameka ine okunyona oupanga wetu na Jeova. David wetyiyandyulula nawa etyi apula okuti: “Olie upondola okulonda komphunda ya Jeova, iya olie upondola okutalama pomphangu yae yasukuka?” Konyima akumbulula okuti Jeova metavela vala una “ufuisapo etyi alaa.” (Salmo 24:3, 4) Omulao patyi Jefete na Ana valingile? Okuti ankho tyapepukile kuvo opo vafuisepo omilao viavo?

5. Omulao patyi Jefete alingile? Oityi tyatundililako?

⁵ Jefete ankho uhanda okufinda ova Amom, onondyale mbovanthu va Huku. (Juízes 10:7-9) Jefete waitile unene ku Jeova opo emukuateseko okufinda ovilwa, apopi okuti: “Inkha ove umpha pomaoko ange ovanthu votyilongo tyo Amom, andyikondoka keumbo nombembwa, omunthu matetekela okutunda meumbo liange okuya okundyakula, makala wa Jeova.” Huku akumbulula elikuambelo lia Jefete, emukuatesako okufinda ovilwa. Etyi Jefete akondoka keumbo liae, ayakulwa nomona wae omuhikuena. Ankho oe vala enae, pahe “makala wa Jeova.” (Juízes 11:30-34) Omphango ya Jefete oityi ihangununa komona wae?

6. (a) Omokonda yatyi ankho katyapepukile ku Jefete nomona wae okufuisapo etyi valaele okulingila Huku? (b) Oityi tulilongesila ku Deuteronômio 23:21, 23 no ko Salmo 15:4?

⁶ Opo afuisepo omulao wa tate yae, omona wa Jefete ankho una okuenda nokukaundapela Jeova mekaka liefendelo pala apeho. Okuti Jefete walingile omulao  tyahasokele nawa? Au. Jefete tyafuile ankho utyii okuti omona wae oe matetekela okumuyakula. Tyilinge ankho utyii ine ketyii, wafuisilepo omulao alinga ku Jeova namphila ankho katyapepukile kwe no komona wae. Etyi Jefete emumona, ati, omutima wange weihama. Omona wae aende konomphunda opo “akalile oumphembela wae.” Omokonda yatyi? Jefete ankho utupu vali ovana ovakuavo iya pahe omona wae ankho kapondola vali okunepwa nokukala novana. Enyina lia Jefete maliombo. Mahi Jefete nomona wae, vaimbuka okuti tyakolela vali hankhalelo velitehelela mahi okufuisapo omulao. Jefete wati: “Ame naikula omulungu wange ku Jeova, hipondola okukondoka konyima.” Omona wae ati: “Ndinge ngetyi walaa.” (Juízes 11:35-39) Jefete nomona wae, ankho ovakuatyili iya nalumwe vasokele okuhafuisapo etyi valaa okulingila Huku, namphila ankho katyapepukile okutyifuisapo.​—Tanga Deuteronômio 23:21, 23; Salmo 15:4.

7. (a) Omulao patyi Ana alingile iya omokonda yatyi? Okuti Jeova wakumbulula elikuambelo liae? (b) Omulao Ana alingile waetela tyi Samuele? (Tala okatoi.)

⁷ Ana nae walingile omulao ku Jeova puetyi ankho ekahi motyitateka tyimwe otyinene. Ankho ulingwa omukuele mokonda yokuhamono ovana iya otyipuka otyo ankho tyimunumanesa unene. (1 Samuel 1:4-7, 10, 16) Apopila Jeova oñgeni elitehelela etyi ati: “Ove Jeova womambamba ovita, inkha utala kononkhumbi mbo muumbili wove, ohalimbwa omuumbili wove iya omuavela omona womukuendye, ame mandyimuavela Jeova ononthiki ambuho mbomuenyo wae, komutwe wae kamakakeyua onohuki.” * (Tala onondaka pokatoi.) (1 Samuel 1:11) Jeova atehelela elikuambelo lia Ana, etyi palamba enima Ana akala nomona, emuluku okuti o Samuele. Ana ahambukwa unene! Mahi kalimbuileko etyi alaele ku Huku. Etyi akala nomona, apopi okuti: “Nemuita ku Jeova.”​—1 Samuel 1:20.

8. (a) Okuti ku Ana ankho tyapepuka okufuisapo omulao wae? (b) Oñgeni Salmo 61 ikuhinangelesa ongeleka ongwa ya Ana?

