Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

‘Obusingye bwa Ruhanga Burengire Okwetegyereza Kwona’

‘Obusingye bwa Ruhanga Burengire Okwetegyereza Kwona’

“Obusingye bwa Ruhanga oburengire okwetegyereza kw’omuntu weena, buryaguma burinde emitima yaanyu.”—ABAFILIPI 4:7.

EKYESHONGORO: 39, 141

1, 2. Niki ekyahikire ahari Paulo na Siila omuri Filipi? (Reeba ekishushani aha kutandika.)

TEEKATEEKA ahari eki. Zikaba ziri nka shaaha mukaaga z’ekiro. Abamiisani babiri, Paulo na Siila bakaba bari omu kihome ky’omwirima ndindindi, omu Rurembo Filipi. Bakaba batarikubaasa kugyenda ahakuba bakaba babakomire amaguru, kandi bakaba nibashaasha emigongo ahabw’okugira ngu bakaba baaruga kubateera enkoni nyingi. (Ebyakozirwe 16:23, 24) Enyimaho omu izooba eryo, abantu baingi bakaba baaruga kukurura Paulo na Siila kubatwara omu katare. Ku baabahikizeyo, bakatandika kubahozesa. Bakataagura ebijwaro byabo baabateera munonga. (Ebyakozirwe 16:16-22) Obwo ka bwabaire butari buringaaniza! Paulo akaba ari omutuuzi wa Rooma, kandi bakaba baine kumuhozesa omu muringo murungi. *—Reeba obugambo obw’ahansi.

2 Obu baabaire bari omu kihome, Paulo naabaasa kuba yaateekateekire aha kyabaireho eizooba eryo n’abantu abaabaire nibatuura omuri Filipi. Kandi bakaba bataine na sinagogi omu rurembo orwo, okutashushana n’endembo ezindi ezi Paulo yaabaire yaagiiremu. N’ahabw’ekyo Abayudaaya bakaba baramiza aheeru y’orurembo haihi n’omugyera. (Ebyakozirwe 16:13, 14) Mbwenu shi eki kikabaho ahabw’okugira ngu hakaba hatariho nangwa n’abashaija ikumi Abayudaaya, omuhendo ogwabaire nigwetengyesa kubaasa kugira sinagogi? Abantu abaabaire nibatuura omu Filipi kikaba nikibeesiimisa kuba abatuuzi ba Rooma. (Ebyakozirwe 16:21) Obundi niyo nshonga ahabw’enki abantu baabaire batarikuteekateeka ngu Paulo na Siila abaabaire bari Abayudaaya, nibabaasa kuba abatuuzi ba Rooma. Titurikumanya gye, kwonka nitumanya ngu bakabanaga omu kihome bataine rubanja.

3. Ahabw’enki Paulo ashemereire kuba yaashobeirwe ku yaateirwe omu kihome, kwonka akaba aine miteekateekyere ki?

3 Obundi Paulo nawe akateekateeka aha ku yaizire kuba omuri Filipi. Ameezi makye enyima, Paulo naabaasa kuba yaabaire ari aha rubaju rw’Enyanja omuri Asia. Ku yaabaire ari okwo, emirundi mingi omwoyo gurikwera gukamuzibira kubuurira omu myanya emwe. Okaba nooshusha ngu omwoyo gurikwera nigumukurura kuza kubuurira ahandi. (Ebyakozirwe 16:6, 7) Kwonka shi nkahi? Obu Paulo yaabaire ari omuri Troa, akatunga okworekwa reero yaagambirwa ati: “Oije Makedonia.” Ekigyendererwa kya Ruhanga kikaba nikireebwa butunu! N’ahabw’ekyo Paulo ahonaaho akaza Makedonia. (Shoma Ebyakozirwe 16:8-10.) Kwonka shi niki ekyakuratsireho? Ahonaaho yaaheza kuhika omuri Makedonia, bakamuta omu kihome! Ahabw’enki Yehova yaikiriize eki kuhika ahari Paulo? Akaba naaza kumara omu kihome obwire burikwingana ki? N’obu Paulo araabe yaayebuurize ebibuuzo nk’ebi, akaguma aine okwikiriza kuhami kandi yaaguma aine okushemererwa. Paulo na Siila bakatandika ‘kushaba n’okweshongorera Ruhanga.’ (Ebyakozirwe 16:25) Obusingye bwa Ruhanga bukabahuumuriza omu mitima n’ebiteekateeko.

