Skip to content

Skip to table of contents

“Tẽlisa Ohuminyo Wa Linga”

“Tẽlisa Ohuminyo Wa Linga”

“Tẽlisa ohuminyo wa lingila Yehova.”—MATEO 5:33.

OVISUNGO: 63, 59

1. (a) Ovisimĩlo vipi vimuamue Hana la Yefita va kuatele? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.) (b) Apulilo api a ka tambuluiwa vocipama cilo?

YEFITA wa kala usongui umue ukuotõi kuenda esualali limue lia pama. Hana wa kala ukãi umue womboka haiye wa enda oku tata ulume waye kuenda onjo yaye. Kavali kavo va kala afendeli va Yehova. Handi vali, ovo va kuatele ovisimĩlo vimuamue. Yefita la Hana va linga ohuminyo ku Yehova kuenda va tẽlisa ohuminyo yaco. Ovo va sia ongagu yiwa kalume kuenda kakãi vo koloneke vilo okuti, va nõlapo oku linga ohuminyo ku Yehova. Tu konomuisi apulilo atatu ndeci: Ohuminyo yi lomboloka nye? Momo lie oku linga ohuminyo ku Suku ci kuetele esilivilo lia velapo? Nye tu lilongisa kulandu wa Yefita la Hana?

2, 3. (a) Ohuminyo yi lomboloka nye? (b) Nye ovisonehua vi popia catiamẽla koku linga olohuminyo ku Suku?

2 Vembimbiliya ondaka ohuminyo yi lomboloka ocina cimue ci kuete esilivilo tu lingila Suku. Citava okuti, omunu umue o likuminya ku Yehova oku linga ocina cimue, oku eca ombanjaile yimue, oku iñila kupange umue ale oku yuvula ovina vimue. Olohuminyo ka vi kisikiwa pole, vi lingiwa lelianjo lietu lioku nõla. Lomue o kisikiwa oku linga ohuminyo yimue. Pole, eci omunu a nõlapo oku ci linga, Yehova o tenda ohuminyo yaco ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo a sukila oku sumbila kuenda oku yi kapako. Vembimbiliya, ohuminyo yi kuete esilivilo lia velapo ndeci oku li singa. Oku li singa ondaka yimue omunu a likuminya yoku linga ale oku yuvula oku linga ocina cimue. (Efetikilo 14:22, 23; Va Heveru 6:16, 17) Nye Embimbiliya li popia catiamẽla kesilivilo lia velapo lioku kapako ohuminyo tua lingila Suku?

3 Ocihandeleko Yehova a ecele ku Mose, ca lekisa okuti, nda ulume umue wa linga ohuminyo ku Yehova, “ka ci tava vali oku tokoka ohuminyo yaye. Cosi ca tunda vomẽla waye oco a linga.” (Atendelo 30:2) Noke Salomone wa soneha ndoco: “Nda o lisila ocisila la Suku ku ka livale oku ci linga; momo eye ka sanjukila aveke. Linga eci wa lisila.” (Ukundi 5:4) Yesu wa longisa okuti, ohuminyo tu lingila Suku yi kuete esilivilo lia velapo poku popia hati: “Eci ca popiwa ku vakukululu yene citi: ‘Ku ka lisinge eci ku pondola oku tẽlisa, te o tẽlisa ohuminyo wa lingila Yehova.’”—Mateo 5:33.

4. (a) Momo lie tu popela okuti oku linga ohuminyo ku Suku ocikele cimue cinene? (b) Nye tu pondola oku lilongisila kulandu wa Yefita la Hana?

4 Ocili okuti, tu sukila oku kapako olohuminyo viosi tu linga ku Yehova. Onjila ndomo tu tenda ohuminyo yetu yi kuete elitokeko lukamba tu kuete la Yehova. Daviti wa ci limbuka poku pula ndoco: “O lamana komunda ya Yehova helie? Helie o talama kocitali caye ci kola?” Eye wa tambulula poku popia hati, Yehova o tava omunu wosi okuti, ‘ka tiamisila utima waye kuhembi.’ (Osamo 24:3, 4) Nye Yefita la Hana va likuminya oku linga? Anga hẽ ca lelukile kokuavo oku tẽlisa ohuminyo yaco?

