Skip to content

Skip to table of contents

Ndomo tu Lula Omunu Wosimbu Kuenda
 Oku Amamako Oku ci Linga

Ndomo tu Lula Omunu Wosimbu Kuenda
 Oku Amamako Oku ci Linga

“Luli omunu wosimbu lovilinga vialio.” —VA KOLOSAI 3:9.

OVISUNGO: 83, 129

1, 2. Nye omanu vamue va popia catiamẽla Kolombangi Via Yehova?

OMANU valua va siata oku limbuka okuti Olombangi Via Yehova via litepa. Kũlĩhĩsa eci usonehi umue o tukuiwa hati, Anton Gill a popia catiamẽla Kolombangi Via Yehova kuviali Wolonazista ko Alemanya. Eye wa soneha ndoco: “Olombangi Via Yehova via lambalaliwa calua lolonazista omo liomunga yavo. Kunyamo wo 1939, ci soka 6.000 Kolombangi Via Yehova via ambatiwa [kocila coku talisiwa ohali].” Eye wa amisako hati, ndaño okuti Olombangi Via Yehova via talisiwa ohali yalua omo lielambalalo, pole, via kũlĩhĩwile okuti vakuacili, ambombe, va li kuetele omunga kuenda va kolela Suku.

2 Tu kũlĩhĩsi eci ca pita ko África do Sul. Vokuenda kuotembo yimue, vofeka yaco mua tumbikiwile ocihandeleko cokuti, omanu va kuapata alitepa ka citava okuti vakuata ukamba. Pole, keteke 18 ya Cembanima wo 2011, ci soka 78. 000 Kolombangi Via Yehova vio ko Afrika do Sul kuenda vio kolofeka vikuavo, va liongoluila vocila cimue ca velapo combunje kolupale luo Johanesburgo. Kua kala vamanji valua va kuapata alitepa. Noke usongui wocila caco wa popia hati: “Sia lamola omanu va lekisa ovituwa viwa vocila cilo. Ene wa yelisi ocitumãlo cilo osimbu ka wa lingili ohongele yene. Vosi yene wa liyelisi kuenda wa wali ciwa. Pole, ocina ca velapo kokuene ceci okuti apata osi amuemue.”

3. Momo lie afendeli va Yehova va litepela lovisoko vikuavo?

3 Ovolandu a tukuiwa lomanu vana okuti Halombangiko Via Yehova, a lekisa okuti afendeli va Suku va litepa. (1 Petulu 5:9) Momo lie tua litepela lovisoko vikuavo? Esunga liaco lieli okuti, lekuatiso Liembimbiliya kuenda espiritu sandu lia Suku, tua yovuiwa kovituwa viosimbu kuenda tua wala omunu wokaliye.—Va Kolosai 3:9, 10.

Citava okuti tu linga a pongoloko komuenyo wetu

4. (a) Nye tu li longisa vocipama cilo? (b) Ocipama cilo ci ka kuatisa ndati vamanji va kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua?

4 Noke yoku lula omunu wosimbu tu sukila oku amamako oku ci linga. Vocipama cilo, tu lilongisa ndomo tu lula omunu wosimbu kuenda esunga lieci tu sukilila oku ci linga lonjanga. Tu ka lilongisavo okuti, ci tava oku linga a pongoloko komuenyo wetu ndaño okuti tua lingaile akandu anene. Ocipama cilo, ci ka kuatisavo vana va kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua oco va amameko oku lula omunu wosimbu. Momo lie tu sukilila oku lilongisa ovina viaco? Momo vamue va kala ale oku vumba Yehova, va fetika vali oku linga ovina ka via sungulukile. Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku kapako elungulo liokuti “una o sima okuti wa kolapo, a lunguke sanga o kupuka.”—1 Va Korindo 10:12.

YUVULA OLONJONGOLE VIEVĨHO LIUKAHONGA

5. Nye tu sukila oku linga lomunu wosimbu? Ci lombolola. (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama.) (b) Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Va Kolosai 3:5-9, omunu wosimbu o linga ovina vipi ka via sungulukile?

5 Nye nda wa linga nda wa limbuka okuti uwalo wove wa liña kuenda wa lehã lãvi? Ocili okuti, nda wa lula lonjanga uwalo waco. Cimuamue haico, tu sukilavo oku siapo lonjanga ovina viosi Yehova a nyãle. Upostolo Paulu wa lombolola eci Akristão va sukila oku linga lovituwa ka via sungulukile. Eye wa popia hati: “Vu sukila oku vimbapo viosi.” Tu kũlĩhĩsi ovina vivali ka via sungulukile Paulu a tukula okuti: evĩho liukahonga kuenda eliño.—Tanga Va Kolosai 3:5-9.

