Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Oñgeni Matulilulu Omunthu wo Kohale Atuhemuvala-vala Vali

Oñgeni Matulilulu Omunthu wo Kohale Atuhemuvala-vala Vali

“Lilulei omunthu wo kohale novituwa viae.”​COLOSSENSES 3:9.

OVIIMBO: 83, 129

1, 2. Oityi ovanthu vaimbuka konthele yo Nombangi mba Jeova?

OVANTHU ovanyingi vaimbuka okuti ovanthu va Jeova velikalela. Mongeleka, omuhoneki umwe utiwa Anton Gill, wahivilika ovituwa vio Nombangi mba Jeova mo Alemanya Nazista. Wahoneka okuti: “Onombangi mba Jeova valuiswa novita vio Nazisimu. . . . Mo 1939 ovanthu 6.000 avapakwa [movipembe viononkhuatwa ko Nazista].” Ayawisako okuti namphila Onombangi ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi ononene, avahimbika okuliyumba onthumbi, nokukala tyahiliya, nokukala ovakuatyili mu Huku yavo nokulikuata okapandi.

2 Momanima okualamba, ovanthu mo Afilika do Sul tupu vaimbuka otyipuka tyimwe tyelikalela konthele yo Nombangi mba Jeova. Motyilongo omo, ankho ovitumino viovatumini viilika ovanthu vovivala vielikalaila okukala kumwe. Mahi, Tyalumingu 18 ya Kayovo yo 2011, Onombangi valamba 78.000 vovivala vielikalela mo Afilika do Sul novilongo vikala popepi avalingi otyionge tyimwe tyakolela pomphangu imwe onene mo Johanesburgo. Umwe pononkhalamutwe mbomphangu oyo wati: “Ame nalumwe namuene ovanthu vekahi nawa ngaava, pomphangu apa. Aveho ankho vavala nawa. Iya vaonganeka nawa omphangu oyo nokuisukula tyina vehenehimbike ovilinga nokuisa tyasukuka. Mahi tyakolela vali, omokonda onwe mutupu okapungulula.”

3. Omokonda yatyi Onombangi mba Jeova velikalela?

3 Ovanthu vehe Nombangi mba Jeova vapondola okuimbuka okuti ovakuatate vetu ouye auho velikalela. (1 Pedro 5:9 okatoi.) Omokonda yatyi onthue tuelikalela kovanthu ovakuavo? Mokonda tukuatesuako Nombimbiliya nospilitu sandu ya Huku atulingi ononkhono opo tupiluluke atuyekepo vina vihahambukiswa Jeova. Tupu onthue “tulilula omunthu wo kohale” iya atulivaleka “omunthu omupe.”​—Colossenses 3:9, 10.

Tyitavela omunthu okulinga omapiluluko omanene momuenyo

4. Oityi matulilongesa monthele ei? Iya omokonda yatyi?

4 Tyina tuamalulu-mo omunthu wo kohale, tuesukisa okutualako okuhemuvale vali. Monthele ei, tete matulilongesa oñgeni tupondola okulilula omunthu wo kohale iya omokonda yatyi tyakolela. Tupu matutale okuti tyitavela omunthu okulinga omapiluluko omanene momuenyo wae iya tyihetei kovipuka ovivi ankho alinga. Tupu matulilongesa oityi vana vekahiale motyili omanima omanyingi vena okulinga opo vatualeko tyihavale vali omunthu wo kohale. Omokonda yatyi tuesukisila okulilongesa ovipuka ovio? Omokonda, vamwe ankho vaumbila Jeova kavatuaileko okukala tyalunguka. Avehimbika okukala nomalusoke omavi nokulinga ovipuka ankho valinga puetyi nkhele vehenenoñgonoke Jeova. Kese umwe puonthue wesukisa okuhinangela elondolo eli liati: “Una usoka okuti utai, alunguke opo ahatoke.”​—1 Coríntios 10:12.

LITYILIKA KOVIPUKA VIETA OMAHANDO OMAVI

5. (a) Ava ongeleka ilekesa omokonda yatyi tyalumbanesila okuyeka-po okukala omunthu wo kohale. (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Ovituwa patyi vilinga onthele yomunthu wo kohale viapopiwa mu Colossenses 3:5-9?