OVO VA AMAMAKO OKU TẼLISA OHUMINYO YAVO VA LINGILA SUKU

5. Ohuminyo yipi Yefita a linga? Nye ceyililako?

5 Yefita wa linga ohuminyo ku Yehova eci a liyaka la va Amoni. Ovo va kala ovanyãli vafendeli va Suku. (Olonganji 10:7-9) Yefita wa pinga ekuatiso ku Yehova oco a yule uyaki kuenda wa likuminya poku popia hati: “Nda weca va Amoni peka liange, oco eci ndi tiuka koku yula va Amoni, wosi o tunda volombundi vionjo yange, ha ñualehela lame, o linga wa Yehova.” Yehova Suku wa tambulula ohutililo ya Yefita kuenje wo kuatisa oku yula uyaki. Eci Yefita a tiukila konjo yaye, omõlaye ufeko wa soliwa, eye wa tunda oku ñualehela laye. Omõlaye ufeko eye wa laikele oku “linga wa Yehova.” (Olonganji 11:30-34) Ovina viaco via lombolokele nye komõla ufeko wa Yefita?

Yefita kuenda omõlaye ufeko, va kala omanu vamue vakuacili, momo lalimue eteke va kuatele ovisimĩlo vioku liwekapo oku tẽlisa ohuminyo va lingila Suku

6. (a) Momo lie ca lelukile ku Yefita kumue lomõlaye ufeko oku tẽlisa ohuminyo va linga ku Suku? (b) Nye tu lilongisa kohuminyo yi sangiwa kelivulu Liesinumuĩlo 23:21, 23 kuenda Liosamo 15:4?

6 Oco omõla ufeko a Yefita a tẽlise ohuminyo ya isiaye, eye wa sukilile oku ka vumbila Yehova otembo yosi votavernakulu. Yefita wa linga hẽ ohuminyo yaco osimbu ka sokoluile? Sio. Citava okuti, Yefita wa kũlĩhĩle okuti omõlaye ufeko eye wa laikele oku tunda oco a liñualehele laye. Pole, eye wa kũlĩhĩlevo okuti oku tẽlisa ohuminyo ku Yehova ka ca lelukile kokuaye kuenda komõlaye. Eli olio esunga lieci okuti, eci Yefita a mola omõlaye ufeko, wa popia okuti utima wange wa sumua. Omõlaye wa enda oku ka “lilila usombolua waye.” Momo lie? Ocili okuti, Yefita ka kuatele omõla ulume kuenje cilo omõlaye ufeko lalimue eteke a laikele oku kuela ale oku cita omãla. Handi vali, onduko yepata ya Yefita ya laikele oku sulila. Yefita kumue lomõlaye ufeko, va limbuka okuti kua kala ocina cimue ca velapo okuti olonjongole viavo vi sule. Yefita wa popia hati: “Lomela wange nda likuminya ku Yehova, kuenje si tẽla vali oku litiulamo.” Omõlaye wa popia hati: “Ndinge ndeci wa popia lomela wove.” (Olonganji 11:35-39) Yefita kumue lomõlaye ufeko, va kala omanu vamue vakuacili, momo lalimue eteke va kuatele ovisimĩlo vioku liwekapo oku tẽlisa ohuminyo va lingila Suku, ndaño okuti ka ca lelukile oku ci linga.—Tanga Esinumuĩlo 23:21, 23; Osamo 15:4.

7. (a) Ohuminyo yipi Hana a linga kuenda momo lie? Nye ca pita laye? (b) Ohuminyo Hana a linga ya lombolokele nye ku Samuele? (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

7 Hana wa lingilevo ohuminyo yimue ku Yehova eci a kala oku liyaka locitangi cimue komuenyo waye. Eye wa kala osiũle momo ka ponduile oku cita omãla kuenda wa enda oku pembuiwa omo liocitangi caco. (1 Samuele 1:4-7, 10, 16) Hana wa sapuila Yehova catiamẽla kovisimĩlo viaye, kuenje wa lisila ku Yehova poku popia hati: “A Yehova Ukualohoka nda o tava oku vanja kohali yufeko wove loku njivaluka, okuti oku njivala hacoko, puãi weca kufeko wove omõla ulume, ame omõlaco ndu weca ku Yehova oloneke viosi viomuenyo wange. Kutue waye ka ku piti omoko yomuto.” * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) (1 Samuele 1:11) Yehova wa yevelela ohutililo yaye kuenda kunyamo wa kuamamo Hana wa cita omõla ulume okuti, Samuele. Hana wa kuata esanju lialua! Pole, ka ivaleleko ohuminyo a lingila Suku. Eci oñaña yulume ya citiwa, Hana wa popia hati: “Ndo lomba ku Yehova.”—1 Samuele 1:20.

