Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Tingbaot Samting We i Moa Impoten

Tingbaot Samting We i Moa Impoten

“Ol man oli mas save se yu, we nem blong yu Jehova, yu nomo yu Hae God blong olgeta ples long wol.”—OL SAM 83:18, NW.

SINGSING: 9, 22

1, 2. (1) ?Wanem i moa impoten i bitim ol narafala samting? (2) ?From wanem i impoten blong sapotem rul blong Jehova?

TEDE, bigfala samting long laef blong plante man, hemia mane. Oli tingbaot mane oltaem mo oli wari from. Oli wok had blong winim moa mane, mo oli no wantem spenem tumas mane. Plante narafala man oli ting se famle i moa impoten, no helt, no samting we oli wantem mekem long laef blong olgeta.

2 Be i gat wan samting we i moa impoten i bitim ol samting ya, hemia blong sapotem rul blong Jehova. Yumi neva mas fogetem samting ya. Sipos yumi no lukaot gud, yumi save bisi tumas, no yumi wari tumas long ol problem blong yumi, nao yumi fogetem se rul blong Jehova i moa impoten. I impoten we yumi sapotem rul blong Jehova, olsem nao, bambae i isi moa blong yumi winim ol problem evri dei, mo tu, bambae yumi kam klosap moa long Jehova.

?FROM WANEM I IMPOTEN?

3. ?Setan i talem wanem long saed blong rul blong God?

3 Setan i traem blong talem se Jehova i no gat raet blong rul. Hem i wantem se ol man oli tingbaot Jehova olsem wan rabis Rula we i no kea long olgeta. Folem tok blong Setan, ol man bambae oli glad moa sipos oli rulum olgeta bakegen. (Jenesis 3:1-5) Hem i talem tu se i no gat wan man we bambae i holemstrong long God taem laef i kam had tumas. (Job 2:4, 5) Taswe Jehova i letem taem i pas, blong pruvum se taem hem i no rul, laef blong man i kam nogud.

4. ?From wanem ol man mo ol enjel oli mas save gud se Setan i giaman?

4 Jehova i save se Setan i stap giaman. Taswe, ?from wanem hem i letem taem i pas blong Setan i traem pruvum se ol tok blong hem i tru? Ansa blong kwestin ya i joen wetem laef blong yumi evriwan long wol mo ol enjel long heven. (Ridim Ol Sam 83:18.) * From we Adam mo Iv mo plante narafala man oli sakemaot rul blong Jehova, samfala oli save ting se ol tok blong Setan i tru. Be i impoten we ol man mo ol enjel oli mas save gud se Setan i giaman, sipos no, bambae i neva gat pis long wol, mo ol man oli no save joen gud. Bambae Jehova i pruvum gud se rul blong hem i stret, nao evriwan bambae oli stap aninit long nambawan rul ya blong olwe. Bambae i gat pis long heven mo long wol.—Efesas 1:9, 10.

5. ?Ol man blong God oli mekem wanem blong pruvum se Setan i giaman?

5 Bambae God i pruvum se rul blong hem i stret mo rul blong Setan mo ol man i nogud. I no longtaem, rul blong olgeta bambae i finis, be God bambae i yusum Kingdom blong Mesaea blong mekem i gud long ol man. Long taem ya, ol man blong God oli soemaot finis, se oli holemstrong long God mo sapotem rul blong hem, nating se oli kasem trabol. (Aesea 45:23, 24) ?Olsem wanem? ?Yu yu wantem stap wetem olgeta ya? Sipos yes, yu mas kasem save se rul blong Jehova i impoten tumas.

RUL BLONG JEHOVA I MOA IMPOTEN I BITIM LAEF BLONG YUMI

6. ?Rul blong Jehova i impoten olsem wanem?

6 Rul blong Jehova i moa impoten i bitim evri samting. Taswe i moa impoten we hem i pruvum se rul blong hem i stret, i bitim we hem i sevem yumi. ?Olsem wanem? ?Hemia i min se, Jehova i no kea long yumi mo i no wantem sevem yumi? !Nogat! ?From wanem yumi talem olsem?

I moa impoten we Jehova i pruvum se rul blong hem i stret, i bitim we hem i sevem yumi

7, 8. ?Wanem bambae i givhan blong pruvum se rul blong Jehova i stret?

7 Jehova i lavem tumas ol man. Taswe hem i letem pikinini blong hem i ded, blong yumi save kasem laef blong olwe. (Jon 3:16; 1 Jon 4:9) Sipos Jehova i no holem ol promes blong hem, ol tok blong Setan mo ol narafala we oli agensem God, bambae i tru. Setan i talem se Jehova i stap giaman, mo i blokem ol man blong oli no kasem ol gudfala samting, mo i rul long fasin we i no stret. Ol man we oli agensem Jehova, oli jikim hem se: “?Olsem wanem? ?Hem i promes finis blong kam, be hem i stap wea? Ol olfala blong yumi oli lus evriwan finis, be i no gat wan samting i jenis. I stat bifo olgeta, taem God i mekem wol ya i kam kasem tede, evri samting oli stap sem mak nomo.” (2 Pita 3:3, 4) Be Jehova bambae i mekem ol promes blong hem oli kamtru, mo i sevem ol man we oli obei long hem. Samting ya bambae i givhan blong pruvum se rul blong hem i stret. (Ridim Aesea 55:10, 11.) Rul blong Jehova i stanap long lav. Taswe yumi save se bambae hem i lavem ol man blong hem olwe mo i glad long olgeta.—Eksodas 34:6.