4, 5. (a) Nitubaasa kweshanga tuta omu mbeera nk’eya Paulo? (b) Ni bintu ki ebyahikire ahari Paulo ebi yaabaire atarikuteekateeka?

4 Orayehuriireho nka Paulo? Obundi orashabireho Ruhanga kukuhwera kugira eki waacwamu, kandi okahurira ngu buzima nookuratira obuhabuzi bw’omwoyo gurikwera. Kwonka bwanyima, okatunga emirabanamu mingi nari okaba oine kukora empindahinduka mpango. (Omubuurizi 9:11) Waateekateeka aha mbeera egyo, noobaasa kwebuuza ahabw’enki Yehova yaikiriize ebintu ebyo kukuhikaho. Niki ekirikubaasa kukuhwera kugumisiriza, orikwesigira kimwe Yehova? Nitubaasa kutunga eky’okugarukamu turikushwijuma ebintu ebyahikire ahari Paulo na Siila.

5 Paulo na Siila ku baabaire nibeeshongora, hakatandika kubaho ebintu bingi ebi baabaire batarikuteekateeka. Eky’okubanza, hakabaho omutsitsa gw’amaani. Enyigi z’ekihome zikeeyigura ahonaaho. Bwanyima, empingo ezaabaire zibakomire zikakomooroka. Ekyakuratsireho, Paulo akazibira omurinzi w’ekihome kweita, kandi omurinzi w’ekihome ogwo n’eka ye yoona bakabatizibwa. Omu kasheeshe kare munonga, abeebembezi b’orurembo bakatuma abaserukare kwiha Paulo na Siila omu kihome ngu babarekure barugye omu rurembo rwabo omu busingye. Abaserukare ku baamanyire ngu Paulo na Siila n’abatuuzi ba Rooma, bakareeba ngu baakora enshobe y’amaani, batyo baabashendekyereza barikushohora. Kwonka batakarugire omu rurembo, bakaangisiriza ngu baine kubanza baasiibura Ludia, munyaanyabo owaabaire aherize kubatizibwa. Kandi bakakoresa omugisha ogwo kugumya n’ab’eishe-emwe omuri Filipi. (Ebyakozirwe 16:26-40) Ahonaaho buri kimwe ka kyahindukire!

‘BURENGIRE OKWETEGYEREZA KWONA’

6. Niki eki turaagaaniireho kandi tukashwijuma hamwe?

6 Ebyabaireho ebi nitubyegaho ki? Yehova naabaasa kukora ebi tutarikuteekateeka, n’ahabw’ekyo titwine kwerarikirira ekirenga twaba nitugyezibwa. Nitumanya ngu eishomo eri rikahwera munonga Paulo ahabw’ebi yaahandiikiire ab’eishe-emwe omuri Filipi ebirikukwata aha kwerarikirira n’obusingye bwa Ruhanga. Omu kicweka eki nituza kugaaniira aha bigambo bya Paulo ebiri omu Abafilipi 4:6, 7. (Kishome.) Bwanyima, nitwija kushwijuma ebindi ebihandiikirwe omu Baibuli obu Yehova yaakora ebi abantu baabaire batarikuteekateeka. Aha muheru, nitwija kugaaniira aha ku “obusingye bwa Ruhanga” burikubaasa kutuhwera kugumisiriza turikwesigira kimwe Yehova.

