Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

“Kuc pa Lubanga . . . Kato Ngec pa Jo Ducu”

“Kuc pa Lubanga . . . Kato Ngec pa Jo Ducu”

“Kuc pa Lubanga ma kato ngec pa jo ducu gwoko cwinywu.” —JO PILIPI 4:7.

WER: 76, 141

1, 2. Gin ango ma otimme i kom Paulo gin ki Cira i Pilipi? (Nen cal ma tye i karatac man.)

GO KONG gin man mutimme. Onongo dong cwiny dyewor. Kitweyo Lumiconari mo aryo, Paulo gin ki Cira i buc ka mading dok col adada i boma me Pilipi. Onongo pe gitwero wot pien tyengi kitweyo woko, dok gitye ka winyo arem i ngegi pien kipwodogi malit adada. (Tic pa Lukwena 16:23, 24) I dye ceng, lwak kong gumako Paulo gin ki Cira ci guterogi wa i dye cuk. Ci kiterogi i nyim kot cutcut. Kipwodogi matek dok kiyeco bongo woko ki i komgi. (Tic pa Lukwena 16:16-22) Man pud dong obedo tim marac ya! Paulo onongo obedo Laroma dok onongo mitte ni kitere i yo maber. *—Nen lok ma tye i tere piny.

2 I kare ma Paulo tye i buc, nen calo en obedo ka tam i kom jo ma gibedo i Pilipi ki gin ma otimme i komgi i nino meno. Onongo gipe ki ot me cokke i bomagi, ka iporo ki boma mukene ma Paulo gin ki Cira gulimo. Pi meno onongo Lujudaya gilego woko i nge cel macok ki dog kulu. (Tic pa Lukwena 16:13, 14) Tika man nyuto ni Lujudaya ma i boma meno onongo pe gio apar, wel dano ma onongo mitte wek kiger ot me cokke? Jo ma gibedo i Pilipi onongo gitye ki awaka ni gin Luroma. (Tic pa Lukwena 16:21) Twero bedo ni meno aye gin ma oweko gutamo ni Paulo gin Cira pe gubedo Luroma. Pe wangeyo ka meno ada, ento wangeyo ni gutweyo Paulo ki Cira labongo bal mo.

3. Pingo twero bedo ni wi Paulo onywene woko i kare kitweye i buc, ento en obedo ki cwiny ango?

3 Twero bedo ni Paulo bene otamo i kom kit ma eo kwede i Pilipi. Dwe mogo mukato angec ma peyo Paulo ocito i Pilipi, en onongo tye i loka nam me Aegean i Asia Minor. I kare ma en tye kunnu cwiny maleng obedo ka genge tere tere ni pe otit kwena i kabedo mogo. Onongo nen calo cwiny maleng mito ni ocit ka mukene. (Tic pa Lukwena 16:6, 7) Ento ka kwene? I kare ma Paulo tye i Teroa, en owinyo i wang lek ka ngat mo wacce ni: “Kwang nam ibin i Makedonia ikonywa.” Miti pa Jehovah onongo dong nen woko ka maleng! Pi meno, Paulo ocito i Makedonia cutcut. (Kwan Tic pa Lukwena 16:8-10.) Ento gin ango dok mutimme? Cutcut ma en oo i Makedonia, dok kitweye woko i buc! Pingo Jehovah oye ni man otimme i kom Paulo? En onongo bitero kare marom mene i buc? Kadi bed ni Paulo otamo i kom jami magi ducu, en omedde ki bedo ki niye dok ki yomcwiny. En gin ki Cira gucako ‘lega ki wero wer bot Lubanga.’ (Tic pa Lukwena 16:25) Kuc pa Lubanga okweyo cwinygi dok gubedo ki wic ma opye mot.

4, 5. (a) Gin ma otimme i kom Paulo-ni twero timme i komwa nining? (b) Gin ango ma dok otimme atura i kom Paulo?

Tika in bene i nino mo dong iwinyo calo Paulo? Twero bedo ni i kare mo ipenyo Lubanga ni okonyi me moko tam ci lacen iwinyo calo cwiny maleng tye ka teli. Ento dok irwatte ki ariya mapol nyo onongo mitte ni ilok yo me kwoni. (Latitlok 9:11) Ka itamo i kom jami ma gutimme, ci itwero bedo ki tam ni pingo Jehovah oweko jami meno gutimme. Ngo ma twero konyi me diyo cwinyi kun igeno Jehovah ki cwinyi ducu? Wabinongo lagamme ki i kom gin ma otimme i ngeye i kom Paulo gin ki Cira.