6, 7. (a) Ndomo ca lekisiwa lupostolo Paulu nye tu sukila oku linga lolonjongole vĩvi? (b) Manji Sakura wambatele omuenyo upi kuenda nye co kuatisa oku pongoloka?

6 Evĩho liukahonga. Vembimbiliya ondaka “evĩho liukahonga,” yi tiamisiwila kovina vialua vĩvi, oku kongelamo oku lipekela kuomanu vana okuti ka va tokekisile olohuela ndomo ci kisikiwa lombiali. Paulu wa popia hati, Akristão va sukila oku ‘ipaya ovimatamata vietimba’ liavo kueci catiamẽla kevĩho liukahonga. Eci ci lomboloka okuti tu sukila oku yuvula olonjongole viosi vĩvi. Ndaño okuti ka ca lelukile, pole, tu pondola oku yula ocitangi caco!

7 Tu kũlĩhĩsi ulandu wamanji umue ukãi o tu kuiwa hati Sakura wo kofeka yo Japão. * (Tala etosi pombuole yemẽla.) Tunde vutila eye wa enda oku liyeva okuti o kasi ulika. Eci a tẽlisa 15 kanyamo, wa fetika oku linga ukahonga oco ka ka liyeve ulika. Eye wa enda oku ci linga lomanu valua kuenda wa pulumula olonjanja vitatu. Eye wa popia hati: “Kefekilo poku linga ukahonga nda liyevaile okuti nda kolapo, ndi soliwe kuenda nda kapiwako. Pole, sia kolelepo.” Manji Sakura wa amamako lomuenyo waco toke eci a tẽlisa 23 kanyamo. Noke wa fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova. Manji Sakura wa solaile calua ovina a kala oku lilongisa. Lekuatiso lia Yehova wa linga apongoloko komuenyo waye loku yuvula ovisimĩlo vioku livetela evelo kuenda osõi. Cilo, manji Sakura wa litumbika kupange wakundi votembo yosi kuenda ka liyevi vali ulika. Eye wa misako hati: “Cilo ñuete esanju liocili! Oloneke viosi ndi limbuka ocisola Yehova a ñuetele.”

NDOMO TU YUVULA OVITUWA VIA VĨHA

8. Ovituwa vipi ka via sungulukile Suku a tenda okuti via liña?

8 Eliño. Vembimbiliya ondaka “eliño” ka yi tiamisiwila lika kovituwa vioku linga ukahonga. Yi tiamisiwilavo koku sipa ale kupopi ka wa sungulukile. (2 Va Korindo 7:1; Va Efeso 5:3, 4) Veliño mua kongelavo ovina vĩvi omunu a linga eci a kasi lika waye, ndeci oku tanga alivulu, ale oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga. Ovina viaco vi vetiya omunu oku litukusa kovimatamata viuyali oco a tẽlise oloñeyi viaye okuti, ocituwa cimue ci tiamisiwilavo keliño. (Va Kolosai 3:5) *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

9. Nye ci pita lomunu umue amamako oku pitisa kovaso “oloñeyi viukahonga”?

9 Omunu wa siata oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, o pondola oku vokiya “oloñeyi viukahonga” kuenda o vetiyiwa lika oku tiamisila utima koku linga ukahonga. Akonomuiso amue a lingiwa a lekisa okuti, vana va kuete ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, va sokisiwa ndoloholua ale vakualodroga. Ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, ci kapa kohele ekalo liomunu. Ovina viaco vi vetiya omunu oku kuata osõi, oku kuata ovitangi vepata, oku linyãla, ale oku liponda kuenda ombili yaye yoku talavaya yi tepuluka. Ulume umue wa kuata ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, noke yoku pita unyamo okuti ka talele vali ovina viaco, wa soneha ndoco: “Kaliye nda fetika vali oku lisumbila ame muẽle.”