8 I tru se, rul blong Jehova i moa impoten i bitim ol narafala samting. Be i impoten tu we hem i sevem yumi, from we hem i lavem yumi tumas. Nating se i olsem, yumi no mas fogetem samting we i moa impoten, hemia blong sapotem rul blong Jehova oltaem.

JOB I JENISIM TINGTING BLONG HEM

9. ?Setan i talem wanem tok agensem Job? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

9 Buk blong Job i wan long ol fas buk blong Baebol we ol man oli raetem. Taem yumi ridim buk ya, yumi luksave se rul blong Jehova i moa impoten i bitim ol narafala samting. Buk ya i tokbaot taem we Setan i askem long God blong i mekem Job i safa. Hem i talem se sipos Job i safa, bambae hem i agensem God. Be Jehova i no mekem Job i safa. Hem i letem Setan i traem Job, i se: “Evri samting we hem i gat, naoia i stap long han blong yu.” (Ridim Job 1:7-12.) Smoltaem biaen, ol wokman blong Job oli lus wetem olting blong hem. Afta, ol ten pikinini blong hem oli ded. Setan i mekem olsem se God nao i stamba blong ol trabol ya. (Job 1:13-19) Afta, Job i kasem wan rabis sik we i mekem bodi blong hem i soa bitim mak. (Job 2:7) Antap long ol samting ya, woman blong Job mo tri giaman fren blong hem, oli talem ol tok blong spolem hem, mo blong mekem tingting blong hem i foldaon.—Job 2:9; 3:11; 16:2.

10. (1) ?Olsem wanem Job i soemaot se hem i lavem God? (2) ?Be from wanem Jehova i stretem hem?

10 ?Olsem wanem? ?Tok blong Setan i tru? Nogat. Job i safa we i safa bitim mak, be hem i no agensem Jehova. (Job 27:5) Fastaem, Job i fogetem samting we i moa impoten mo i tingbaot hem wan nomo. Hem i stap talem bakegen mo bakegen se hem i no mekem wan samting we i rong. Mo tu, hem i wantem save from wanem hem i stap safa. (Job 7:20; 13:24) Yumi kasem save long filing blong Job. Be hem i gat rong tingting. ?Olsem wanem Jehova i stretem tingting blong hem?

11, 12. ?Jehova i wantem se Job i kasem save wanem? ?Job i mekem wanem taem Jehova i stretem hem?

11 Long Job japta 38 kasem 41, yumi ridim ol tok we Jehova i talem long Job. Jehova i no eksplenem from wanem Job i stap safa. Be hem i wantem we Job i kasem save se hem i smol tumas, taem hem i skelem hem wan wetem bigfala paoa we Jehova i gat. Hem i wantem tijim Job se i gat sam samting we oli moa impoten i bitim ol trabol blong hem. (Ridim Job 38:18-21.) Ol tok blong Jehova i givhan long Job blong i jenisim tingting blong hem.

12 ?Olsem wanem? ?Jehova i strong tumas long Job? Nogat, mo Job i no tingting olsem tu. Hem i kasem save long ol tok blong Jehova, mo i glad long hem. Taswe hem i talem se: “Mi mi sem tumas long ol samting ya we mi stap talem, mi harem nogud tumas from. Naoia mi tanem tingting blong mi, mi lego ol fasin ya finis, mo mi stap sidaon long asis blong graon, mo long asis faea.” (Job 42:1-6) Yangfala man ya Elihu, hem tu i bin tok long Job blong stretem tingting blong hem. (Job 32:5-10) Job i lesin long ol gudfala advaes blong Jehova, mo i jenisim tingting blong hem, nao Jehova i talem long ol narafala se hem i glad tumas long Job, from we Job i holemstrong long hem.—Job 42:7, 8.

13. ?Olsem wanem ol tok blong Jehova i save givhan long Job afta we ol trabol i finis?

13 Ol tok we Jehova i talem long Job i givhan long hem bakegen, afta we ol trabol i finis. Baebol i talem se: “Long las haf blong laef blong Job, Hae God i stap blesem hem moa i winim we i stap blesem hem fastaem.” Job i “gat seven pikinini boe blong hem bakegen, wetem tri dota blong hem.” (Job 42:12-14) Job i lavem ol pikinini ya, be ating hem i stap sore yet long olgeta we oli ded. Mo maet hem i no fogetem ol nogud samting we i hapen long hem mo famle blong hem. Nating se hem i faenemaot hu i mekem hem i safa, be maet hem i tingbaot from wanem God i letem hem i safa. Long taem olsem, Job i save tingting bak long ol tok we Jehova i talem long hem. Hemia bambae i givhan blong stretem tingting blong hem bakegen, mo mekem hem i harem gud.—Ol Sam 94:19.