Hana wa nõlelepo oku likolisilako oku eca ovina vi kuete esilivilo lia velapo oco a tẽlise ohuminyo a lingila Suku

8. (a) Anga hẽ ca lelukile ku Hana oku tẽlisa ohuminyo a lingile? (b) Osamo 61 yi tu ivaluisa ndati ongagu yiwa ya Hana?

8 Eci Samuele a tẽlisa anyamo atatu, Hana wa tẽlisa ohuminyo a lingile ku Yehova. Kuenje Hana wa ka tuale Samuele ko Citunda Cinene Eli, vo tavernakulu ko Silo kuenje wa popia hati: “Nda lombela omõla. Cilo Yehova wa yeva elombelo nda lombele. Oco ndo kundika ku Yehova. Omuenyo waye wosi muẽle wa kundikiwa ku Yehova. Kuenje oko va likutilila ku Yehova.” (1 Samuele 1:24-28) Oku upisa keteke liaco Samuele wa kala vo tavernakulu. Embimbiliya li lekisa okuti, ‘umalẽhe Samuele wa amamako oku kula lekuatiso lia Yehova.’ (1 Samuele 2:21) Ka ca lelukile ku Hana oku tẽlisa ohuminyo a linga. Momo eye ka ponduile oku kala lomõlaye una a solele calua. Handi vali, eye wa laikele oku kuata ongeva yoku mõla oku kula kuomõlaye. Pole, Hana wa tẽlisa ohuminyo yi kuete esilivilo lia velapo a lingila Yehova. Hana wa nõlelepo oku likolisilako oku eca ovina vi kuete esilivilo lia velapo oco a tẽlise ohuminyo a lingila Suku.—1 Samuele 2:1, 2; tanga Osamo 61:1, 5, 8.

O kasi hẽ oku tẽlisa olohuminyo viove ku Yehova?

9. Ovina vipi tu konomuisa cilo?

9 Omo okuti cilo tua limbuka esilivilo lia velapo liatimẽla koku linga ohuminyo ku Yehova, tu konomuisi apulilo akuãimo ndeci: Olohuminyo vipi tu sukila oku linga koloneke vilo? Tu tenda ndati olohuminyo tua linga?

OHUMINYO YELITUMBIKO LIOVE

Ohuminyo yelitumbiko liove (Tala ocinimbu 10)

10. Ohuminyo yipi yi kuete esilivilo lia velapo Ukristão a pondola oku linga? Voku ci linga mua kongela nye?

10 Ohuminyo ya velapo Ukristão a sukila oku linga, oku tumbika omuenyo waye ku Yehova. Vohutililo omunu a linga pokolika, o likuminya oku vumba Suku otembo ka yi pui ndaño ceci a liyaka lovitangi. Yesu wa popia okuti, ‘ka tu ka lisokololi vali’etu muẽle, olondaka evi vi lomboloka okuti tu sukila oku pitisa kovaso ohuminyo tua lingila Yehova okuti olonjongole vietu muẽle ci sule. (Mateo 16:24) Momo tunde eci tua linga ohuminyo yaco, “tua tiamẽla ku Yehova.” (Va Roma 14:8) Omo liaco, tu sukila oku kapako calua elitumbiko lietu. Nda tua ci linga, tu kuata ovisimĩlo ndevi viukualosamo wa popia hati: “Niula nye ku Yehova oku panduila oviali viaye viosi ñasi lavio? Nẽlisa olohuminyo viange ku Yehova kovaso omanu vaye vosi.”—Osamo 116:12, 14.