5 Oityi molingi inkha wiimbuka okuti omuvalo wove wasila nokuanika? Ove una okuulula-mo. Tyelifwa notyo, inkha tuimbuka okuti tukahi nokulinga ovipuka Jeova eyele, tuna okulinga liwa-liwa omapiluluko. Paulu wapopia kese tyituwa otyivi okuti: “Muna okuyeka-po ovipuka evi aviho.” Povituwa ovio matulilongesa-po vivali: Ouhayo wotyihola, nesilo.​—Tanga Colossenses 3:5-9.

6, 7. (a) Ngetyi tyapopia Paulu oityi tuna okulinga konthele yomahando oundalelapo? (b) Oñgeni omuenyo wa Sakura ankho ukahi iya oityi tyemuavela ononkhono opo alinge omapiluluko?

6 Ouhayo Wotyihola. Mombimbiliya ondaka “ouhayo wotyihola”, ipopia ovipuka ovinyingi ovivi okukutikinya-mo ovanthu vevali, omukai nomulume, okulala kumwe avehelihonekesile kovatumini. Paulu wapopia okuti ovanthu va Huku vena “okuipaa” “ononthele mbolutu” lwavo tyina vena ehando liokulinga oundalelapo. Otyo tyilekesa okuti tuesukisa okulityilika ovipuka vituetela omahando omavi. Okulityilika-tyo tyipuilisa mahi tupondola okutyivila!

7 Tupondola okutala ongeleka ei yomphange ukala ko Japau utiwa Sakura. * (Tala okatoi.) Etyi ankho Sakura omukainthu, ulitehelela okuti omulike. Opo ehelitehelele okuti omulike ahimbika okulinga oundalelapo puetyi ena omanima 15. Sakura ankho ulinga oudalelapo novanthu ovanyingi iya apolo-po omaimo etatu. Wati: “Ponthyimbi ankho ndyisoka okuti inkha ndyikala novakuendye ovanyingi, mandyilitehelela okuti napama iya nakolela unene tupu ndyiholwe. Mahi tyina ankho ndyilinga oundalelapo ndyivila-po vali okukala tyahapamene.” Sakura watyinda omuenyo oo wasila alo atuukisa omanima 23. Konyima ehimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova iya ahumbu etyi elilongesa. Jeova wemukuatesako okuyeka-po omuenyo wasila nokulivela onombei nekundo ankho tyemuetela. Hono, Sakura omukokoli-ndyila iya kelitehelela vali okuti omulike. Sakura wati: “Ame tyili-tyili ndyina ehambu nohole Jeova ena naame kese nthiki.”

OÑGENI MOYEKEPO OKULINGA OVIPUKA VIASILA

8. Ovipuka patyi viasila komaiho a Huku?

8 Esilo. Mo Mbimbiliya, ondaka “esilo” kaipopi vala otyihola, muakutikinya ovipuka ovinyingi viasila. Otyo tyipondola okukutikinya ovipuka ngo kupuena nokutukana. (2 Coríntios 7:1; Efésios 5:​3, 4) Tupu tyipondola okukutikinya ovipuka ovivi omunthu alinga aike pokamphengi, ngokutanga omikanda vipopia konthele youndalelapo ine okutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga oundalelapo. Ovipuka ovio vihindila ovanthu okulinga esilo nokuliseketa kononguvo. (Colossenses 3:5) *​— Tala okatoi.

9. Oityi tyipondola okumoneka nomunthu umwe inkha “keliyungu komahando okulinga oundalelapo”?

9 Ovanthu vatala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo “vakala nomahando okulinga otyihola” iya tyipondola okukala otyinthyiliyo tyavo. Omaovololo amwe alekesa okuti okutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo tyelifwa na vana vena otyituwa tyokunwa apeho ine okupuena. Otyo katyihuvisa okuti vana vena otyituwa tyokutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo katyieta ouwa. Otyo tyipondola okutulingisa okulivela onombei, nokuhaundapa vali nawa kovilinga, nokuhena ehambu mombunga, nokulihenga iya alo umwe tyieta okuliipaa. Konyima etyi omulume umwe akala enima otyo ahatale vali ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo, apopi okuti pahe una onthilo nolutu lwae.

