Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A rave i ta oe i euhe

A rave i ta oe i euhe

“Ia rave . . . oe i ta oe i euhe ia Iehova.”—MAT. 5:33.

HIMENE: 63, 59

1. (a) Eaha te tahi ohipa ta Iepheta e Hana i rave? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.) (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e pahono i roto i teie tumu parau?

 E ARATAI itoito e e raatira mǎtaˈu ore o Iepheta. E vahine haehaa o Hana o tei haapao maitai i ta ˈna tane e i te fare. Ua haamori raua toopiti ia Iehova. Te vai ra râ te tahi ohipa ta raua i rave. Ua euhe Iepheta e Hana ia Iehova e ua tapea raua tataitahi ma te taiva ore i ta raua i euhe. E hiˈoraa maitai raua no te mau tane e vahine i teie mahana o te maiti i te euhe ia Iehova. E hiˈopoa mai tatou i teie nei i te mau pahonoraa o na uiraa e toru: Eaha te euhe? No te aha e ere i te ohipa hauti te euheraa i te Atua? Eaha te haapiiraa e huti mai i te hiˈoraa o Iepheta e Hana?

2, 3. (a) Eaha te euhe? (b) Eaha ta te mau Papai e parau ra no nia i te euheraa i te Atua?

2 I roto i te Bibilia, ia euhe tatou i te Atua, e ere i te ohipa hauti. Ei hiˈoraa, e nehenehe te hoê taata e euhe i te Atua e e rave oia i te tahi ohipa, e pûpû i te tahi ô, e rave i te tahi taviniraa aore ra e haapae i te tahi mau mea. Na tatou e maiti e euhe ma te faaohipa i te tiamâraa e maiti. Aita te taata e faahepohia ia euhe. Tera râ, ia maiti te hoê taata i te na reira, no Iehova, mea faufaa roa ta ˈna euhe e mea tia ia faaturahia e ia tapeahia te reira. I roto i te Bibilia, hoê â faito te euhe e te parau tǎpǔ. Te parau tǎpǔ, o te hoê ïa parau fafau mana e e rave te hoê taata i te tahi mea aore ra eita. (Gen. 14:22, 23; Heb. 6:16, 17) Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te faufaaraa o te euhe ta tatou i rave e te Atua?

3 I roto i te ture a Mose, te taio ra tatou e ia euhe te hoê tane ia Iehova, “eiaha roa oia e tahemo i ta ˈna parau; e rave oia i te mau mea atoa ta to ˈna vaha i parau.” (Num. 30:2) I muri aˈe, ua papai Solomona: “Ia euhe oe i te euhe i te Atua ra, e faaitoito i te rave; e ore hoi oia e au mai i te maamaa ra: e tena na, e hopoi [aore ra rave] i ta oe i euhe ra.” (Koh. 5:4) Ua haapii Iesu e e ere i te ohipa hauti te euhe ta tatou i rave i te Atua a parau ai oia: “I parauhia na i tahito ra: ‘Eiaha roa oe e tǎpǔ faufaa ore noa, ia rave râ oe i ta oe i euhe ia Iehova.’”—Mat. 5:33.

4. (a) No te aha e ere i te ohipa hauti ta tatou euhe i te Atua? (b) Eaha ta tatou e hinaaro e haapii mai i te hiˈoraa o Iepheta raua Hana?

4 Mea papu, e ere i te ohipa hauti te mau mea atoa ta tatou e fafau ia Iehova. E nehenehe ta tatou huru raveraa i ta tatou mau euhe e ohipa i nia i to tatou auhoaraa e o Iehova. Ua haapapu Davida i te reira a ani ai oia: “Na vai e paiuma i te mouˈa o Iehova? O vai te tia i to ˈna ra vahi moˈa?” Ua pahono oia e e farii Iehova i te mau taata atoa “o tei ore e faahiti . . . i te parau haavare.” (Sal. 24:3, 4) Eaha ta Iepheta raua Hana i euhe? Mea ohie anei no raua ia tapea i ta raua i euhe?