⁸ Etyi Samuele atuukisa omanima etatu, Ana alingi ngetyi alaele Jeova. Ana atuala Samuele Komunene-nakwa wavilapo Eli, kekaka liefendelo ko Siloo iya ati: “Omukuendye naitile ku Jeova melikuambelo oyou iya Jeova wampha  etyi nemuita. Ame, pahe nemueta ku Jeova. Opo aumbile Jeova ononthiki ambuho.” (1 Samuel 1:24-28) Okutuka opo, Samuele ehimbika okukala mekaka liefendelo. Ombimbiliya ipopia okuti: “Omukuendye Samuele ankho utualako okukula na Jeova.” (1 Samuel 2:21) Ku Ana okufuisapo omulao wae ankho katyapepukile. Omokonda ankho kamakala vali ononthiki ambuho nomona wae ehole unene. Ana ankho meivaluka omona wae. Mahi Ana ankho waimbuka okuti omulao alingila Jeova wakolela unene. Ankho wafuapo opo ayekepo okulinga ovipuka ehole vali opo afuisepo omulao wae alinga ku Huku.​—1 Samuel 2:1, 2; tanga Salmos 61:1, 5, 8.

9. Oityi pahe matulilongesa?

⁹ Pahe tuanoñgonoka okuti tyakolela okufuisapo omulao tulinga ku Jeova, mahi pahe matulilongesa omapulo aa: Omilao patyi tupondola okulinga hono? Etokolo patyi tuna okukala nalio opo tufuisepo omilao vietu?

10. Omulao patyi wakolela vali omukristau apondola okulinga? Omulao oo wakutikinya tyi?

¹⁰ Omulao wakolela vali Omukristau apondola okulinga, okupakula omuenyo wae ku Jeova. Melikuambelo  alinga, upopia okuti maumbila Huku pala apeho, namphila papondola okumoneka ovitateka. Jesus wapopia okuti tuna “okulianya” onthue muene ine okupaka Jeova tete momuenyo. (Mateus 16:24) Okuhimbikila monthiki oyo, “tuvanthu va Jeova.” (Romanos 14:8) Okulipakula hatyipuka tyokunyana. Onthue tulitehelela ngo muhoneki wo no salmu wapopile okuti: “Oityi mandyifete Jeova, mokonda yovipuka aviho oviwa andingila? Mandyifuisapo omilao nalinga ku Jeova, otyo ovanthu vae vatala.”​—Salmo 116:12, 14.

11. Epulo patyi lialingilwe monthiki wambatisalua?

¹¹ Okuti wapakula omuenyo wove ku Jeova iya wetyilekesa puetyi wambatisalua? Inkha wetyilinga, walinga otyipuka tyimwe otyiwa! Okuti uhinangela etyi omukuatate alinga elongomona lio mbatisimu iya apulu inkha ove wapakula omuenyo wove ku Jeova iya wanoñgonoka okuti “elipakulo liove nombatisimu vikuimbukisa okuti Umbangi ya Jeova”? Puetyi wakumbulula okuti yoo, aveho ankho veli-po vetyimona okuti ove wapakula omuenyo wove iya wafuapo opo umbatisalwe opo ukale omuumbili wa Jeova. Tyotyili, wahambukisilwe unene Jeova monthiki oyo!

12. (a) Omapulo patyi tupondola okulilinga? (b) Ovituwa patyi Petulu apopia tuesukisa okukala navio?

¹² Puetyi wambatisalua, walinga omulao ku Jeova wokuti moundapesa omuenyo wove opo umuumbile nokutavela ovitumino viae. Mahi ombatisimu onthyimbi vala. Putyina omuvo ulamba, atuho tuesukisa okulitala oñgeni tukahi. Tupondola okulipula okuti: ‘Tunde apa nambatisalwa oñgeni oupanga wange na Jeova ukahi? Ndyitualako okuumbila Jeova nomutima wange auho? (Colossenses 3:23) Ndyilikuambela apeho? Ndyitanga Ombimbiliya ononthiki ambuho? Apeho ndyienda komaliongiyo? Ndyiundapa apeho movilinga viokuivisa tyina tyitavela? Ine ndyitupu vali ehambu movilinga viokuivisa?’ Apostolu Petulu wetulondola opo tuhatokele motyiponga tyo kutepulula ombili tuna movilinga via Jeova. Onthue tupondola okulityilika okutepulula ombili, inkha tulinga ononkhono mbokuyawisa kenoñgonoko lietu, nokupameka ekolelo lietu, nokukala notyituwa tyokukoleleya.​—Tanga 2 Pedro 1:5-8.

