Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Soka Komalumono Opaspilitu

Soka Komalumono Opaspilitu

Apa pena olumono luenyi, tupu opo mapakala omitima vienyi.”​LUCAS 12:34.

OVIIMBO: 7659

1, 2. (a) Omalumono patyi etatu atunda ku Jeova? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

JEOVA Omunthu wamona vali mouye auho. Ovipuka aviho oviae. (1 Crônicas 29:​11, 12) Mahi tupu Jeova una vali otyali kovanthu aveho. Tupandula unene mokonda utuavela omalumono omanyingi! Oepi omalumono amwe etuavela? Akutikinya (1) Ouhamba wa Huku, (2) ovilinga vietu viokuivisa, (3) otyili tyakolela tuvasa Mondaka yae. Mahi inkha katulunguka, mokueenda kuomuvo tupondola okulimbuako okuti omalumono oo akolela unene. Tuesukisa okutualako okusoka komalumono oo nokuyawisa ohole tuna nao mokonda ngetyi tyapopia Jesus, “apa pena olumono luenyi, tupu opo mapakala omitima vienyi.”​—Lucas 12:34.

2 Pahe tutalei oñgeni tupondola okutualako okupameka ohole yetu nolupandu Mouhamba wa Huku, nomovilinga viokuivisa, no motyili tyo Mbimbiliya. Tulinga ngotyo, tyina tusokolola oñgeni tupondola okuyawisa ohole yetu momalumono opaspilitu.

OUHAMBA WA HUKU UKAHI NGEMANYA LIAKOLELA UNENE

3. Oityi omulume wapopiwa mehipululo lia Jesus alinga opo alande emanya liakolela? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

3 Tanga Mateus 13:​45, 46. Jesus wapopia ehipululo liomulume ulanda nokuovola omamanya akolela. Monthiki imwe, avasi emanya limwe liakolela unene tyipona omamanya omakuavo ankho ena. Omulume oo ankho uhanda unene emanya olio alandesa ovipuka aviho ankho ena opo elilande. Ove upondola okusoka oñgeni emanya lina ankho liakolela unene kwe?

Ouhamba ngetyi omulume una ankho ehole emanya liakolela, opo matulingi atyiho tuvila

4. Oityi tuhanda okulingila Ouhamba?

4 Oityi tulilongesila kehipululo lia Jesus? Otyili Tyouhamba wa Huku tyelifwa nemanya olio liakolela. Inkha tuhole unene Ouhamba ngetyi omulume una ankho ehole emanya liakolela, matulingi atyiho tuvila opo tutualeko okukala onomphinga Mbouhamba. (Tanga Marcos 10:28-30.) Tutalei oñgeni ovanthu vevali valinga ngotyo.

5. Oityi Zakeu alinga mokonda Youhamba?

5 Zakeu ankho omutanthi womalilimu. Ankho upunda omalumono ovanthu ovanyingi. (Lucas 19:1-9) Mahi monthiki imwe, Zakeu weiva Jesus upopia konthele Youhamba. Apande unene etyi eiva akalinga omapiluluko. Wapopia okuti: “Tala! Tatekulu, mandyitepula pokati omalumono ange andyiavela ovahepi, iya una napunda tyae ame mandyimukondolela etyi tyituuka pu vikuana.” Zakeu akondolela ovanthu onombongo mbavo iya ayekepo okulinga ngotyo.

6. Omapiluluko patyi alinga omukai umwe? Omokonda yatyi elingila?

6 Etyi omukai umwe atehelela konthele Youhamba wa Huku omanima amwe okualamba, ankho ulala novakai vakuavo. Tupu ankho omutumini weongano limwe liamena ovalume valala poyavo. Mahi etyi ehimbika okulilongesa Ombimbiliya elilongesa konthele Youhamba wa Huku, aimbuka okuti wesukisa okulinga omapiluluko omanene momuenyo wae. (1 Coríntios 6:9, 10) Mokonda uhole Jeova, ayekepo eongano olio tupu ayekepo okulala novakai vakuavo. Ambatisalwa mo 2009, enima lialandulako akala omukokoli-ndyila. Walinga omapiluluko oo omanene mokonda uhole vali unene Jeova tyipona omahando ae.​—Marcos 12:29, 30.