UA TAPEA RAUA I TA RAUA EUHE I TE ATUA

5. Eaha ta Iepheta i euhe? Eaha tei tupu?

5 Ua fafau Iepheta ia Iehova hou oia a aro ai i to Amona. E enemi ratou no to te Atua nunaa. (Tav. 10:7-9) Ua taparu Iepheta ia Iehova ia horoa mai i te upootiaraa, e ua euhe: “Ia tuu mau mai oe i te tamarii a Amona i to ˈu nei rima, o te haere mai mai roto mai i to ˈu ra fare e farerei mai ia ˈu, ia hoˈi mai au ma te ora, mai ǒ te tamarii a Amona ra, e riro ïa na Iehova.” Ua pahono te Atua i ta Iepheta pure e ua tauturu ia ˈna ia upootia mai. A hoˈi ai Iepheta i te fare, ua haere mai ta ˈna tamahine here e farerei ia ˈna. O ˈna ïa tei “riro . . . na Iehova.” (Tav. 11:30-34) Eaha ïa te auraa no ta ˈna tamahine?

E taata taiva ore Iepheta e ta ˈna tamahine, o tei ore roa ˈtu i manaˈo e ofati i te hoê euhe i te Atua

6. (a) Mea ohie anei no Iepheta e no ta ˈna tamahine ia rave i tei euhehia i te Atua? (b) Eaha ta tatou e haapii mai no nia i te mau euhe i roto i te Deuteronomi 23:21, 23 e te Salamo 15:4?

6 No te rave i ta to ˈna metua tane i euhe, ua titauhia ia haere te tamahine a Iepheta e tavini ia Iehova i te sekene ma te taime taatoa. Ua euhe anei Iepheta ma te ore e feruri? Aita. Eita e ore e ua feruri Iepheta e o ta ˈna tamahine paha te taata matamua te haere mai e farerei ia ˈna. Noa ˈtu râ, aita te tapearaa i ta ˈna euhe ia Iehova i riro ei mea ohie no Iepheta e no ta ˈna tamahine. A ite ai Iepheta ia ˈna, ua parau oia e ua mauiui roa to ˈna aau. Ua haere ta ˈna tamahine e “oto i to ˈna pareteniaraa.” No te aha? Aita e tamaroa ta Iepheta, e i teie nei eita roa ˈtu ta ˈna tamahine otahi e faaipoipo e e fanau i te tamarii. E mou ïa te paˈeraa o Iepheta. Ua taa râ ia Iepheta e i ta ˈna tamahine e te vai ra te tahi mea faufaa roa ˈtu â i to raua huru aau. Ua parau Iepheta: “Ua parau hoi tau vaha ia Iehova, e ore hoi e tia ia faaore.” Ua parau ta ˈna tamahine: “E na reira mai oe ia ˈu mai ta to vaha i parau ra.” (Tav. 11:35-39) E taata taiva ore Iepheta e ta ˈna tamahine, o te ore roa ˈtu e manaˈo e ofati i te hoê euhe i te Atua, noa ˈtu mea fifi roa no raua ia tapea i te reira.—A taio i te Deuteronomi 23:21, 23; Salamo 15:4.

7. (a) Eaha ta Hana i euhe, e no te aha? Eaha tei tupu no ˈna? (b) Eaha te auraa no Samuela te euhe a Hana? (A hiˈo i te nota.)

7 Ua euhe atoa Hana ia Iehova i te hoê taime hepohepo mau o to ˈna oraraa. Ua oto oia no te mea aita ta ˈna e nehenehe e fanau i te tamarii e ua haamauiuihia e ua faaooohia oia no te reira. (Sam. 1, 1:4-7, 10, 16) Ua faaite atu oia ia Iehova i to ˈna huru aau e ua fafau oia: “E te Atua sabaota, e Iehova e, ia tia ia oe i te hiˈo mai i te ati o to tavini vahine nei, e ia manaˈo mai oe ia ˈu, ia ore oe ia haamoina i to tavini vahine nei, ia horoa maira oe i te tahi tamaiti na to tavini vahine nei; ei reira vau e horoa ˈi ia ˈna no Iehova, e hope roa ˈˈe o ˈna pue mahana i te ao nei; e aita e reta e tae i nia i tana upoo.” * (Sam. 1, 1:11) Ua faaroo Iehova i te pure a Hana e hoê matahiti i muri aˈe, ua fanau mai oia i te hoê tamaiti, o Samuela te iˈoa. Ua oaoa roa Hana! Aita râ i moˈe ia ˈna i ta ˈna euhe i te Atua. I to ˈna fanauraa mai i ta ˈna tamaiti, ua parau oia: “E mea anihia oia e au ia Iehova ra.”—Sam. 1, 1:20.

