1, 2. Oityi tyaendele na Paulu na Sila mo Filipu? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

SOKA kuetyi. Omokati kovinthiki. Onomisionaliu vevali, Paulu na Sila vapakua mokaleya muasila, muanthikovela unene mepunda-umbo lio Filipu. Ankho kavetyivili okuliviya mokonda vakutwa konomphai iya omiongo viavo ankho vieihama unene mokonda yokuavetwa. (Atos 16:23, 24) Ankho okomuhuka Paulu na Sila avaongelelwa novanthu ovanyingi avakokelwa popalasa. Liwa-liwa, avevepake motyiponga. Avevelulu ovikutu, avevevete unene novimuti. (Atos 16:16-22) Otyo onya ngatyi! Paulu ankho omutyitwa-tyilongo wo Roma iya ankho ukahi nokumoneswa ononkhumbi. *​—Tala pokatoi.

² Etyi vapakwa mokaleya, Paulu ankho ukahi nokusoka kuetyi tyevemonekela, no konthele yovanthu vakala mo  Filipu. Mepunda-umbo olio ankho mutupu ondyuo yokufendela, ngo mapunda-umbo omakuavo Paulu ankho apila. Ova Judeu ankho vakafendela kondye yepunda-umbo, ponthele yondongi. (Atos 16:13, 14) Okuti valinga ngotyo mokonda mepunda-umbo ankho mutupu ovalume ova Judeu ekwi, vatuuka opo vakale nondyuo yokufendela? Ovanthu mo Filipu ankho vena omalityindailo mokonda ovatyitwa-tyilongo vo Roma. (Atos 16:21) Tyafuile omokonda ankho kavasoko okuti Paulu na Sila navo ankho ova Judeu iya vapondola okukala ovatyitwa-tyilongo vo Roma. Onthue katutyii nawa, mahi katyaviukile etyi vapaka Paulu na Sila mokaleya.

3. Omokonda yatyi Paulu ankho angwangwanena etyi apakua mokaleya? Mahi otyituwa patyi ankho ena?

³ Tyafuile Paulu tupu wasokele omokonda yatyi aila ko Filipu. Etyi palamba onohanyi mbumwe, Paulu aende no konthele onkhuavo Yelunga Egeu, mo Asia Menor. Etyi ehika-ko, ovikando ovinyingi ospilitu sandu aimutyilika okuivisa ponomphangu mbumwe. Ankho ospilitu sandu ikahi nokumuhongolela opo ende ponomphangu ononkhuavo. (Atos 16:6, 7) Mahi ombupi? Etyi Paulu ankho ekahi mo Troade, apopilwa memonekelo okuti: “Kuata ko Masedonia.” Ehando lia Jeova pahe ankho liayandyuluka nawa! Iya liwa-liwa Paulu aende ko Masedonia. (Tanga Atos 16:8-10.) Mahi oityi tyamonekele-po? Etyi ehika ko Masedonia apakwa mokaleya! Mahi omokonda yatyi Jeova ayekela Paulu akuatwe? Omuvo ulifuepi ankho makala mokaleya? Namphila Paulu ankho ahuva novipuka ovio, mahi watuaileko nekolelo liapama nehambu. Paulu na Sila avehimbika “okulikuambela nokuhivilika Huku noviimbo.” (Atos 16:25) Ombembwa ya Huku aipameka omitima viavo nomalusoke avo.

4, 5. (a) Oñgeni ovitateka vietu vielifwa no via Paulu? (b)  Oñgeni otyitateka tya Paulu tyapiluluka monkhalelo ankho ahakevelela?

⁴ Noove ulitehelela nga Paulu? Hamwe waitile ku Huku ekukuateseko okulinga etokolo limwe iya olitehelela okuti ospilitu sandu yae ikahi nokukuhongolela. Mahi konyima okala novitateka ovinene ine hamwe una okulinga omapiluluko omanene momuenyo wove. (Eclesiastes 9:11) Pahe, tyina usoka konthele yotyitateka otyo upondola okuhuva ine upondola okulipula omokonda yatyi Jeova ayekela ovipuka ovio vikumonekele. Oityi tyipondola okukukuatesako okutualako okukoleleya nokukala nonthumbi mu Jeova? Tupondola okuvasa ekumbululo muetyi tyaendele na Paulu na Sila.