11. Ocina cipi ca pita keteke wa papatisiwa?

11 Anga hẽ wa tumbika ale omuenyo wove ku Yehova loku papatisiwa vovava? Nda wa ci linga, wa sumũlũha! Anga hẽ ivaluka manji wa linga o hundo yepapatiso liove eci a pula, nda ove wa litumbika ku Yehova kuenda nda o kuete elomboloko liokuti “elitumbiko kuenda epapatiso liove li situlula okuti ove Umbangi ya Yehova”? Etambululo liove liokuti oco, lia eca uvangi komanu vosi va kala kohongele yaco okuti, ove wa tumbika omuenyo wove kuenda wa lipongiya oco o papatisiwe ndondingupange ya Yehova. Ocili okuti, wa sanjuisa utima wa Yehova!

12. (a) Apulilo api tu sukila oku li pula etu muẽle? (b) Ovituwa vipi Petulu a tu vetiya oku kuata?

12 Eci wa papatisiwa wa likuminya ku Yehova okuti o yongola oku tumbika omueyo wove kokuaye kuenda oku likolisilako oco o pokole kolonumbi viaye. Pole, epapatiso efetikilo. Vokuenda kuotembo tu sukila oku li konomuisa etu muẽle. Tu sukilavo oku li pula ndoco: ‘Anga hẽ ukamba wange la Yehova wa pamisiwa tunde eci nda papatisiwa? Ndi kasi hẽ oku u fedela lutima wange wosi? (Va Kolosai 3:23) Anga hẽ nda siata oku likutilila olonjanja vialua? Nda siata hẽ oku tanga Embimbiliya eteteke leteke? Nda siata hẽ oku endaenda kolohongele viosi? Nda siata hẽ oku likolisilako oku endaenda kupange woku kunda? Anga hẽ ombili yange ya tepuluka kovopange aco?’ Upostolo Petulu wa tu lungula okuti oku tepulula ombili yetu kupange wa Yehova ci koka ohele. Tu pondola oku yuvula ovitangi viaco nda tua pamisa ekolelo lietu, lukũlĩhĩso, epandi kuenda oku sumbila Suku.—Tanga 2 Petulu 1:5-8.

13. Ukristão una wa litumbika kuenda wa papatisiwa nye a sukila oku limbuka?

13 Omo okuti, tua linga ohuminyo yoku vumba Yehova, tu sukila oku likolisilako oku yi tẽlisa. Nda omunu umue o yeva ekavo omo lioku vumba Yehova ale omo lioku kala Ukristão, ka citava okuti eye o popia okuti elitumbiko kuenda epapatiso liaye ku Suku ka lia kuatele esilivilo. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Nda omunu umue wa litumbika ku Yehova o linga ekandu limue linene, o kuata ovitangi la Yehova kuenda lekongelo. (Va Roma 14:12) Ka tu yongola oku kala ndomanu vana Yesu a tukula poku popia hati: “Ocisola wa kuatele tete wa ci yanduluka.” Pole, tu yongola okuti o popia kokuetu hati: “Nda kũlĩha ovilinga viove, ocisola cove, ekolelo liove, upange wove, lepandi liove kuenda ovilinga viove via sulako via velapo okuti viatete vi sule.” (Esituluilo 2:4, 19) Tu yongola oku sanjuisa Yehova poku ambata omuenyo umue u litava lelitumbiko lietu.

OHUMINYO YOLOHUELA VIOVE

Ohuminyo yolohuela viove (Tala ocinimbu 14)