10. Manji Ribeiro wa tẽla ndati oku yula ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga?

10 Komanu valua, ca tĩla calua oku likandangiya oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga. Pole, tu pondola oku yula ocitangi caco. Tu kũlĩhĩsi ulandu wamanji Ribeiro wo kofeka yo Brasil. Eci a kala umalẽhe, wa tunda konjo yolonjali viaye kuenje wa fetika oku talavaya vonjo yimue yoku pongolola olopapelo via inasiwa. Eye wa enda oku sanga ovina vialua vi lekisa omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga. Eye wa popia hati: “Kamue kamue, nda yapuisiwa locituwa caco. Ndaño nda kala lukãi, pole, nda kuata onjongole yalua yoku ka tala olovideo viomanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga.” Pole, eteke limue manji Ribeiro osimbu a kala kupange, palivulu ongotiyiwa oco a pongoluiwe ovina vikuavo, wa muilapo elivulu losapi hati, Uloño Wepata Liasanjuka. Eye wa tikula elivulu liaco kuenda wa li tanga. Wa sola ovina a tanga kuenje wa nõlapo oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova. Pole, pa pita otembo yalua oco a liwekepo oku tala ovina viumbondo. Nye ca kuatisa manji Ribeiro oku yula ocituwa caco? Eye wa lombolola hati: “Oku likutilila, oku tanga Embimbiliya loku sokolola ovina nda tanga, ca ndi kuatisa oku kala ekamba lia Yehova toke eci nda limbuka okuti, ocisola cange ku Yehova ca velapo vali okuti, onjongole yange yoku tala ovina viumbondo yi sule.” Lekuatiso Liembimbiliya kuenda liespiritu sandu lia Yehova, manji Ribeiro wa tẽla oku lula omunu wosimbu, wa papatisiwa kuenda cilo ukulu wekongelo.

11. Nye ci kuatisa omunu oku yula ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga?

11 Kũlĩhĩsa okuti, manji Ribeiro oco a yule ocituwa caye cĩvi, ka sukilile lika oku tanga Embimbiliya. Wa sukililevo oku sokolola lutate kovina a enda oku tanga. Handi vali, wa endavo oku likutilila ku Yehova loku pinga ekuatiso. Ovina viaco, via vetiya utima waye toke eci ocisola a kuetele Yehova ca pamisiwa okuti, ocituwa caye cĩvi ci sule. Omo liaco, onjila yiwa yoku yula ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, oku sola Yehova lutima wetu wosi kuenda oku suvuka ovina vĩvi.—Tanga Osamo 97:10.

YUVULA ONYEÑO, LOLONDAKA VIOKU PEMBULA KUENDA UHEMBI

12. Nye ca kuatisa manji Stephen oku likandangiya konyeño loku yuvula olondaka ka via sungulukile?

12 Vakuacinyeñohusa va siata oku popia olondaka vioku pembula oco va situlule onyeño yavo. Wosi o kuete ocituwa caco o kuata ovitangi vepata. Tu konomuisi eci manji umue o tukuiwa hati, Stephen kofeka yo Australia a popia. Eye hati: “Nda enda oku vangula olondaka ka via sungulukile kuenda oku lihoya omo liocina cimue citito. Ame lukãi wange tua litepele olonjanja vitatu kuenda tua yonguile oku linyãla.” Noke, va fetika oku li longisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova. Oku kapako alungulo Embimbiliya, ca kuatisa manji Stephen oku kala ulume uwa kuenda onjali yiwa. Eye wa amisako hati: “Ekalo liepata lietu lia pongoloka. Lekuatiso lia Yehova, nda liwekapo oku kala omunu umue ukuakukelõha. Nda siata oku likolisilako oku kala ukuambembua loku unjuka kapuluvi osi.” Cilo, manji Stephen oñuatisi yekongelo kuenda ukãi waye ukundi wotembo yosi vokuenda kuanyamo alua. Akulu vekongelo va popia vati, ka va lamola okuti manji Stephen wa tema. Va amisako vati: “Manji Stephen wonjuka, onalavayi yiwa kuenda womboka calua.” Anga hẽ manji Stephen o sima okuti o sesamẽla epandiyo omo liapongoloko a linga? Wa popia hati: “Nda ka ca kaile ekuatiso lia Yehova, nda sia tẽlele oku pongolola ovituwa viange.”

13. Momo lie onyeño yi kokela ohele? Elungulo lipi Embimbiliya lieca?

13 Omunu ka likandangiya konyeño o pondola oku kala ongangala. Embimbiliya li tu lungula oku yuvula onyeño, oku vangula lungangala la vakuetu kuenda oku lihoya. (Va Efeso 4:31) Omanu valua va siata oku sima okuti oku kuata onyeño yalua ca sunguluka. Pole, ocituwa caco ci sumuisa Suku. Vamanji valua va linga apongoloko kovituwa viavo kuenda va wala omunu wokaliye.—Tanga Osamo 37:8-11.