⁵ Etyi Paulu na Sila ankho vekahi nokuiimba, avamono ovipuka ovinyingi ankho vahakevelela. Tete, avamono otyinimawe tyimwe otyinene. Liwa-liwa omapito okaleya aikuka. Iya omalienge akutuluka. Konyima omuyungi wokaleya ahande okuliipaa Paulu emutyilika opo eheliipae iya omuyungi nombunga yae avambatisalwa. Etyi kuatya ovatumini vepunda-umbo avatumu omafualali okukaihana Paulu na Sila mokaleya iya avevepopila opo vatunde mepunda-umbo nombembwa. Etyi omafualali aimbuka okuti Paulu na Sila ankho navo ovatyitwa-tyilongo tyo Roma, avanoñgonoka okuti etyi  valinga tyapenga iya avevehindikila okutunda mepunda-umbo. Mahi etyi nkhele veheneende, Paulu na Sila avakalekela ­omphange yavo Lidia, ankho wambatisalua pahe. Tupu ankho vena omphitilo yokupameka ovakuatate ovakuavo mo Filipu. (Atos 16:26-40) Ovipuka avipiluluka liwa-liwa

6. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁶ Oityi tulilongesila kovipuka ovio? Tyina tuna ovitateka katusukisa okukala notyiho, Jeova upondola okulinga etyi ankho tuhakevelela. Paulu kalimbilwe etyi tyaendele nae, tutyii mokonda konyima wahonekelele ovakuatate mo Filipu konthele yotyiho nombembwa ya Huku. Monthele ei matulilongesa konthele yonondaka mba Paulu mu Filipenses 4:6, 7. (Tanga.) Tupu matupitulula omahipululo omakuavo Ombimbiliya omu Jeova alinga ovipuka ankho vihakevelelwa. Okuhulililako, matulilongesa oñgeni “ombembwa ya Huku” ipondola okutukuatesako okukoleleya movitateka, tyina tuna onthumbi mu Jeova.

7. Oityi Paulu alongesile ovakuatate vae mo Filipu etyi evehonekela omukanda? Iya oityi onthue tulilongesila-ko?

⁷ Tyina ovakuatate mo Filipu vatanga omukanda Paulu evehonekelele, ankho vasoka konthele yatyi? Tyafuile ankho vasoka etyi tyaendele na Paulu na Sila, nomonkhalelo Jeova evekuatesileko ankho vahakevelela. Oityi Paulu evelongesile momukanda wae? Wevelongesile okuti: Muhasukalalei. Likuambelei iya mamutambula “ombembwa ya Huku ipona onondunge nomalusoke aeho.” Oityi onondaka ombo mbuhangununa? Mo Nombimbiliya mbumwe mbapitiyua okuti: “Ipona pu atyiho tusoka” ine “ipona onomphango ambuho mbovanthu.” Paulu wapopia okuti “ombembwa ya Huku” ihuvisa vali unene tyipona etyi onthue tukevelela. Mahi pamwe onthue katutyii oñgeni matutetulula ovitateka vietu, mahi Jeova utyii. Iya upondola okulinga etyi tuhakevelela.​—Tanga 2 Pedro 2:9.

8, 9. (a) Namphila Paulu amonesilwe ononkhumbi mo Filipu, ouwa patyi watundilila kovipuka ovio? (b) Omokonda yatyi ovakuatate mo Filipu ankho vapondola okuyumba onthumbi monondaka mba Paulu?

⁸ Omukanda wa Paulu wapamekele unene ovakuatate mo Filipu opo vasoke oityi Jeova evelingila momanima ekwi okualamba. Namphila Jeova ayekele Paulu na Sila vamoneswe ononkhumbi, mahi otyipuka otyo “tyayakulila onondaka onongwa nokumbuhonekesa kovatumini.” (Filipenses 1:7) Ovatumini vo mo Filipu ankho kavapondola vali okumonesa ononkhumbi ewaneno epe lio Vakristau. Hamwe omokonda Paulu wapopia okuti omutyitwa-tyilongo tyo Roma, omulongwa Luka ankho upondola okukala mo  Filipu etyi Paulu na Sila vatunda-mo. Luka tyafuile wakalele mo Filipu opo akuateseko ovakristau ovape mewaneno.