14. Ohuminyo yipi yavali okuti yi kuete esilivilo lia velapo omunu a pondola oku linga? Momo?

14 Ohuminyo yavali yi kuete esilivilo lia velapo omunu umue a pondola oku linga, ohuminyo yolohuela. Ocili okuti, olohuela vi kola. Omo liaco, Yehova o tenda ohuminyo yolohuela ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Eci sandombua la ndombua va linga olohuminyo viavo, va ci lingila kovaso a Yehova kuenda kovaso omanu va kasi pocitumãlo caco. Ovo va likuminya oku lekisa ocisola, oku likuata ukamba kuenda oku li sumbila pokati loku sanjukila oku kapako ovihandeleko Viembimbiliya, vokuenda kuanyamo osi womuenyo wavo ndomo ca lekisiwa veliangiliyo lia Suku liatiamẽla kolohuela. Omanu vakuavo citava okuti, ka va tukula olondaka evi pole, va linga ohuminyo yimue ku Suku. Eci ovo va linga ohuminyo yaco, va pondola oku kala olohueli. Ovo va sukila oku likuata omunga vokuenda kuotembo yosi. (Efetikilo 2:24; 1 Va Korindo 7:39) Yesu wa popia hati: “Ca tokekisa Suku, lomue ka ka ci tepe.” Eci ukãi lulume va lipongiya oku kuela va sukila oku yuvula ovisimĩlo viokuti, eci va ka liyaka lovitangi volohuela viavo va sukila oku linyãla.—Marko 10:9.

15. Momo lie Akristão ka va tendela olohuela ndeci oluali lua lu tenda?

15 Omo okuti ka kuli omunu wa lipua palo posi, ka kulivo olohuela via lipua. Eli olio esunga lieci Embimbiliya li lekisila okuti omunu wosi wa kuela o “laika oku tala ohali” olonjanja vimue. (1 Va Korindo 7:28) Koloneke vilo voluali, omanu va kuete ovituwa ka via sungulukile viatiamẽla kolohuela. Ovo va sima okuti nda volohuela viavo mueya ovitangi va sukila oku linyãla. Pole, olohueli vina okuti Akristão va yuvula oku kuata ovismĩlo viaco. Ovo va ivaluka okuti va linga ohuminyo kovaso a Suku. Nda ka va tẽlisile ohuminyo yaco, ci lekisa okuti va kasi oku kemba Suku kuenda eye ka sole olohembi. (Ovisila 19:12; Olosapo 6:16-19) Olohueli okuti Akristão va sukila oku ivaluka olondaka viupostolo Paulu wa soneha okuti: “Anga o kuete ukãi? Ku ka sande oku litepa laye.” (1 Va Korindo 7:27) Paulu wa kũlĩhĩle okuti Yehova onyãle oku litepa kuolohueli lonjila yimue ka ya sungulukile.—Malakiya 2:13-16.

16. Nye Embimbiliya li popia catiamẽla koku linyãla kuenda oku litepa?

16 Yesu wa longisa okuti olohueli vi pondola lika oku linyãla nda umue pokati kolohueli wa linga ukahokolo kuenje ukuavo o nõlapo oku ci linga ndomo ca lekisiwa Vovisonehua. (Mateo 19:9; Va Heveru 13:4) Nye ci popiwa catiamẽla koku litepa kuolohueli? Embimbiliya li lombolola eci catiamẽla kondaka yaco. (Tanga 1 Va Korindo 7:10, 11.) Embimbiliya ka li vetiya oku litepa kuolohuela. Pole, olonjanja vimue omo liovitangi vimue Ukristão o nõlapo oku litepa lohueli yaye. Citava okuti, omuenyo ale ukamba wavo la Yehova u kapiwa kohele omo lioku amamako oku kala lohueli yina okuti ongangala ale onaguluke. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

17. Nye olohueli Akristão va sukila oku linga oco olohuela viavo vi amameko?

17 Nda olohueli vi pinga ekuatiso kakulu vekongelo oco vi pamise ukamba wavo volohuela viavo, akulu vekongelo va sukila oku va pulisa nda ovo va tala ale ovideo losapi hati: Ocisola Cocili ci Lomboloka Nye? kuenda nda va lilongisa ale ombrochura losapi hati: Epata Liove li Pondola Oku Kuata Esanju. Ovimalẽho viaco, vi lombolola olonumbi vi sangiwa Vembimbiliya okuti vi pondola oku kuatisa olohueli oku pamisa ukamba wavo. Ohueli yimue ya popia hati: “Tunde eci tua fetika oku lilongisa ombrochura yilo, ukamba wetu volohuela wa livokiya calua.” Manji umue ukãi okuti tunde eci a kuela pa pita ale 22 kanyamo wa kuatele ocisimĩlo cokuti, olohuela viaye via laikele oku nyõleha. Noke wa nõlapo oku tala ovideo ya tukuiwa. Eye wa popia hati: “Ame kumue lulume wange tua papatisiwa pole, tua kuatele ovituwa via litepa. Ocili okuti ovideo yilo ya pitĩla kotembo ya sunguluka! Ovideo yaco, ya tu kuatisa oku pamisa ukamba wetu volohuela.” Ocili okuti, nda ulume lukãi va kapako olonumbi via Yehova volohuela viavo, va kuata esanju.