7. Oñgeni tupondola okutualako okupameka ohole yetu Mouhamba wa Huku?

7 Ovanthu ovanyingi puonthue valinga omapiluluko omanyingi momuenyo wavo opo vakale onomphinga Mbouhamba wa Huku. (Romanos 12:⁠2) Mahi ovilwa vietu vitualako. Onthue katupondola okuyeka natyike tyitendese ohole tuna Nouhamba, ngohole nomalumono ine omahando okulinga oundalelapo. (Provérbios 4:23; Mateus 5:27-29) Opo etukuateseko okupameka ohole yetu tuna Nouhamba wa Huku, Jeova utuavela omalumono omakuavo.

OVILINGA VIETU VIOKUIVISA VIYOVOLA OMIENYO

8. (a) Omokonda yatyi apostolu Paulu aelekela ovilinga vietu viokuivisa “nomalumono ekahi monombiya mboluma”? (b) Oñgeni Paulu alekesa okuti uhole ovilinga viokuivisa?

8 Jesus wetuavela otyilinga tyokuivisa nokulongesa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. (Mateus 28:19, 20) Apostolu Paulu waeleka ovilinga viokuivisa nomalumono ekahi monombiya mboluma. (2 Coríntios 4:7; 1 Timóteo 1:12) Mokonda tuvakuankhali, onthue tukahi ngonombiya ombo mboluma. Mahi onondaka tuivisa mbukahi ngomalumono mokonda mbutuetela omuenyo uhapu onthue muene na vana vetutehelela. Otyo Paulu apopila okuti: “Ndyilinga ovipuka aviho mokonda yonondaka onongwa, opo ame ndyimbupopile vakuetu.” (1 Coríntios 9:23) Paulu ankho uundapa unene opo alongese vakuavo konthele Youhamba wa Huku. (Tanga Romanos 1:14, 15; 2 Timóteo 4:2.) Ohole ankho ena nonondaka onongwa yemukuatesileko okuivisa namphila ankho amoneswa onkhumbi. (1 Tessalonicenses 2:2) Oñgeni tupondola okuhetekela ohole Paulu ankho ena movilinga viokuivisa?

Onondaka tuivisa mbukahi ngomalumono mokonda mbutuetela omuenyo uhapu onthue muene na vana vetutehelela

9. Omononkhalelo patyi tupondola okulekesa okuti tuhole ovilinga viokuivisa?

9 Onkhalelo onkhuavo Paulu alekesa okuti uhole ovilinga viokuivisa, omo kuundapesa onomphitilo ambuho opo apopie navakuavo. Nga Paulu no Vakristau votete, nonthue tupopila ovanthu onondaka onongwa umbo-na-umbo, no momatapalo no po nomphangu ononkhuavo tuvasa ovanthu. (Atos 5:42; 20:20) Tuovola ononkhalelo mbokuivisa kovanthu ovanyingi. Inkha tyitavela tupondola okukala ovakokoli-ndyila. Ine tupondola okulilongesa elaka ekuavo, ine okuilukila komphangu onkhuavo motyilongo tyetu, ine okuilukila kotyilongo otyikuavo.​—Atos 16:9, 10.

10. Ouwa patyi Irene akala nao mokonda yokualinga ononkhono mbokupopila vakuavo onondaka onongwa?

10 Irene, omphange umwe uhanepelwe ukala ko Estados Unidos, ankho uhanda okupopia onondaka onongwa kovanthu vapopia o Russo. Mo 1993 akaundapa motyikundyi tyipopia o Russo mepunda-umbo lio Nova York. Pomuvo opo, otyikundyi ankho tyina vala ovaivisi 20. Etyi palamba omanima 20, Irene apopi okuti, “Nkhele hipopi nawa-nawa o Russo.” Mahi, Jeova ukahi nokumukuatesako kumwe novaivisi vakuavo okuivisa kovanthu vapopia elaka olio. Mokonda yotyo, hono mepunda-umbo lio Nova York muna omawaneno epandu elaka lio Russo. Irene walongesa Ombimbiliya ovanthu ovanyingi iya puvo 15 vambatisalwa. Vamwe vaundapa ko Mbetele, vakuavo ovakokoli-ndyila, nkhele vamwe ovakulu vomawaneno. Irene wati: “Tyina ndyisoka kovipuka ankho ndyipondola okulinga, petupu natyike tyipondola okumpha ehambu liapona pueli.” Irene tyili-tyili upanda ovilinga viokuivisa!