5 I kare ma Paulo gin ki Cira gitye ka wer, jami mapol me aura gucako timme. Me acel obedo oyengyeng mo matek. Ci cutcut dog ot buc oyabbe woko. Nyor ma kitweyo ki lumabuc ducu ogony woko. Lacen, Paulo ojuko askari ma onongo mito cobbe kene, ci en kacel ki jo ducu ma i ode gunongo batija. Orwone, lungolkop gucwalo askari wek gugony Paulo gin ki Cira woko ki i buc ci kiwacigi ni gua guwek boma meno laling ling. I kare ma luloc gungeyo ni Paulo gin ki Cira gubedo Luroma, guniang ni gitimo bal madit adada, dok gin ki komgi gubino me terogi woko. Ento ma peya Paulo gin ki Cira guweko boma meno, onongo gimito ni kong gimot Ludia, lamego mo ma pud onongo batija anonga. Gutiyo ki kare meno me cuko cwiny utmege ma i Pilipi. (Tic pa Lukwena 16:26-40) Jamine olokke oyotoyot adada!

“KATO NGEC PA JO DUCU”

6. Gin ango ma wabinyamo?

6 Gin ango ma wapwonyo ki i gin ma otimme-ni? Jehovah twero timo gin mo ma pe wabyeko ni romo timme, pi meno pe myero wabed ki par mapol ka watye ka wok ki i atematema. Wangeyo ni gin mutimme i kom Paulo ogudo cwinye adada pi waraga ma en ocoyo bot utmege ma i Pilipi madok i kom par kacel ki kuc pa Lubanga. I pwony man wabinyamo lok ma Paulo ocoyo i Jo Pilipi 4:6, 7. (Kwan.) Ci dok wabineno wang Baibul mogo ma nyuto jami me ur ma Jehovah otimogi. Me agikkine, wabinyamo kit ma “kuc pa Lubanga” twero konyowa me kanyo atematema kun nongo wageno Jehovah ki cwinywa ducu.

Jehovah twero timo gin mo ma pe wabyeko ni romo timme, pi meno pe myero wabed ki par mapol ka watye ka wok ki i atematema

7. Gin ango ma Paulo onongo mito ni utmegine ma i Pilipi guniang, dok ngo ma wapwonyo?

7 Gin ango ma utmege ma i Pilipi gutamo i kare ma gukwano waraga ma Paulo ocoyo botgi? Polgi nen calo wigi opo i kom gin ma otimme i kom Paulo gin Cira ki dong kit ma Jehovah okonyogi i yo me aura. Gin ango ma Paulo onongo mito ni guniang ki i waragane? En onongo tye ka pwonyogi ni: Pe wubed ki par. Wulegi, ci wubinongo “kuc pa Lubanga ma kato ngec pa jo ducu.” Man tyen lokke ngo? I Baibul mukene, kigonyo lok man ni “kato tam ducu” nyo “kato yub pa dano ducu.” Pi meno, Paulo onongo tye ka wacone ni “kuc pa Lubanga” tye gin mo me aura ma kato kit ma watamo kwede. Kadi bed ni i kine mukene nongo pe wangeyo kit me cobo pekowa, ento Jehovah nongo ngeyo. Dok en twero timo jami ma watamo ni pe twere.—Kwan 2 Petero 2:9.

8, 9. (a) Kadi bed ni Paulo owok ki i kwo matek i kare ma en tye i Pilipi, gin maber ango ma otimme macalo adwogine? (b) Pingo utmege ma i Pilipi onongo gitwero geno lok ma Paulo ocoyo?

8 Waraga ma Paulo ocoyo-ni nen calo ojingo cwiny utmege ma i Pilipi adada ka nongo gitamo i kom jami me aura ma Jehovah otimo i komgi mwaki apar mukato angec. Kadi bed ni Jehovah oye ni Paulo gin Cira guwok ki i kwo matek, gin mutimme i komgi-ni, okonyo me ‘laro pi lok me kwena maber wek omok matek.’ (Jo Pilipi 1:7) Luloc ma i Pilipi onongo dong pe gibitemme me uno Lukricitayo ma i kacokke manyen-ni. Twero bedo ni Luka odong i Pilipi i kare ma Paulo gin ki Cira gua pien Paulo onongo dong con owaco ni ebedo Laroma. Luka onongo dong twero konyo Lukricitayo manyen ma i Pilipi.