Ua ineine Hana i te haapae i te mau mea faufaa no ˈna no te tapea i ta ˈna i fafau i te Atua

8. (a) Mea ohie anei no Hana ia rave i ta ˈna i euhe? (b) Mea nafea te Salamo 61 e haamanaˈo ai ia oe i te hiˈoraa maitai o Hana?

8 E toru paha matahiti aore ra hau atu to Samuela a rave ai Hana ta ˈna i fafau ia Iehova. Ua hopoi oia ia Samuela i te tahuˈa rahi ra ia Eli i te sekene i Silo e ua parau: “I pure hoi au [no] teie nei tamaiti; e ua horoa mai Iehova i ta ˈu i ani atu ia ˈna ra; no reira vau i horoa ˈtu ai ia ˈna ia Iehova; no Iehova ïa oia e ia hope roa o ˈna pue mahana i te oraraa nei.” (Sam. 1, 1:24-28) Mai tera taime, ua ora Samuela i te sekene. Te parau ra te Bibilia e “tupu aˈera . . . taua tamaiti ra o Samuela i mua i te aro o Iehova.” (Sam. 1, 2:21) Ua riro paha ïa ei mea fifi no Hana ia tapea i ta ˈna euhe. Te auraa ïa e eita ta ˈna e nehenehe e faaea i pihaiiho i ta ˈna tamaiti o ta ˈna e here roa. Eita o ˈna e ite ia ˈna ia paari mai. Ua haafaufaa râ Hana i ta ˈna euhe ia Iehova. Ua ineine oia i te haapae i te mau mea faufaa no ˈna no te tapea i ta ˈna i fafau i te Atua.—Sam. 1, 2:1, 2; a taio i te Salamo 61:1, 5, 8.

Te rave ra anei oe i ta oe mau euhe ia Iehova?

9. Eaha ta tatou e hiˈopoa i muri mai?

9 I teie nei, ua taa ia tatou e e ere te euheraa ia Iehova i te ohipa hauti. E pahono anaˈe ïa i teie nei i na uiraa: Eaha te tahi mau euhe ta tatou e nehenehe e rave i teie mahana? Eaha ta tatou i faaoti papu i te rave no te tapea i tera mau euhe?

TA OE EUHE E PÛPÛ IA OE IA IEHOVA

Euhe o te pûpûraa (A hiˈo i te paratarafa 10)

10. Eaha te euhe faufaa roa ˈˈe ta te hoê Kerisetiano e nehenehe e rave? Eaha ïa te auraa?

10 Te euhe faufaa roa ˈˈe ta te hoê Kerisetiano e nehenehe e rave, o te pûpûraa ïa ia ˈna ia Iehova. A pure ai o ˈna anaˈe, e euhe te hoê taata i te faaohipa i to ˈna oraraa no te tavini i te Atua e a muri noa ˈtu, noa ˈtu eaha te tupu mai. Ua parau Iesu e e “haapae” tatou ia tatou iho, oia hoi, e fafau tatou e o Iehova ta tatou e tuu i te parahiraa matamua, eiaha râ tatou iho. (Mat. 16:24) Mai tera mahana, “no Iehova tatou.” (Roma 14:8) E ere i te ohipa hauti ta tatou pûpûraa. Hoê â to tatou manaˈo i to te papai salamo tei parau: “Eaha ra ta ˈu ia hopoi atu na Iehova, i te mau hamani maitai no ˈna ia ˈu nei? E faatupu vau i ta ˈu i euhe ia Iehova, i teie nei i mua i te aro o to ˈna atoa ra mau taata.”—Sal. 116:12, 14.

11. Eaha tei tupu i te mahana a bapetizohia ˈi oe?

11 Ua pûpû anei oe ia oe ia Iehova, a faaite atu ai i ta oe pûpûraa na roto i te bapetizoraa i roto i te pape? Mea faahiahia roa mai te peu e ua na reira oe! Te haamanaˈo ra oe a ui ai te taeae o tei horoa i te oreroraa parau bapetizoraa e ua pûpû anei oe ia oe iho ia Iehova e ua taa anei ia oe e “ma te pûpû e te bapetizo ia oe, e faaiteraa ïa e e Ite no Iehova oe”? A pahono ai oe ‘E,’ ua ite te mau taata atoa o tei tairuru mai e ua pûpû oe ia oe e ua faaî oe i te mau titauraa ia bapetizohia oe ei tavini a Iehova. Eita e ore e ua faaoaoa roa oe ia Iehova!