Yehova naabaasa kukora ebi tutarikuteekateeka, n’ahabw’ekyo titwine kwerarikirira ekirenga twaba nitugyezibwa

7. Paulo akaba naayegyesa eishomo ki obu yaahandiikira ab’eishe-emwe omuri Filipi, kandi itwe nitubaasa kwega ki?

7 Ab’eishe-emwe omuri Filipi ku baashomiirwe ebaruha ya Paulo, bakateekateeka ahari ki? Baingi aharibo nibabaasa kuba baateekateekire aha kyahikire ahari Paulo na Siila n’omuringo ogu Yehova yaabahwereiremu ogu baabaire batarikuteekateeka. Paulo akaba naabeegyesa eishomo ki omu baruha ei yaabahandiikiire? Akaba ari nk’orikubagira ati: Mutatiina. Mushabe, reero nimwija kutunga ‘obusingye bwa Ruhanga oburengire okwetegyereza kwona.’ Paulo akabagira ngu obusingye bwa Ruhanga ‘niburenga okwetegyereza’ kwona. Ebigambo ebi nibimanyisa ki? Envunuura za Baibuli ezimwe nizigira ngu “burengire ebirooto byaitu byona” nari “nibukira entebeekanisa z’omuntu zoona.” N’ahabw’ekyo Paulo akaba naamanyisa ngu “obusingye bwa Ruhanga” nibutangaaza munonga kukira ebi turikubaasa kuteekateeka. N’obu obumwe turikuba tutarikumanya oku oburemeezi bwaitu buraarugyeho, Yehova we naaba naakimanya. Kandi naabaasa kukora eki tutarikuteekateeka.—Shoma 2 Petero 2:9.

8, 9. (a) N’obu Paulo yaatwariziibwe kubi omuri Filipi, ebyamuhikireho bikarugamu birungi ki? (b) Ahabw’enki ab’eishe-emwe omuri Filipi baayesigire ebigambo bya Paulo?

8 Ebaruha ya Paulo eshemereire kuba yaagumize ab’eishe-emwe b’omuri Filipi obwo barikwijuka eki Yehova yaabaire abakoreire omu myaka ikumi enyima. N’obu Yehova yaabaire aikiriize Paulo na Siila kuhikwaho obutari buringaaniza, kukarugamu ‘okurwanirira engiri’ nari amakuru marungi. (Abafilipi 1:7) Abeebembezi omuri Filipi bakaba batarikwija kugaruka kuhiiganisa ekibiina Ekikristaayo. Ahabw’okugira ngu Paulo akagira ngu n’omutuuzi wa Rooma, obundi nikibaasa kuba nikyo kyareeteire Luka kuguma omuri Filipi bwanyima ya Paulo na Siila kurugayo. Luka obwo akabaasa kwongyera kuhwera Abakristaayo basya abaabaire bari omuri Filipi.

9 Ab’eishe-emwe omuri Filipi ku baashomire ebaruha ya Paulo, bakamanya ngu ebigambo ebi yaahandiikire bikaba bitari biteekateeko bye. Paulo akaba agyeziibwe munonga. Nangwa n’obu yaahandiikira ab’eishe-emwe abo, akaba akomiirwe omu nju ye omuri Rooma. Kwonka nabwo akooreka ngu akaba aine “obusingye bwa Ruhanga.”—Abafilipi 1:12-14; 4:7, 11, 22.

“MUTEEMEREZA OMUTIMA AHA KINTU KYONA”

10, 11. Twine kukora ki twaba twine oburemeezi obutwerarikiriize, kandi titushemereire kwebwa ki?

10 Niki ekirikubaasa kutuhwera ‘kuteemereza omutima aha kintu kyona,’ omwanya gw’ekyo tukagira “obusingye bwa Ruhanga”? Ebigambo bya Paulo ebi yaahandiikiire Abafilipi nibyoreka ngu twaba twine oburemeezi obu tutiinire, omubazi n’okushaba. N’ahabw’ekyo twayerarikirira, nitwenda okwerarikirira kwaitu tukuhinduremu okushaba. (Shoma 1 Petero 5:6, 7.) Waashaba Yehova, hamiza kimwe ngu naakufaho. Obutoosha musiime ahabwa buri mugisha ogu orikutunga. Kandi otaryeebwa ngu Yehova naakora “ebirikukirira kimwe ebi tushaba nari ebi tuteekateeka.”—Abaefeso 3:20.