⁹ Etyi ovakuatate mo Filipu vatanga omukanda wa Paulu, ankho vetyii okuti onondaka ombo kembupopile vala. Paulu wamuene ononkhumbi ononene. Etyi ahonekela omukanda ko vakuatate ovo, ankho onkhuatwa meumbo liae mo Roma. Mahi no ngotyo watuaileko nokulekesa okuti una “ombembwa ya Huku.”​—Filipenses 1:12-14; 4:7, 11, 22.

10, 11. Oityi tuesukisa okulinga tyina tuasukalala konthele yotyitateka tyimwe? Iya oityi tupondola okukevelela?

¹⁰ Oityi tyipondola okutukuatesako okuhakala “notyiho notyipuka natyike” mahi atukala “nombembwa ya Huku”? Onondaka mba Paulu mbulekesa okuti tyina tuna otyiho konthele yotyitateka tyimwe, otyihemba okulikuambela. Tyina tulitehelela okuti tuna otyiho, tuesukisa okutyipopia momalikuambelo etu. (Tanga 1 Pedro 5:6, 7.) Tyina ulikuambela ku Jeova, kala nonthumbi yokuti wesuka nove. Apeho mupandula ovipuka oviwa ekahi nokukulingila. Tupu uhalimbueko okuti Jeova upondola “okulinga etyi tyavilapo vali unene tyipona ovipuka aviho tuita ine tusoka.”​—Efésios 3:20.

¹¹ Nga Paulu na Sila, nonthue tupondola okuhuva notyipuka tyimwe Jeova apondola okulinga opo etukuateseko. Pamwe hatyipukako tyituhuvisa unene, mahi otyipuka tuesukisa. (1 Coríntios 10:13) Otyo katyilekesa okuti tupumphama vala atuhalingi natyike, atukevelela Jeova atetulule otyitateka tyetu ine okutupola-tyo. Tuesukisa okulinga ovipuka vielikuata nomalikuambelo etu. (Romanos 12:11) Ovituwa vietu mavilekesa okuti tuvakuatyili iya Jeova uyamba etyi tukahi nokulinga. Tuesukisa okuhalimbuako okuti Jeova upondola okutuavela vali tyipona etyi tumuita ine tukevelela alinge. Pamwe tyituhuvisa tyina etulingila ovipuka ankho tuhakevelela. Pahe matutale onongeleka mambupameka onthumbi yetu mounongo wa Jeova wokutulingila ovipuka ankho tuhakevelela.

12. (a) Oityi Ohamba Ezekia alinga etyi Ohamba Senakelibe yemupopila onondaka mbutilisa owoma? (b) Oityi tulilongesila, konkhalelo Jeova atetulula otyitateka otyo?

¹² Mombimbiliya tuvasa-mo onongeleka ononyingi mbovipuka Jeova alinga ankho tuhakevelela. Mongeleka, etyi Ezekia ankho ohamba yo Judaa, Senakelibe ohamba yo Asilia, aihanye-po o Judaa nomapunda-umbo aeho, apesala vala o Jelusalei. (2 Reis 18:1-3, 13) Konyima Senakelibe eya opo alwise o Jelusalei. Oityi Ohamba Ezekia alingile? Tete, welikuambela ku Jeova opo emukuateseko tupu aiti onondonga ku Isaia omuuli wa Jeova. (2 Reis 19:5, 15-20) Konyima, Ezekia walekesile okuti wapola pokati etyi afeta Senakelibe ovipuka oviwa ankho emuita. (2 Reis 18:14, 15) Okuhulililako, Ezekia alingi atyiho tyesukisa pala okuyakulila epunda-umbo. (2 Crônicas 32:2-4) Oityi tyamonekele-po? Jeova atumu oandyu yae aipaa 185.000 yomafualali a Senakelibe motyinthiki tyike vala. Otyo otyipuka Ezekia ankho ahakevelela!​—⁠2 Reis 19:35.

13. (a) Oityi tulilongesila kuetyi tyaendele na Jose? (b) Otyipuka patyi Sara ankho ahakevelela?