12. (a) Eaha te mau uiraa ta tatou e uiui? (b) Eaha te mau huru maitatai ta Petero i faaitoito ia tatou ia faatupu?

12 I to oe bapetizoraahia, ua euhe oe ia Iehova e e faaohipa oe i to oe oraraa no te tavini ia ˈna e no te rave i te mau mea atoa e maraa ia oe no te pee i ta ˈna mau ture aveia. Teie râ, e haamataraa noa te bapetizoraa. A mairi ai te tau, e titauhia ia tatou pauroa ia hiˈopoa tamau ia tatou iho. E uiui tatou: ‘Mai to ˈu bapetizoraahia mai, mai te aha to ˈu auhoaraa e o Iehova? Te tavini noa ra anei au ia ˈna ma te aau atoa? (Kol. 3:23) E pinepine anei au i te pure? Te taio ra anei au i te Bibilia i te mau mahana atoa? Te haere tamau ra anei au i te mau putuputuraa a te amuiraa? Pinepine anei au i te apiti i te pororaa? Aore ra ua iti mai to ˈu hinaaro no taua mau ohipa ra?’ Ua faaara mai te aposetolo Petero e te vai ra te fifi o te turai ia tatou ia faaea i ta tatou taviniraa ia Iehova. E nehenehe râ tatou e ape i te reira ma te tutava maite, ia rahi atu â to tatou faaroo, to tatou ite e faaoromai. Oia atoa, ta tatou haamoriraa i te Atua anaˈe.—A taio i te Petero 2, 1:5-8.

13. Eaha te tia ia taa i te hoê Kerisetiano tei pûpû e tei bapetizo ia ˈna?

13 Ia euhe tatou e tavini ia Iehova, eita e nehenehe faahou e faaore i te reira. Ua haamata anaˈe te hoê taata i te fiu i te tavini ia Iehova aore ra i te ora ei Kerisetiano, eita ta ˈna e nehenehe e parau i muri aˈe e aita o ˈna i pûpû roa ia ˈna i te Atua e aita to ˈna bapetizoraa i fariihia. * Ia rave te hoê taata o tei pûpû ia ˈna ia Iehova i te hara ino, e hopoia ïa ta ˈna i mua ia Iehova e te amuiraa. (Roma 14:12) Eita roa ˈtu tatou e hinaaro e riro mai te feia o ta Iesu i parau: “Ua ere oe i to oe here matamua.” E hinaaro râ tatou ia parau oia no tatou: “Ua ite au i ta oe mau ohipa, e to oe here e to oe faaroo e ta oe taviniraa e to oe faaoromai tamau, e mea rahi aˈe ta oe mau ohipa i rave iho nei i ta oe i rave na i te omuaraa.” (Apo. 2:4, 19) Te hinaaro ra tatou ia oaoa Iehova ma te tamau i te ora ia au i ta tatou pûpûraa.

TA OE EUHE O TE FAAIPOIPORAA

Euhe o te faaipoiporaa (A hiˈo i te paratarafa 14)

14. Eaha te piti o te euhe faufaa roa ˈˈe o ta te hoê taata e nehenehe e rave? E no te aha?

14 Te piti o te euhe faufaa roa ˈˈe o ta te hoê taata e nehenehe e rave, o te euhe ïa o te faaipoiporaa. Mea moˈa te faaipoiporaa. No Iehova, e ere te faaipoiporaa i te ohipa hauti. Ia euhe te hoê tane e te hoê vahine, te euhe ra ïa raua i mua ia Iehova e i mua atoa i te feia i tae mai i te faaipoiporaa. E euhe raua e here, e aupuru e e faatura te tahi i te tahi maoro noa ˈtu â to raua oraraa i te fenua nei ia au i ta te Atua faanahoraa o te faaipoiporaa. Eita paha vetahi ê e faaohipa i te hoê â mau taˈo, e euhe noa iho â râ raua i mua i te Atua. Ua euhe anaˈe raua, ua riro ïa raua ei tane e ei vahine faaipoipo. Ia au i ta te Atua opuaraa, ia faaipoipo te hoê tane e te hoê vahine, no te oraraa taatoa ïa. (Gen. 2:24; Kor. 1, 7:39) Ua parau Iesu: “O ta te Atua i taati, eiaha ïa te taata e faataa ê.” Eiaha te tane e te vahine o te faaipoipo ra ia manaˈo e, ia ore to raua faaipoiporaa e manuïa, e nehenehe noa raua e faataa.—Mar. 10:9.