OHUMINYO KUPANGE ULIKASI WOTEMBO YOSI

18, 19. (a) Nye olonjali vialua Akristão va siata oku linga? (b) Nye tu pondola oku popia catiamẽla ku vamanji va kasi kupange ulikasi wotembo yosi?

18 Kefetikilo liocipama cilo, tua lilongisa olohuminyo Yefita la Hana va linga. Omo liolohuminyo viaco, ci kale omõla ufeko wa Yefita kuenda omõla ulume wa Hana, vosi yavo va vumba Yehova lonjila yimue yilikasi. Olonjali vialua Akristão koloneke vilo, va siatavo oku vetiya omãla vavo oco va litumbike kupange wotembo yosi kuenda oku tiamisila utima wavo kupange wa Suku. Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku vetiya amalẽhe vaco oco va amameko kupange waco. Olonganji 11:40; Osamo 110:3.

Ohuminyo kupange ulikasi wotembo yosi (Tala ocinimbu 19)

19 Koloneke vilo, kuli eci ci soka 67.000 ya vamanji va litumbika Ndolondingupange Viotembo Yosi Violombangi Via Yehova Voluali Luosi. Vamanji vamue va kasi ko Betele, kupange woku tunga ovitumãlo viefendelo ale kupange woku nyula akongelo. Vamanji vakuavo va kuete ovikele vioku kala alongisi, akundi valikasi, olomisionaliu, vamanji vana va semulula Olonjango Vinene Viusoma ale vamanji va tata ovitumãlo violosikola Viembimbiliya. Vosi yavo va linga “Ohuminyo yoku pokola kuenda oku ambata omuenyo wa leluka.” Vohuminyo yaco, ovo va likuminya oku likolisilako oku tẽlisa ovikele viosi va tambula kupange wa Yehova, oco va ambate omueyo umue wa leluka kuenda va yuvula oku linga ovopange oku sanda eteku pole, va pondola lika oku ci linga nda va tambula onumbi yimue. Omanu vaco havoko va tendiwa okuti valikasi pole, ocikele cavo oco ci tendiwa okuti ci likasi. Ovo ambombe kuenda va nõlapo oku amamako oku tẽlisa ohuminyo yavo osimbu va amamako oku kala kupange waco ulikasi wotembo yosi.

20. Tu pondola oku tenda ndati olohuminyo tua linga ku Suku? Momo lie?

20 Vocipama cilo tua lilongisa olohuminyo vitatu tu pondola oku lingila Suku. Citava okuti, o kasi ale oku tẽlisa yimue pokati kolohuminyo viaco. Tua kũlĩha okuti, tu sukila oku kapako olohuminyo tua linga kuenda oku likolisilako oku vi tẽlisa. (Olosapo 20:25) Nda ka tua tẽlisile olohuminyo tua lingila Yehova, tu kuata ovitangi vialua. (Ukundi 5:6) Tu kuami ongangu yukualosamo a linga, wa popia eci catiamẽla ku Yehova hati: “Njimbila hũ onduko yove ovisungo viesivayo, eci nẽlisa olohuminyo viange eteke keteke.”—Osamo 61:8.

^ tini. 7 Hana wa likuminyile ku Yehova okuti nda wa cita omõla, omõlaco wa laikele oku kala u Nasiri vokuenda kunyamo waye wosi. Eci ca lombolokele okuti omõlaye ulume wa laikele oku lieca oco a linge upange wa Yehova.—Atendelo 6:2, 5, 8.

^ tini. 13 Omo okuti kuli ovina vilua akulu vekongelo va sukila oku konomuisa lomunu osimbu eye ka papatisiwile handi, ci lekisa okuti epapatiso liomunu waco liocili muẽle.

^ tini. 16 Tala elivulu Kali Vocisola ca Sukukemẽla 219-221.