13. Tyina Omukristau amelipakula nokumbatisalwa oityi esukisa okuimbuka?

¹³ Tyina tuamalingi omulao ku Jeova wokumuumbila, katupondola vali okukondoka konyima. Inkha omunthu umwe uyekapo okuumbila Jeova ine okukala Omukristau, no ngotyo omulao alinga ku Huku etyi elipakula netyi ambatisalwa utualako. * (Tala okatoi.) Inkha omunthu welipakula ku Jeova ulinga onkhali onene, makakoyeswa na Jeova newaneno. (Romanos 14:12) Onthue katuhande Jesus etupopie ngetyi apopile ovanthu vamwe etyi ati: “Wayekapo ohole ankho una ponthyimbi.” Mahi tuhanda etupopie okuti: “Ndyii ovipuka ulinga, nohole yove, nekolelo, novilinga viokuivisa, nekoleleyo liove. Iya ovipuka ulinga pahetyino  ovinyingi vali tyipona vio konyima.” (Apocalipse 2:4, 19) Onthue tuhanda okuhambukiswa Jeova putyina tukala nombili nokufuisapo etyi tuapopia melipakulo lietu.

14. Oupi omulao wavali ovanthu valinga? Omokonda yatyi?

¹⁴ Omulao wavali wakolela ovanthu valinga, owo tyinepo. Otyinepo tyahindwa na Huku. Ku Jeova omulao wotyinepo otyipuka tyakolela unene. Tyina ovalinepi valinga omulao wavo wokulinepa, vapopila Jeova novanthu aveho vekahipo. Ovalinepi valinga omulao wokukala nohole nou mavelinepe nae, iya nonthilo kese umwe namukuavo, avakala kumwe apeho pano pohi ngetyi tyipopia ovitumino via Huku. Ovalinepi vamwe kavapopi onondaka ngombu mbukahi pombanda, mahi no ngotyo valinga omulao ku Huku. Tyina vamalingi omilao ovio, pahe vakala ovalinepi. Otyinepo otyipuka tyimwe tyitualako. (Gênesis 2:24; 1 Coríntios 7:39) Jesus wati: “Etyi Huku apaka mokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” Ovanthu wokuelinepa kavapondola okusoka okuti inkha vena ovitateka motyinepo vapondola okulihenga.​—Marcos 10:9.

15. Omokonda yatyi Onombangi mba Jeova vahatalela otyinepo ngovanthu vo mouye?

¹⁵ Tyotyili, kutupu omunthu uhapengesa, tupu kutupu otyinepo tyihena ovitateka. Otyo Ombimbiliya itupopila okuti ovanthu vokuanepa ovikando vimwe “mavakakala nemone molutu luavo.” (1 Cor. 7:28) Mouye uno, ovanthu ovanyingi kavatale otyinepo monkhalelo yaviuka. Vasoka okuti inkha ovipuka kaviende nawa motyinepo vapondola okulihenga. Mahi Onombangi mba Jeova, ha ngotyoko vatala otyinepo. Vaimbuka okuti omulao valinga wokulinepa veulingila Huku. Inkha vayekapo omulao wavo valinga tyilekesa okuti vakemba ku Huku iya Huku uyele ovanthu vokukemba. (Levítico 19:12; Provérbios 6:16-19) Ovalinepi Vaumbila Huku vena okuhinangela onondaka mba apostolu Paulu mbati: “Wakutua nomukai? Yeka okuovola eyovo.” (1 Coríntios 7:27) Paulu wapopia ngotyo, mokonda utyii okuti Jeova uyele okulihenga.​—Malaquias 2:13-16.

16. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yokulihenga, nokuliyapuka?

¹⁶ Jesus walongesa okuti otyipuka tyike tyapopiwa Movihonekwa tyituala ovalinepi okulihenga, oputyina umwe puvo alinga oumbalehi, mahi wokualaviswa aanye okumuevela. (Mateus 19:9; Hebreus 13:4) Iya konthele yokuliyapuka? Ombimbiliya tupu iyandyulula nawa konthele yotyo. (Tanga 1 Coríntios 7:10, 11.) Movihonekwa mutupu ehunga pala ovalinepi veliyapuke. Mahi, pena ovipuka vimwe vipondola okutuala Omukristau okuliyapuka nomunthu elinepa nae uhaumbila Jeova. Mongeleka, vamwe velinepa nomunthu omukalavi ine omunthu uyele unene Onombangi mba Jeova. Inkha wiimbuka okuti omuenyo wae ukahi motyiponga upondola okusoka okulihenga. * (Tala okatoi.)