9 I kare ma utmege ma i Pilipi gukwano waraga pa Paulo, guniang ni lok meno pe obedo mere kit ma en tamo kwede keken. Paulo okato ki atematema magwar adada. Kadi wa i kare ma en coyo waraga bot utmege magi, en onongo tye i buc i gange ma i Roma. Ento en onyuto ni pud etye ki “kuc pa Lubanga.”—Jo Pilipi 1:12-14; 4:7, 11, 22.

“PE WUBED KI PAR I KOM GIN MO”

10, 11. Gin ango ma myero watim ka watye ki par pi pekkiwa, dok ngo ma watwero genone?

10 Gin ango ma bikonyowa wek pe wabed ki “par i kom gin mo” keken ento ki “kuc pa Lubanga”? Waraga ma Paulo ocoyo bot jo Pilipi nyuto ni gin ma twero konyowa ka watye ki par mapol pi pekkiwa aye lega. Pi meno ka watye ki par, myero watit gin ma i cwinywa ducu i lega. (Kwan 1 Petero 5:6, 7.) Ka ilego bot Jehovah, bed labongo akalakala mo keken ni en paro piri. Kare ducu myero ipwoye pi mot ducu ma inongo. Dok wi myero pe owil ni Jehovah “twero tiyo tic madwong twatwal ma kato gin ma watwero lego pire nyo keto i tamwa.”—Jo Epeco 3:20.

11 Calo Paulo gin ki Cira, watwero bedo ki ur pi jami ma Jehovah timo me konyowa. Pe twero bedo gin mo ma dok dit tutwal, ento nongo gin ma wamito kikome. (1 Jo Korint 10:13) Meno pe te lokke ni myero wabed ma wadolo cingwa mot labongo timo gin mo keken kun wakuro ni Jehovah otim gin mo me cobo pekowa. Myero watim gin mo ma lubbe ki legawa. (Jo Roma 12:11) Gin ma watimo nyuto ni wageno Jehovah, dok man weko en goyo laa i tutewa. Myero wiwa pe owil ni Jehovah twero timo jami madit kato ma walego pire nyo ma watamo ni en twero timone. I kine mukene en timo jami me aura ma pe wabyeko. Kong dong wanen labol mogo ma bijingo genwa i kom teko ma Jehovah tye kwede me timo jami me aura piwa.

JAMI MOGO ME AURA MA JEHOVAH OTIMO

12. (a) Gin ango ma Kejekia otimo i kare ma Cenakerib omiyo bura me lweny i kome? (b) Gin ango ma wapwonyo ki i kom kit ma Jehovah ocobo kwede ki peko meno?

12 I Baibul, wanongo labol mapol ma nyuto kit ma Jehovah otimo kwede jami me aura. Me labolle, i kare ma Kejekia tye kabaka me Juda, Cenakerib kabaka me Aciria obino me lweny i kom Juda ci omayo gang mukene ducu mapat ki Jerucalem keken. (2 Luker 18:1-3, 13) Lacen, Cenakerib obino me lweny i kom Jerucalem. Gin ango ma Kabaka Kejekia otimo? Me acel, en olego pi kony ki bot Jehovah ci openyo pi tam ki bot Icaya, lanebi pa Jehovah. (2 Luker 19:5, 15-20) Me aryo, Kejekia onyuto niango ci oculo mucoro ma Cenakerib ongolo i wiye. (2 Luker 18:14, 15) Me agikkine, Kejekia oketo yub ma twero larogi ka jo Aciria gurumo boma me Jerucalem pi kare malac. (2 Tekwaro 32:2-4) Jamine ogik nining? Jehovah ocwalo lamalaika ci oneko lumony pa Cenakerib 185,000 kulu i dyewor acel keken. Kejekia pe obyeko ni gin ma kit meno twero timme!—2 Luker 19:35.

Gin ango ma wapwonyo ki i gin ma otimme i kom Yucepu?—Acakki 41:42 (Nen paragraf 13)

13. (a) Pwony ango ma wanongo ki i gin ma otimme i kom Yucepu? (b) Gin ango me aura ma otimme i kom Cara?