15. No nia i te faaipoiporaa, no te aha e ere i te mea tano no te mau Kerisetiano ia manaˈo mai te feia o teie nei ao?

15 Parau mau, i te mea hoi e aita e taata tia roa, aita atoa ïa e faaipoiporaa tia roa. No reira te Bibilia i parau ai e e “fifihia” te feia atoa e faaipoipo. (Kor. 1, 7:28) No e rave rahi i teie mahana, e ohipa hauti noa te faaipoiporaa. No ratou, ia ore te faaipoiporaa e manuïa, e nehenehe noa ratou e faataa. E ere râ tera te manaˈo o te mau Kerisetiano. Ua taa ia ratou e ua euhe ratou i mua i te Atua. Aita anaˈe ratou e tapea i tera euhe, mai te huru ra e ua haavare ratou ia Iehova, e mea riri na te Atua te feia haavare. (Lev. 19:12; Mas. 6:16-19) E tia i te mau Kerisetiano faaipoipo ia haamanaˈo i ta te aposetolo Paulo mau parau: “Ua taatihia anei oe i te hoê vahine faaipoipo? Eiaha e imi i te faarue ia ˈna.” (Kor. 1, 7:27) Ua nehenehe iho â Paulo e parau i te reira, inaha ua ite oia e mea riri atoa na Iehova te haerea o te feia e taiva i to ratou hoa faaipoipo a faataa ˈtu ai.—Mal. 2:13-16.

16. Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te faataaraa e te faataa-ê-raa?

16 Ua haapii Iesu e hoê noa tumu Bibilia e nehenehe ai e faataa: ia faaturi te hoa faaipoipo e ia maiti to ˈna apiti e ore e faaore i ta ˈna hara. (Mat. 19:9; Heb. 13:4) E ia faataa ê te hoa faaipoipo i to ˈna apiti? Mea papu atoa ta te Bibilia e parau ra. (A taio i te Korinetia 1, 7:10, 11.) Aita e tumu Bibilia ia faataa ê te hoê tane i ta ˈna vahine faaipoipo. I te tahi râ taime, i roto i te hoê tupuraa, e manaˈo paha te hoê Kerisetiano e e titauhia ia faataa ê oia i to ˈna hoa faaipoipo. Ei hiˈoraa, ua papu paha ia vetahi e mea atâta roa no to ratou ora aore ra no to ratou auhoaraa e o Iehova ia faaea noa ratou i pihaiiho i te hoê apiti haavî aore ra apotata. *

17. Eaha ta e piti hoa faaipoipo Kerisetiano e nehenehe e rave ia maoro noa ˈtu â to raua faaipoiporaa?

17 Ia haere na hoa faaipoipo e ani i te tauturu i te mau matahiapo o te amuiraa e nafea to raua faaipoiporaa ia maitai atu â, e nehenehe te mau matahiapo e ani i na hoa faaipoipo ua mataitai anei raua i te video Eaha te here mau? (Farani) e ua haapii anei raua i nia i te buka rairai E nehenehe to utuafare e oaoa. E faaite te reira i te tahi mau faaueraa tumu Bibilia o te nehenehe e tauturu ia haapuai i te hoê faaipoiporaa. Ua parau te hoê tane e ta ˈna vahine faaipoipo: “Mai te taime a haapii ai mâua i teie buka rairai, ua rahi roa mai te oaoa i roto i to mâua faaipoiporaa.” Ua manaˈo te hoê tuahine o tei faaipoipo e 22 matahiti i te maoro e e mutu to raua faaipoiporaa. Mataitai atura oia i te video. Tera ta ˈna i parau: “E feia bapetizo mâua toopiti, mea taa ê roa râ mâua i te pae huru aau. Tano maitai tera video. Ua maitai roa ˈtu â to mâua oraraa i teie nei, ei hoa faaipoipo.” Mea papu, ia faaohipa te hoê tane e ta ˈna vahine faaipoipo i ta Iehova mau faaueraa tumu i roto i to raua faaipoiporaa, e maitai e e puai mai to raua taairaa.