14. Ulandu upi u lekisa okuti omunu umue ongangala o pondola oku pongoloka?

14 Tu kũlĩhĩsi ulandu wamanji Hans ukulu wekongelo kofeka yo Austria. Usongui wakulu wo vekongelo liaye wa popia hati: “Manji Hans omunu umue nda kũlĩha okuti womboka calua.” Pole, ka lekisile umbombe olonjanja viosi. Eci a kala umalẽhe, wa fetika oku nyua calua kuenje wa linga ongangala. Eteke limue noke lioku nyua calua, wa kuata onyeño yalua kuenje wa ponda ufeko waye. Manji Hans wa kapiwa vokayike oco a kalemo 20 kanyamo, pole, ovituwa viaye ka via pongolokele. Noke yotembo yimue, ina yaye wa pinga kukulu umue wekongelo oco o ko nyule kuenda oku fetika oku u longisa Embimbiliya. Manji Hans hati: “Ka ca lelukile kokuange oku lula omunu wosimbu. Pole, ovisonehua vimue Viembimbiliya via ñuakuatisa vievi: Isaya 55:7 kupopia hati, “Ukuakulinga cĩvi a sie ocituwa caye” kuenda 1 Va Korindo 6:11, ku lombolola catiamẽla komanu vana va liwekapo oku linga ovina ka via sungulukile hati: “Vamue pokati kene va kuatele ovituwa viaco.” Ndaño papita anyamo alua, pole, Yehova wa ndi tata lepandi poku ñuatisa lespiritu sandu liaye oco ndi wale omunu wokaliye.” Manji Hans wa papatisiwa osimbu a kala vokayeke kuenda noke lioku kala 17 kanyamo lolosãi epandu wa tunda vokayike. Wa amisako hati: “Ngeca olopandu ku Yehova omo a lekisa ohenda kuenda ongecelo kokuange.”

15. Ocina cipi omanu valua va siata oku linga pole, nye Embimbiliya lipopia catiamẽla kocituwa caco?

15 Ocituwa cikuavo ci panga onepa komunu wosimbu, uhembi. Omanu valua va siata oku kemba poku feta elisimu. Vakuavo va siata oku kemba oco va yuvule ovitangi vi yilila kovina vĩvi va linga. Pole, Yehova eye “Suku yocili.” (Osamo 31:5) Eye o yongola okuti, afendeli vaye va ‘vangula ocili’ kuenda ka va ‘kembi.’ (Va Efeso 4:25; Va Kolosai 3:9) Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku vangula ocili ndaño okuti pamue ka ca lelukile oku ci linga.—Olosapo 6:16-19.

OVO VA YULA UYAKI

16. Nye ci tu kuatisa oku lula omunu wosimbu?

16 Lomue o tẽla oku yula uyaki woku lula omunu wosimbu longusu yaye muẽle. Vamanji ndeci, Sakura, Ribeiro, Stephen kuenda Hans, va tukuiwa vocipama cilo, va sukilile oku likolisilako oco va siepo ovilinga ka via sungulukile. Unene wondaka ya Suku kuenda espiritu sandu liaye, ovio via va kuatisa. (Luka 11:13; Va Heveru 4:12) Oco tu kuatisiwevo lunene waco, tu sukila oku tanga Embimbiliya oloneke viosi loku sokolola kueci tua tanga. Tu sukilavo oku likutilila olonjanja viosi loku pinga olondunge kuenda ongusu oco tu kapeko ovina tua lilongisa Vembimbiliya. (Yehosua 1:8; Osamo 119:97; 1 Va Tesalonike 5:17) Ocina cikuavo ci tu kuatisa, oku pongiya ovipama vi ka lingiwa kohongele loku enda enda kolohongele. (Va Heveru 10:24, 25) Tu sukila oku upa esilivilo kaliangiliyo osi tua siata oku tambula vocisoko ca Yehova ndeci, olorevista, o JW Broadcasting, JW Library kuenda onumbi yetu yo jw.org.—Luka 12:42.

Tu lula ndati omunu wosimbu? (Tala ocinimbu 16)

17. Nye tu ka konomuisa vocipama cikuavo?

17 Vocipama cilo, tua lilongisa ovina vialua ka via sungulukile tu sukila oku yuvula oco tu lule omunu wosimbu kuenda oku amamako oku ci linga oco tu sanjuise Yehova. Pole, eci hacoko lika tu sukila oku linga. Tu sukilavo oku wala omunu wokaliye loku ecelela okuti, ci panga onepa komuenyo wetu. Vocipama ci kuãhimo, tu ka konomuisa ndomo tu ci linga.

^ tini. 7 Olonduko vimue vocipama cilo via pongoluiwa.

^ tini. 8 Tanga ocipama 25 velivulu Os Jovens Perguntam—Respostas Práticas, Volume 1.