Ove upanda ovilinga viove viokuivisa nokuovola omuvo wokuenda-mo onosimano ambuho? (Tala pono palagrafu 11, 12)

11. Ouwa patyi utundililako tyina tutualako okuivisa alo umwe tyina tumoneswa ononkhumbi?

11 Inkha tuhole ovilinga viokuivisa, matukala nga apostolu Paulu watuaileko nokuivisa alo umwe tyina amoneswa ononkhumbi. (Atos 14:​19-22) Mongeleka, okuhimbikila menima lio 1930 alo mo 1944, ovakuatate vetu ko Estados Unidos vamonesilwe ononkhumbi ononyingi. Mahi no ngotyo vatuaileko nokuivisa. Etyi ovatumini vahetekela okuvetalameka okuivisa, ovakuatate vetu avatuala onomphela mbavo kombonge. Mo 1943, Omukuatate Knorr apopi omphela imwe vafinda Kombonge Onene yomo Amelika. Wapopia okuti tuetyivila okufinda mokonda katuayekele-po okuivisa. Ayawisako okuti mokonda ovakuatate vatualako mouye auho vatualako okuivisa otyo tyilekesa okuti onondyale kambevelile. Ovakuatate kovilongo ovikuavo navo vetyivile okufinda. Tyotyili, ohole tuna novilinga viokuivisa itulunda tuivise alo umwe tyina tumoneswa ononkhumbi.

12. Oityi tuatokola okulinga?

12 Tyina tupanda ovilinga vietu viokuivisa, katusuku vala nokulinga onoola opo tuhoneke olelatoliu yetu. Matulingi atyiho tuvila opo tuave “oumbangi wonondaka onongwa.” (Atos 20:24; 2 Timóteo 4:5) Mahi oityi matulongesa vakuetu? Tutalei olumono olukuavo Huku etuavela.

OTYILI TYAKOLELA TUELILONGESA

13, 14. “Omalumono” patyi Jesus apopia mu Mateus 13:​52, iya oñgeni tupondola okuevasa?

13 Otyipuka tya tatu Jeova etuavela, otyili atyiho tulilongesa. Jeova Ondyivi-ndyivi yotyili. (2 Samuel 7:28; Salmo 31:5) Mokonda o Tate una otyali, utupopila otyili otyo. Onthue tuelilongesa ovipuka ovinyingi putyina tutanga Ondaka yae nomikanda viomupika wekolelo, natyina tuenda kovionge, no komaliongiyo onosimano ambuho. Tyina tulilongesa vali otyili, tulinga ngetyi Jesus apopia, “okuongiya omalumono” otyili tyilinge omape nomakulu. (Tanga Mateus 13:52.) Jeova metukuatesako okuyawisa “omalumono etu” inkha tuovola otyili ngetyi tuovola omalumono aholekwa. (Tanga Provérbios 2:4-7.) Oñgeni matutyilingi?

14 Onthue tuesukisa okulilongesa Ombimbiliya nomikanda vietu nokulinga omaovololo. Otyo matyitukuatesako okuhololola otyili “otyipe” ankho tuhei. (Josué 1:8, 9; Salmo 1:2, 3) Onthele yotete Yomutala Womulavi wa Kakwenye yo 1879, yaeleka otyili notyifo tyaholekwa onosimano ononyingi. Opo omunthu etyivase, wesukisa okutyiovola nawa-nawa. Iya tyina emetyivasi, kahambukilwa vala otyifo otyo tyike. Wovola opo avase vali ovikuavo. Tyelifwa notyo, nonthue katuhambukwa vala tyina tuamelilongesa otyipuka tyike. Tuna okulinga ononkhono mbokulilongesa ovipuka ovikuavo.

15. Omokonda yatyi otyili tuelilongesa kohale tupondola okutyiihana okuti “otyikulu” iya oityi ove upanda vali unene?

15 Etyi tuehimbika okulilongesa Ombimbiliya, tuelilongesa ovipuka vimwe oviwa. Tupondola okuviihana okuti otyili “otyikulu” mokonda otyo tuatetekela okulilongesa. Otyipi otyili tyimwe tuelilongesa? Ponthyimbi tuelilongesa okuti Jeova Omupakeko wetu iya una etyi ahandela ovanthu. Tupu tuelilongesa okuti Huku watuma Omona wae pano pohi ngotyilikutila opo ayovole ovanthu konkhali no kononkhia. Tupu tuelilongesa okuti Ouhamba wa Huku mauya okumanako ononkhumbi ambuho iya matukakala nomuenyo uhapu nombembwa pano pohi.​—João 3:16; Apocalipse 4:11; 21:3, 4.