10. Oñgeni Ribeiro ayeka otyituwa tyokutala omikanda vihongiliya okulinga oundalelapo?

10 Ovanthu ovanyingi, tyivepuiya unene okuyekapo otyituwa tyokutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo. Mahi otyo tyipondola okufindwa. Tutalei ongeleka ya Ribeiro wo ko Brazil. Etyi ankho nkhele omukuendye, atundu meumbo akaundapa mondyuo imwe onene yokukunkha onopapelo ambulingwa vali. Mondyuo omo ankho muya omikanda vina omalutalatu omavi. ­Ribeiro wati: “Katu-katu atyikala otyinthyiliyo. Ame ankho ndyikala nomukai umwe, mahi pamwe ankho nahanda omukai oo atunde meumbo opo ndyitale o novidiu mbuhongiliya okulinga oundalelapo.” Konyima onthiki imwe kovilinga, Ribeiro avasi omikanda viaongiwa amono omukanda wati: Etyi Tyieta Ehambu Mombunga. Eupolo-po ehimbika okuutanga. Etyi atanga-mo atyimulundu okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova. Mahi no ngotyo pakalele omuvo omunyingi opo Ribeiro ayeke-po otyituwa tyokutala omikanda vihongiliya okulinga oundalelapo. Oityi tyemukuatesileko? Wati: “Okulikuambela, nokutanga Ombimbiliya, nokusokolola kuetyi nelilongesa, nokusokolola kovituwa via Huku, ohole yange na Jeova ailiyawisa vali tyipona ehando ankho ndyina liokutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo.” Nekuateso lio Mbimbiliya no liospilitu sandu ya Huku, Ribeiro alingi omapiluluko ambatisalwa iya pahe omukulu weuaneno.

Tuna okutualako okukala nohole na Jeova nokuyala ovivi

11. Oityi matyikuatesako omunthu okuyeka-po okutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo?

11 Tala okuti opo Ribeiro ayekepo okutala omikanda vihongiliya okulinga oundalelapo, ankho katange vala Ombimbiliya mahi nae ankho ulinga ononkhono ononene. Ankho utualako okusoka konthele yetyi atanga Mombimbiliya nokutyipaka momutima. Ankho una okulikuambela ku Jeova, nokumuita opo emukuateseko. Ovipuka ovio viakuatesako Ribeiro okupameka ohole yae mu Huku, tupu atyifindi ehando liae liokutala omikanda vihongiliya okulinga oundalelapo. Opo tuyekepo otyituwa tyokutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo, tuna okutualako okukala nohole na Jeova nokuyala otyivi.​—Tanga Salmo 97:10.

LITYILIKA ONYENGO, NOKUTUKANA, NOMATUTU

12. Oityi tyakuatesako Stephen okulipola onyengo nokutukana?

12 Ovanthu vamwe vanumana liwa iya vapopia omapita nokutukana nokupopia vakuavo ovipuka viapenga. Tyina ovipuka ovio vimoneka, ombunga imona ononkhumbi. He umwe woko Australia utiwa Stephen ankho utukana tupu unumana unene alo umwe novipuka ovitutu. Stephen wati: “Ame no mukai wange ankho tueliyapuka ovikando vitatu iya pahe ankho tuhanda okulihenga.” Konyima avehimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova iya Stephen aovola okueendela muetyi elilongesa. Wapopia okuti etyi ankho nkhele ehenenoñgonoke Jeova, kese tyipuka ankho tyimunumanesa unene ulitehelela ngatyina ombomba ihanda okututana. Mahi konyima Stephen ehimbika okulandula omalondolo Ombimbiliya nokulinga ovipuka viaviuka. Wati: “Onkhalelo yomuenyo wetu meumbo aipiluluka liwa-liwa. Nekuateso lia Jeova, pahe ndyina ombembwa nokuahiliya.” Hono, Stephen omukuatesiko wovakulu vewaneno iya omukai wae uundapa omanima omanyingi movilinga vioukokoli-ndyila. Ovakulu vewaneno omu muna Stephen vati: “Stephen wahiliya, omukuatate uundapa nawa iya pahe una otyituwa tyokuliola omutima.” Tupu vapopia okuti nalumwe vali vemumuene wanumana. Stephen kalingile epiluluko olio kononkhono mbae. Wati: “Inkha Jeova kankhuatesileko ñgeno hetyivilile okulinga omapiluluko oo momuenyo wange.”

13. Omokonda yatyi tuna okulityilika onyengo? Oityi Ombimbiliya itulondola konthele yotyo?

13 Ombimbiliya ituavela omalondolo opo tulityilike onyengo, nokupopia omapita vakuetu ine okuvekandukila. (Efésios 4:31) Ovipuka ovio vikalesa omunthu omukalavi. Hono, ovanthu ovanyingi vasoka okuti onyengo, noukalavi katyapengele. Mahi ovituwa ovio vinumanesa Omutungi wetu. Ovakuatate vetu ovanyingi vapilulula ovituwa viavo iya velivaleka omunthu omupe.​—Tanga Salmo 37:8-11.