17. Oityi ovalinepi vaumbila Huku vapondola okulinga opo otyinepo tyavo tyitualeko?

 ¹⁷ Inkha ovalinepi venda kovakulu vewaneno opo vevekuateseko oñgeni vapondola okupameka otyinepo tyavo, ovakulu vewaneno vapondola okuvepula inkha vatalale ovidiu yokuati, Ohole Yotyotyili Oityi­? tupu inkha velilongesale Ombulusula yati, Ombunga Yove Ipondola Okukala Nehambu. Muna onondonga mbo Mbimbiliya mbupondola okukuatesako otyinepo okukala tyapama. Ovalinepi vamwe vati: “Etyi tuatanga Ombulusula, otyinepo tyetu atyikala nehambu tyipona ponthyimbi.” Omphange umwe una omanima 22 otyinepo, wati ankho vehungi kokulihenga. Konyima avatale ovidiu. Omphange wati: “Ame nomulume wange pahe tuambatisalwa, mahi ankho katulivili. Ovidiu yeya momuvo waviuka! Pahe otyinepo tyetu tyikahi vali nawa.” Tyayandyuluka nawa okuti, inkha ovalinepi valandula onondonga mba Jeova motyinepo tyavo, otyinepo tyavo matyipame iya avakala nehambu.

18, 19. (a) Oityi ovohe vamwe Ovakristau valinga? (b) Omulao patyi ovanthu vekahi movilinga viomuvo auho valinga?

¹⁸ Ponthyimbi tuapopia omulao wa Jefete no wa Ana. Mokonda yomilao valinga, tyilinge omona wa Jefete no mona wa Ana, vaundapesile omienyo viavo opo vaumbile Jeova monkhalelo yelikalela. Ovohe ovanyingi Ovakristau hono, vaavela ondundo ovana vavo opo vanyingile movilinga viomuvo auho iya nokupaka tete momuenyo wavo ovilinga via Huku. Nonthue tuna okuavela ondundo ovakuendye ovo opo vatualeko novilinga viavo.​—Juízes 11:40; Salmo 110:3.

¹⁹ Hono, mouye auho muna Onombangi mba Jeova vehungi po 67.000 vaundapa movilinga viomuvo auho. Vamwe vaundapa mo Mbetele, vakuavo vaundapa movilinga viokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo, vamwe ovatalelipo vomawaneno. Ovakuavo valongesa mo nosikola mbouhamba, vamwe ovakokoli-ndyila vavilapo, vamwe ono misionaliu, vamwe vatunga Onondyuo Mbovionge, ine onondyuo mulingilwa onosikola Mbouhamba. Kese umwe puvo walinga “Omulao Wokutavela Nokukala Omuhepi.” Momulao oo vapopia okuti mavaundapa vala motyilinga vapewa meongano lia Jeova, nokutyinda omuenyo wapepuka, nokuhaundapa vali movilinga ovikuavo oputyina vala vetyitumwa neongano. Ovilinga valinga ovio viakolela, mahi ovanthu vatyo havoko vakolela. Aveho nomutima weliola valinga ononkhono opo vafuisepo omulao valinga mokueenda kuomanima aeho vekahi movilinga viomuvo auho.

20. Oñgeni tuna okutala omilao tulingila Huku? Iya omokonda yatyi?

²⁰ Monthele ei, tuapopia omilao vitatu tupondola okulingila Huku. Hamwe pomilao ovio nove una ou walinga. Onthue tutyii okuti omilao tulinga viakolela unene iya tulinga atyiho tuvila opo tuvifuisepo. (Provérbios 20:25) Onthwe katupondola okusoka okuti omilao tulingila Jeova, mavituetela ovitateka ovinyingi. (Eclesiastes 5:⁠6) Onthue tupondola okulinga ngo muhoneki wono salmu wapopila Jeova okuti: “Mandyiimbila enyina liove oviimbo apeho. Opo ndyifuisepo omilao viange kese nthiki.”​—Salmos 61:8.