16. Oityi tuesukisa okulinga tyina kuna omapiluluko onkhalelo ankho tunoñgonoka otyili tyo Mbimbiliya?

16 Pahe, enoñgonoko lietu konthele yomaulo Ombimbiliya ine konthele yono testu mbumwe liapiluluka. Tyina omapiluluko amamoneka, otyiwa tupole omuvo atulilongesa nokusokolola komapiluluko oo. (Atos 17:11; 1 Timóteo 4:15) Onthue katuhande vala okutala omokonda yatyi enoñgonoko epe lielikalela keulu, mahi tuhanda okutala nawa ovipuka vikahi menoñgonoko epe. Okulinga ngotyo matuyawisa kenoñgonoko lietu lio Mbimbiliya. Omokonda yatyi otyiwa tulinge ononkhono ombo?

17, 18. Oñgeni ononkhono mba Huku mbutukuatesako?

17 Jesus wapopia okuti ononkhono mba Huku mambutukuatesako okuhinangela ovipuka tuelilongesa kohale. (João 14:25, 26) Oñgeni otyo tyipondola okutukuatesako tyina tuivisa onondaka onongwa? Tala ongeleka yomukuatate umwe utiwa Peter. Mo 1970, ankho una omanima 19 tupu ankho wehimbika okuundapa mo Mbetele yo ko Grã-Bretanha. Peter ankho ukahi nokuivisa umbo na umbo avasi omulume umwe weyula monondyeli. Apulu omulume oo inkha uhanda okulilongesa Ombimbiliya. Omulume oo ankho onkhalamutwe yongeleya yova Judeu, ankho kahande okulongeswa Ombimbiliya nokamukuendye. Apulu Peter okuti: “Kamukuendye, omukanda wa Daniele wahonekwa melaka patyi?” Peter akumbulula okuti: “Onthele imwe yomukanda oo yahonekwa mo Aramaiku.” Peter uhinangela okuti: “Onkhalamutwe aihuvu nekumbululo nemuavela! Oñgeni ankho ame ndyii ekumbululo olio? Etyi nakondoka keumbo andyiovola Momutala Womulavi no mo Despertai! viohanyi yokualamba, andyivasi onthele ipopia okuti omukanda wa Daniele wahonekwa mo Aramaiku. (Daniel 2:4, okatoi) Tyotyili, ononkhono mba Huku mbupondola okutukuatesako okuhinangela otyipuka tuatangale nokupaka nawa omalumono etu.​—Lucas 12:11, 12; 21:13-15.

18 Inkha tuhole otyili tualongeswa na Jeova tupu tuna olupandu natyo, tupu matuhande okuyawisa kolumono tuelipakela. Tyina tulinga vali ngotyo, tupu tukala vali nounongo wokulongesa vakuetu.

PAKA NAWA OMALUMONO OVE

19. Omokonda yatyi tuesukisila okuamena omalumono etu opaspilitu?

19 Monthele ei, tuelilongesa okuti tyakolela okupanda omalumono etu opaspilitu. Mahi tuna okulunguka opo tuhayeke Satanasi nouye wae vatendese ohole tuna nomalumono oo. Inkha katulunguka, tupondola okutalukwa novipuka tulawa kovilinga okufetwa onombongo ononyingi, nokusoka okukala nomalumono omanyingi, ine okuhanda vala ovipuka ovinyingi. Apostolu João utuhinangelesa okuti ouye ou novipuka viao aviho vikahi nokulamba. (1 João 2:15-17) Otyo tuesukisila okutualako nokupanda omalumono etu opaspilitu nokueamena.

20. Oityi watokola okulinga opo waamene omalumono ove opaspilitu?

20 Linga atyiho opo ulityilike atyiho tyipondola okutendesa ohole una Nouhamba wa Huku. Tokola okuivisa Nombili, tupu wahayeke ohole yove una novilinga viokuivisa itende. Tualako okuivisa otyili tyo Mbimbiliya. Tyina ulinga ngotyo, mopake “omalumono keulu, kuna otyimphulu tyihehiki iya ofwa ihali. Mokonda apa pena olumono luenyi, tupu opo mapakala omitima vienyi.”​—Lucas 12:33, 34.