14. Ongeleka patyi ilekesa okuti omunthu omukalavi upondola okupiluluka?

14 Tala ongeleka yomukuatate Hans omukulu weuaneno mo Austria. Omuhongoli wovakulu weuaneno me waneno liae wati: “Hans omukuatate umwe wahiliya ankho nanoñgonoka.” Mahi Hans potete ankho hamunthu-ko wahiliya. Etyi ankho omukuendye, ehimbika okunwa unene iya akala omukalavi. Momuvo umwe etyi ankho akolwa unene, aipaa omukai wae. Hans akala mokaleya omanima 20, mahi no ngotyo omuenyo wae auhapiluluka. Konyima me yae aiti komukulu umwe weuaneno opo ekemukuateseko mokaleya, Hans ehimbika okulilongesa Ombimbiliya. Wati: “Nalingile ononkhono ononene opo ndyililule omunthu wo kohale. Onotestu mbumwe mbo Mbimbiliya ankho mbankhuatesako oya Isaías 55:7, yati: ‘Ondingavivi iyeke-po ondyila yayo’ no ya 1 Coríntios 6:11, ipopia konthele ya vana vayeka-po ononkhali mbavo okuti: ‘Iya vamwe puonwe ankho ongotyo vekahi.’ Momanima omanyingi Jeova wankhuatesako noumphua-lundo pokati ko ospilitu sandu opo ndyilivaleke omunthu omupe.” Hans wambatisalua etyi ankho nkhele eli mokaleya iya ayovoka mokaleya etyi atuula omanima 17. Wati: “Ame ndyipandula unene Jeova mokonda o Huku una okankhenda okanene iya omueveli.”

15. Oipi onthele onkhuavo yomunthu wo kohale? Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yotyo?

15 Omatutu nao alinga onthele yomunthu wo kohale. Mongeleka, ovanthu ovanyingi vakemba opo vahafete elilimu ine vakemba opo vaholeke ovivi valingile kohale. Mahi Jeova “o Huku yotyili.” (Salmo 31:5) Tupu uhanda ovaumbili vae aveho “vapopie otyili” iya “nokuhakembe.” (Efésios 4:25; Colossenses 3:9) Tyayandyuluka nawa okuti onthue tuna okupopia otyili, namphila katyapepukile.​—Provérbios 6:16-19.

OÑGENI VAYAMBELWE

16. Oityi tuna okulinga opo tulilule omunthu wo kohale?

16 IKononkhono mbetu vala katutyivili okulilula omunthu wo kohale. Sakura na Ribeiro na Stephen na Hans valingile ononkhono ononene opo valule-mo omunthu wo kohale momuenyo wavo. Tyevekuatesako epondolo Liondaka ya Huku iya nospilitu sandu. (Lucas 11:13; Hebreus 4:12) Opo tupole ouwa kepondolo olio, tuna okutanga apeho Ombimbiliya, nokusokolola kuetyi tuatanga, nokuita ounongo apeho nonokhono opo tuendele muetyi tuelilongesa. (Josué 1:8; Salmo 119:97; 1 Tessalonicenses 5:17) Tupu tupola ouwa utunda Mondaka ya Huku nospilitu sandu tyina tulipongiya nokuenda apeho komaliongiyo. (Hebreus 10:24, 25) Iya tuhanda okuundapesa oviti ovinyingi eongano lia Jeova lituavela, ngetyi omikanda vietu, JW Broadcasting, JW Library, no jw.org.​—Lucas 12:42.

Oñgeni tupondola okulilula omunthu wo kohale? (Tala popalagrafu 16)

17. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

17 Onthue tuapopia ovituwa Ovakristau vena okuyeka-po opo vatualeko okuhambukiswa Jeova. Mahi tuesukisa okulinga vali ononkhono. Onthue tuesukisa okulivaleka omunthu omupe iya otyo tyina okulinga onthele yomuenyo wetu. Monthele mailandulako matulilongesa oñgeni tupondola okutyilinga.

^ palag. 7 Omanyina amwe monthele ei apilululwa.

^ palag. 8 Tala okapitulu 25 ko mukanda Os Jovens Perguntam ​— Respostas Práticas volume 1.