11 Naitwe nka Paulo na Siila, nitubaasa kutangaazibwa eki Yehova arikukora kutuhwera. Nikibaasa kuba kitari kintu kihango, kwonka emirundi emingi nikiba kiri ekyo kyenyine ekirikwetengyesa. (1 Abakorinso 10:13) Ekyo tikirikumanyisa ngu tushemereire kushutama tukahugaho tutaine ki tukozire, reero tukategyereza Yehova kuhindura embeera nari kushoboorora oburemeezi bwaitu. Twine kukora ebirikuhikaana n’okushaba kwaitu. (Abarooma 12:11) Ebikorwa byaitu biine kworeka ngu turi ab’amazima, reero tubone kuha Yehova ah’okwihirira kutuha omugisha. Titushemereire kwebwa ngu Yehova naabaasa kukora bingi kukira ebi turikushaba nari ebi turikuteekateeka. Obumwe naatutangaaza arikukora eki tutarikuteekateeka. Hati ka tureebe eby’okureeberaho ebimwe ebiraatuhwere kwongyera kwesigira kimwe Yehova ngu naija kutukorera ebi tutarikuteekateeka.

OBU YEHOVA YAAKORERA ABANTU EBI BATARIKUTEEKATEEKA

12. (a) Omugabe Hezekia akakora ki obu Omugabe Senakeribu yaamutiinatiinisa? (b) Nitwega ki aha ku Yehova yaashobooroire oburemeezi?

12 Omu Baibuli, nitushangamu eby’okureeberaho ebirikworeka oku Yehova yaakozire ebi abantu baabaire batarikuteekateeka. Nk’eky’okureeberaho, obu Hezekia yaabaire ari omugabe wa Yuda, Senakeribu omugabe wa Asiria, akataahirira Yuda kandi yaagihamba n’endembo zaayo zoona oyihireho Yerusaalemu. (2 Abagabe 18:1-3, 13) Bwanyima Senakeribu akaija kutaahirira Yerusaalemu. Omugabe Hezekia akakora ki? Akabanza yaashaba Yehova kumuhwera kandi yaashaba Isaaya nabi wa Yehova kumuha obuhabuzi. (2 Abagabe 19:5, 15-20) Ekyakuratsireho, Hezekia akooreka ngu tarikwetunguura arikushashura omutango ogu Senakeribu yaashabire. (2 Abagabe 18:14, 15) Eky’aha muheru, Hezekia akatebeekanisa orurembo ahabw’okutaahirirwa okwabaire nikuza kubaho. (2 Obusingye 32:2-4) Embeera egi ekahendera eta? Yehova akoohereza omwe maraika yaacwekyereza abaserukare ba Senakeribu 185,000 omu kiro kimwe. Nangwa na Hezekia akaba atarikuteekateeka ngu ekyo nikyo kiraabeho!—2 Abagabe 19:35.

Ebyahikire ahari Yosefu nitubyegyeraho ki?—Okutandika 41:42 (Reeba akacweka 13)

13. (a) Ebyahikire ahari Yosefu nitubaasa kubyegyeraho ki? (b) Saara akahikwaho kintu ki eki yaabaire atarikuteekateeka?

13 Teekateeka aha kyahikire aha mutsigazi orikwetwa Yosefu. Obu Yosefu yaabaire ari omu kihome omuri Misri, akaba atarikubaasa kuteebereza ngu niwe araije kuba owa kabiri omu bushoboorozi omuri Misri, nari ngu Yehova naija kumukoresa kujuna ab’eka ye kutaitwa enjara. (Okutandika 40:15; 41:39-43; 50:20) Hatariho kubangaanisa ebi Yehova yaakozire byona bikakira byona ebi Yosefu yaabaire naateekateeka. Teekateeka ahari nyinenkuru Yosefu Saara. Mbwenu shi omukaikuru Saara akaba naateekateeka ngu Yehova naija kumubaasisa kuzaara omwana w’omwojo owe, beitu atari ow’omuzaana we? Okuzaarwa kwa Isaaka kukaba nikukirira kimwe byona ebi Saara yaabaire naabaasa kuteekateeka.—Okutandika 21:1-3, 6, 7.