 ¹³ Tutalei etyi tyaendele na Jose etyi ankho omukuendye. Etyi ankho eli mokaleya ko Egitu, nalumwe asokele okuti makala omutumini omunene wavali mo Egitu, ine okuti Jeova memuundapesa opo ahupise ombunga yae kondyala. (Genesis 40:15, okatoi; 41:39-43; 50:20) Tutupu ondima yokuti Jeova wafuisapo atyiho ankho Jose ahanda. Tupu soka konthele ya Sara, ina kulu ya Jose. Etyi Sara akulupa Jeova ayeke akale nomona, mahi ankho oityi ahakalesile vala nomona omuundapi wa Sara ankho uhakulupile? Isake atyitwa iya otyo otyipuka ankho Sara ahakevelela.​—Gênesis 21:1-3, 6, 7.

14. Onthumbi patyi tupondola okukala nayo mu Jeova?

¹⁴ Onthue katukevelela Jeova alinge omahuviso okumanako ovitateka vietu aviho tyina ouye omupe uheneye. Iya katupondola okuita ku Jeova alinge ovipuka vihuvisa momuenyo wetu. Mahi onthue tutyii okuti Jeova wakuatesileko ovaumbili vae vekolelo vokohale mononkhalelo ­mbuhuvisa.  Iya Huku kapilulukile. (Tanga Isaías 43:10-13.) Otyo tyitukuatesako okumuyumba onthumbi. Tupondola okukala nonthumbi yokuti metuavela ononkhono tuesukisa opo tulinge ehando liae. (2 Coríntios 4:7-9) Oityi tulilongesila ku Ezekia na Jose na Sara? Jeova upondola okutukuatesako tyina tuvasiwa novitateka viepuiya, inkha tutualako nekolelo mwe.

15. Oityi tyitukuatesako okukala “nombembwa ya Huku” putyina tuna ovitateka iya omokonda yatyi otyo tyivilwa?

¹⁵ Oñgeni tupondola okukala “nombembwa ya Huku” putyina tuna ovitateka? Onthue tuesukisa okupameka oupanga wetu na Jeova. Oupanga oo uvilwa mokonda yotyilikutila tyeyovo tya Kristu Jesus. Ofeto yeyovo otyipuka tyimwe tyihuvisa povipuka Jeova alinga. Mokonda yofeto yeyovo, Huku upondola okuevela ononkhali mbetu iya tupondola okukala nomutima wasukuka atuholovona okuhula kwe.​—João 14:6; Tiago 4:8; 1 Pedro 3:21.

16. Oñgeni matukala tyina tuna “ombembwa ya Huku”? Ava ongeleka.

¹⁶ Oityi matyimoneka tyina tuamapewa “ombembwa ya Huku ipona onondunge nomalusoke aeho”? Ombimbiliya ipopia okuti otyo “matyiyungu” omutima wetu nonondunge mbetu. (Filipenses 4:7) Melaka lio konthuko ondaka “okuyunga” ankho ihangununa otyikundyi tyo mafualali aholovonwa opo ayakulile epunda-umbo. Ovanthu ankho vakala mepunda-umbo lio Filipu ankho vayungwa na kese tyikundyi. Ankho valala unene kounthiki, mokonda ankho vetyii okuti epunda-umbo liavo lina ovayungi. Tyelifwa notyo, tyina tuna “ombembwa ya Huku” kamatusukalala iya omutima wetu no nondunge mbetu, mavikala nawa. Onthue tutyii okuti Jeova ukahi nokututekula iya uhanda tukale nawa. (1 Pedro 5:10) Iya utuyakulila komalusoke omavi etukalesa notyiho ine etusoyesa.

17. Oityi matyitukuatesako okuyumba onthumbi mu Jeova mokueenda kuononkhumbi ononene?

¹⁷ Apa katutu ononkhumbi ononene mambuuhulukila ovanthu aveho. (Mateus 24:21, 22) Onthue katutyii nawa-nawa ­oityi matyikamoneka na kese umwe puonthue. Moluotyo, onthue katupondola okukala unene notyiho nonthiki oyo. Namphila onthue katwii ovipuka aviho Jeova malingi, ­mahi tuii Huku yetu. Onthue twii etyi alingilile ovaumbili vae vekolelo ­vokohale. Onthue katutyii otyipuka ­patyi matyimoneka-po, mahi Jeova mafuisapo omulao wae. Iya upondola okutyilinga monkhalelo imwe uhakevelela! ­Moluotyo, kese muvo Jeova utulingila otyipuka tyimwe, atukala “nombembwa ya Huku ipona onondunge nomalusoke aeho.”