13 Go kong gin mutimme i kom Yucepu. I kare ma Yucepu tye i buc i Ejipt, en onongo pe tamo atama kulu ni etwero bedo lalub kor kabaka me Ejipt nyo ni Jehovah twero tic kwede me laro jo gangi ki i kec. (Acakki 40:15, 41:39-43; Acakki 50:20) Labongo akalakala mo keken, Yucepu onongo pe byeko ni Jehovah bitimo jami ma en otimo-ni ducu. Tam kong dok i kom Cara, daa won Yucepu. Tika en onongo tamo ni Jehovah twero ye ni enywalo latin laco mapat ki latin pa angecane kun dong eti woko? Cara onongo pe byeko abyeka kulu ni etwero nywalo Icaka.—Acakki 21:1-3, 6, 7.

14. Gen ango ma watye kwede i kom Jehovah?

14 Pe myero watam ni Jehovah bikwanyo pekkiwa ducu i yo me tango ma nongo pud lobo manyen peya oo. Dok pe myero wabed ka diyo Jehovah ni otim gin mo me aura i kwowa. Ento wangeyo ni Jehovah okonyo luticce ma lugen i kare mukato i yo me aura adada. Dok en peya olokke. (Kwan Icaya 43:10-13.) Man weko wabedo ki gen i kome. Watwero bedo labongo akalakala ni en biminiwa kero ma mitte wek watim mitine. (2 Jo Korint 4:7-9) Gin ango ma wapwonyo ki i labol pa Kejekia, Yucepu ki Cara? Jehovah twero konyowa kadi bed watye ka wok ki i kwo matek adada tekki wagwoko genewa bote.

Jehovah twero konyowa kadi bed watye ka wok ki i kwo matek adada tekki wagwoko genewa bote

15. Gin ango ma bikonyowa me bedo ki “kuc pa Lubanga” kadi bed ni watye ki peko, dok man twere nining?

15 Watwero bedo ki “kuc pa Lubanga” nining kadi bed watye ki peko? Myero wabed ki wat maber ki Jehovah. Dok ginkok pa Yecu Kricito keken aye muweko twere ki wan me bedo ki wat macok ki Lubanga. Ginkok obedo gin me aura ma Jehovah otimo. Pi ginkok, en twero timo kica pi balwa, watwero bedo ki cwiny ma pe ngoliwa kop dok wanyikke cok bote.—Jon 14:6; Yakobo 4:8; 1 Petero 3:21.

BIGWOKO TAMWA KI CWINYWA

16. Gin ango ma bitimme ka wanongo “kuc pa Lubanga”? Tit kong.

16 Gin ango ma bitimme ka wanongo “kuc pa Lubanga ma kato ngec pa jo ducu”? Baibul waco ni ci ‘bigwoko’ tamwa ki cwinywa. (Jo Pilipi 4:7) Nyig lok ma gigonyo ni “gwoko” onongo kitiyo kwede pi gurup pa lumony ma ticgi me gwoko boma. Gurup pa lumony ma kit meno aye onongo gigwoko jo ma gibedo i boma me Pilipi. Jo me boma meno onongo ginino agonya pien gingeyo ni kitye ka gwokogi. I yo acel-li, ka watye ki “kuc pa Lubanga” pe wabedo ki par mapol dok wiwa ki cwinywa bedo ma opye mot. Wangeyo ni Jehovah paro piwa dok mito ni kwowa obed maber. (1 Petero 5:10) Dok meno gwokowa wek par pe obwowa dok cwinywa pe otur.

17. Gin ango ma bikonyowa me geno Jehovah i kare me twon can madit atika?

17 Cokcok-ki twon can madit atika bicakke i kom dano ducu. (Matayo 24:21, 22) Pe wangeyo gin ango kikome ma bitimme i komwa. Ento pe myero wabed ki par pi gin ma bitimme anyim. Kadi bed ni pe wangeyo jami ducu ma Jehovah bitimone i anyim, ento wangeyo Lubangawa. Wangeyo gin ma en otimo pi luticce ma lugen i kare mukato angec. Waneno ni kadi dong gin ango otimme, Jehovah biketo tek wek yubbe ocobbe kakare. Dok en twero timo meno i yo me aura! Pi meno, kare ducu ma Jehovah otimo gin mo piwa wanongo “kuc pa Lubanga ma kato ngec pa jo ducu” i yo mukene.

^ para. 1 Nen calo Cira bene onongo obedo Laroma.—Tic pa Lukwena 16:37.