?Yu yu naf blong tingbaot rul blong Jehova i bitim ol problem blong yu? (Yu luk haf 14)

14. ?Stori blong Job i tijim yumi long wanem?

14 Sipos yumi tingting dip long stori blong Job, hemia i save stretem tingting blong yumi mo mekem yumi harem gud. Buk blong Job i stap long Baebol blong “tijim yumi. Nao yumi save gat hop from we ol tok blong Baebol oli mekem yumi harem gud mo oli mekem se yumi save stanap strong longtaem.” (Rom 15:4) Buk ya i tijim yumi se yumi no mas tingting tumas long ol problem blong yumi, nao yumi fogetem rul blong Jehova. Olsem Job, yumi sapotem rul blong Jehova taem yumi holemstrong long hem, nating se yumi kasem plante trabol.

15. ?Taem yumi stanap strong, wanem i kamaot?

15 Stori blong Job i soemaot se taem yumi kasem trabol, hemia i no min se Jehova i kros long yumi. Be long taem ya, yumi gat janis blong sapotem rul blong Jehova. Samting ya i mekem yumi harem gud. (Ol Proveb 27:11) Taem yumi stanap strong, yumi mekem Jehova i glad, mo tu, hop blong yumi long fiuja i kam strong moa. (Ridim Rom 5:3-5.) Stori blong Job i soemaot se “Jehova i lavem man tumas, mo i gat sore.” (Jemes 5:11) Taem yumi save se Jehova bambae i blesem yumi sipos yumi sapotem rul blong hem, i isi moa blong yumi ‘stanap strong, yumi gat longfala tingting, mo yumi stap glad.’—Kolosi 1:11.

OLTAEM YU MAS TINGBAOT SAMTING WE I MOA IMPOTEN

16. ?From wanem yumi mas tingbaot oltaem blong sapotem rul blong God?

16 I tru, taem yumi kasem problem, i isi blong fogetem rul blong God. Nating se wan smol problem nomo, be taem yumi tingting tumas long hem, hem i save kam wan bigfala problem. Taswe, oltaem yumi mas tingbaot se i impoten tumas blong sapotem rul blong God, nomata wanem trabol yumi kasem.

I gud yumi bisi long wok blong Jehova, nao oltaem yumi tingbaot samting we i moa impoten

17. ?Olsem wanem wok blong Jehova i mekem wan sista i tingbaot samting we i moa impoten?

17 I gud yumi stap bisi long wok blong Jehova. Hemia i save mekem yumi tingbaot oltaem, samting we i moa impoten. Traem tingbaot wan sista we nem blong hem Reni. Hem i kasem strok, oltaem bodi blong hem i soa, mo hem i kasem kansa tu. Be taem Reni i slip long hospital, hem i prij long ol dokta mo nes mo olgeta we oli visitim ol sikman. Wan taem, hem i stap long hospital tu wik haf, nao hem i prij 80 aoa. Reni i save se bambae hem i ded, be hem i no fogetem samting we i moa impoten. Taem hem i sapotem rul blong Jehova, hem i gat pis long tingting blong hem.

18. ?Stori blong Jenifa i tijim yumi long wanem?

18 Evri dei, yumi kasem ol smosmol problem. Long taem ya tu, yumi save sapotem rul blong Jehova. Wan sista we nem blong hem Jenifa, i wet tri dei long epot from we oli kanselem flaet blong hem bakegen mo bakegen. Hem i taed we i taed, mo i harem se hem i stap hem wan nomo. Be hem i no letem tingting blong hem i foldaon. Hem i prea long Jehova se, bambae i givhan long hem blong i talemaot gud nius long ol man we oli stap wet long epot. Hem i storian wetem plante man mo i givimaot plante buk. Hem i talem se: “Nating se mi kasem trabol ya, mi harem se Jehova i blesem mi, mo i givim strong tingting long mi, blong mi leftemap nem blong hem.”

19. ?Olsem wanem blong luksave ol trufala man blong God?

19 Ol man blong Jehova nomo oli kasem save fulwan se rul blong Jehova i impoten moa i bitim ol narafala samting. Samting ya i soemaot se oli trufala man blong God. Taswe yumi evriwan i mas gohed nomo blong sapotem rul blong Jehova.

20. Taem Jehova i luk se yu stap sapotem rul blong hem, ?hem i harem olsem wanem?

20 Taem Jehova i luk evri samting we yu yu mekem blong sapotem rul blong hem, mo blong stanap strong taem yu kasem trabol, hem i glad tumas. (Ol Sam 18:25) Nekis stadi bambae i tokbaot moa, from wanem i stret blong sapotem rul blong Jehova, mo samting we yumi save mekem blong sapotem rul ya fulwan.

[Futnot]

^ par. 4 Ol Sam 83:18, NW: “Ol man oli mas save se yu, we nem blong yu Jehova, yu nomo yu Hae God blong olgeta ples long wol.”