TE EUHE A TE FEIA I ROTO I TE TAVINIRAA TAA Ê TAIME TAATOA

18, 19. (a) Eaha ta e rave rahi metua Kerisetiano i rave? (b) Eaha te nehenehe e parau no te feia i roto i te taviniraa taa ê taime taatoa?

18 Ua hiˈopoa mai tatou te mau euhe a Iepheta raua Hana. No teie mau euhe, ua faaohipa te tamahine a Iepheta e te tamaiti a Hana i to raua oraraa no te tavini ia Iehova i roto i te tahi mau taviniraa taa ê. E rave rahi metua Kerisetiano i teie mahana o tei faaitoito i ta ratou tamarii ia rave i te taviniraa taime taatoa e ia tamau i to ratou oraraa i nia i ta ratou taviniraa i te Atua. E tuhaa atoa ta tatou pauroa i te faaitoitoraa i teie feia apî ia tamau i ta ratou taviniraa.—Tav. 11:40; Sal. 110:3.

Euhe o te tavinira taa ê taime taatoa (A hiˈo i te paratarafa 19)

19 I teie mahana, fatata 67 000 mero o Te huitaeae na te ao atoa nei o te mau tavini taa ê taime taatoa a te mau Ite no Iehova. Te tavini ra vetahi i te Betela aore ra i roto i te ohipa paturaa aore ra te tuhaa haaati. Te ohipa atoa ra vetahi ei taeae haapii, pionie taa ê, mitionare, ei tavini haapao i te Piha tairururaa aore ra ei tavini haapao i te mau piha i reira e faatupuhia ˈi te Haapiiraa Bibilia. Ua rave ratou tataitahi i te “euhe e auraro e eiaha e imi i te taoˈa rahi.” I roto i teie euhe, e fafau ratou i te haa rahi ma te amo i te mau hopoia atoa o tei horoahia ia ratou i roto i ta Iehova taviniraa, e ora ma te au noa e eita ratou e rave i te tahi ohipa i rapaeau i te taviniraa ia Iehova, maori râ ia faatiahia ratou ia na reira. E ere te taata te mea taa ê, ta ratou râ mau hopoia. Mea haehaa ratou e ua faaoti papu i te tapea noa i ta ratou euhe maoro noa ˈtu â ratou i roto i te taviniraa taime taatoa.

20. Eaha to tatou huru no nia i ta tatou i euhe i te Atua, e no te aha?

20 I roto i teie tumu parau, ua hiˈopoa mai tatou e toru euhe o ta tatou e nehenehe e rave i mua i te Atua. Peneiaˈe ua rave oe hoê o teie mau euhe. Ua ite tatou e ere i te ohipa hauti te euhe ta tatou i rave e mea tia ia tutava tatou i te tapea i te reira. (Mas. 20:25) Ia ore tatou e tapea i ta tatou mau euhe ia Iehova, e faahopearaa ino te itehia. (Koh. 5:6) E pee anaˈe ïa i te hiˈoraa o te papai salamo tei parau ia Iehova: “E tamau â vau i te himene ei haamaitai i to oe ra iˈoa; e rave â vau i ta ˈu i euhe ra i te mau mahana atoa.”—Sal. 61:8.

^ Ua euhe Hana ia Iehova e ia fanau mai oia i te hoê tamaiti, e faariro oia ia ˈna ei Nazira no to ˈna oraraa taatoa. E pûpûhia ïa ta ˈna tamaiti e e ravehia no ta Iehova taviniraa.—Num. 6:2, 5, 8.

^ I te mea hoi e e rave rahi mea ta te mau matahiapo e tia ia hiˈopoa e te hoê taata hou a nehenehe ai e bapetizo ia ˈna, mea varavara ïa te bapetizoraa o te hoê taata i te ore e fariihia.

^ A hiˈo i te tuhaa hau “To te Bibilia manaˈo i te faataaraa e te faataa-ê-raa” o te buka “Ia vai maite outou i roto i te here o te Atua.