14. Nitubaasa kugira buhame ki omuri Yehova?

14 Otateekateeka ngu Yehova naija kwihaho oburemeezi bwaitu bwona ensi ensya etakaizire. Kandi titurikugambira Yehova ngu atukorere ebintu bihango. Kwonka nitumanya ngu Yehova akahwera abaheereza be aba ira omu miringo erikutangaaza. Kandi tahindukire. (Shoma Isaaya 43:10-13.) Ekyo nikitureetera kumugiramu obwesigye. Nitubaasa kuhamya ngu naija kutuha amaani agarikwetengyesa kubaasa kukora ebi arikukunda. (2 Abakorinso 4:7-9) Nitubaasa kwegyera ki ahari Hezekia, Yosefu, na Saara? Yehova naabaasa kutuhwera n’obu twakuba turi omu mbeera egumire twaguma turi abeesigwa ahariwe.

Yehova naabaasa kutuhwera n’obu twakuba turi omu mbeera egumire twaguma turi abeesigwa ahariwe

15. Niki ekiraatuhwere kugira “obusingye bwa Ruhanga” n’obu twakuba twine oburemeezi, kandi eki nikibaasika kita?

15 Nitubaasa kugira tuta “obusingye bwa Ruhanga” n’obu twakuba twine oburemeezi? Twine kurinda omukago gwaitu na Yehova gukaguma guhami. Omukago ogwo nigubaasika ahabw’ekitambo kya Kristo Yesu. Ekitambo ni kimwe aha mirimo ya Yehova erikutangaaza. Ahabw’ekitambo, Yehova naabaasa kutusaasira ebibi byaitu, tugire omuntu w’omunda omurungi kandi tumwirire haihi.—Yohaana 14:6; Yakobo 4:8; 1 Petero 3:21.

NIBWIJA KURINDA EMITIMA YAITU N’EBITEEKATEEKO BYAITU

16. Niki ekirikwija kubaho twatunga “obusingye bwa Ruhanga”? Ha eky’okureeberaho.

16 Niki ekirikwija kubaho twatunga “obusingye bwa Ruhanga oburengire okwetegyereza kw’omuntu weena”? Baibuli neegira ngu nibwija ‘kurinda’ emitima yaitu n’ebiteekateeko byaitu. (Abafilipi 4:7) Orurimi oru ekigambo ‘okurinda’ kyakomookiremu, nikikira kukoresibwa kukwata aha baserukare abarikurinda orurembo. Abantu abaabaire nibatuura omuri Filipi bakaba barindwa abaserukare nk’abo. Bakaba babyama gye nyekiro barikumanya ngu orurembo rwabo rurinzirwe. Omu muringo nigwo gumwe, twaba twine “obusingye bwa Ruhanga,” titurikutiina kandi emitima yaitu n’ebiteekateeko byaitu nibihuumura. Nitumanya ngu Yehova naatufaho kandi naayenda ngu tusingure. (1 Petero 5:10) Kandi eki nikiturinda kutagira maganya n’okwerarikirira nari okutamwa.

17. Niki ekirikwija kutuhwera kwesiga Yehova omu kubonabona kwingi?

17 Juba okubonabona kwingi nikwija kuhika aha bantu boona. (Matayo 24:21, 22) Titurikumanya kyenyine ekiraahikye ahari buri omwe ahariitwe. Kwonka, titwine kwerarikirira ekirenga aha bikwatiraine n’obwire obwo. N’obu turaabe tutarikumanya buri kimwe eki Yehova araakore, kwonka Ruhanga waitu we nitumumanya. Nitumanya eki yaakoreire abaheereza be ira. Twareeba ngu n’obu haakubaho ki, Yehova naija kuhamya ngu ekigyendererwa kye kyahikiirira. Kandi eki naabaasa kukikora omu muringo ogu tutarikuteekateeka! N’ahabw’ekyo, buri murundi ogu Yehova arikutukorera ekintu, nituba twatunga “obusingye bwa Ruhanga oburengire okwetegyereza” kwona omu muringo musya.

^ kacw. 1 Nikireebeka na Siila akaba ari omutuuzi wa Rooma.—Ebyakozirwe 16:37.