Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Okugonza—Mulingo Mukuru Muno

Okugonza—Mulingo Mukuru Muno

YAHWE akakozesa omukwenda Paulo kuhandikaho emiringo mwenda eyanwa omwoyo ogurukwera. (Abagaratiya 5:22, 23) Emiringo enu yoona obweteranizibwa, eyetwa “ekyana eky’omwoyo.” * (Rora obugambo obuli hansi.) Omukristaayo obwajwara “omuntu omuhyaka,” aine kwoleka emiringo enu. (Abakolosai 3:10) Nk’oku omuti ogwitiriirwe kurungi amaizi gwana ebyana, omuntu anyakutunga omwoyo gwa Ruhanga nauwe ayana emiringo enu emirungi.​—Zabuli 1:1-3.

Omulingo gw’okubanza Paulo ogu yabalizeho kukaba kugonza. Omulingo gunu gw’omuhendo kwingana nkaha? Paulo akagamba ngu, obwakubaire ataine okugonza, akubaire atali “kintu” kyona. (1 Abakolinso 13:2) Baitu okugonza nikyo kiki, nitusobora kukukurakuraniza tuta, kandi nitusobora n’okukwoleka tuta?

OKUGONZA NIKYO KIKI?

N’obu kiraaba kitanguhire kusoborra kurungi amakuru g’ekigambo kugonza, Baibuli etusoborra omulingo okugonza kweyoleka omu muntu. Negamba ngu okugonza “nukugumisiriza, kuba nembabazi . . . nukusemerererwa amazima, nukuguma byona, nukuikiriza byona, nukunihira byona, nukugumisiriza byona.” Omuntu wa mulingo gunu ayoleka okugonza kw’amaani hali abantu abandi, abafaho mali, kandi aba munywani omwesigwa. Baitu omuntu obwaba ataine okugonza, aba aine ihali, nayepanka, aine engeso embi, nayefaho wenka, kandi atarukuganyira. Titurukugonza kwetwa bantu ab’engeso embi, baitu nitugonza kwoleka okugonza kwonyini habwokuba “tikuse’ra ebyakwo kwonka.”​—1 Abakolinso 13:4-8.

YAHWE NA YESU BALI BYOKURORRAHO BIRUNGI EBY’OKUGONZA

“Ruhanga nukwo kugonza.” (1 Yohana 4:8) Emirimo ye n’ebikorwa bye byona mali nibyoleka okugonza. Ekikorwa ekyakizireyo kwoleka okugonza kwe kikaba eky’okusindika Yesu kwija omu nsi kutufera. Omukwenda Yohana akagamba: “Numwo hamanyisiibwemu okugonza kwa Ruhanga namberetuli, ngu Ruhanga akatuma [O]mwanawe ayazairwe omu wenka omu nsi, tube abomezi habwe. Numwo harumu okugonza, tikuli itwe okugonza Ruhanga, baitu uwe okugonza itwe, nokutuma Omwanawe okuba ekicunguro obwebibi byaitu.” (1 Yohana 4:9, 10) Habw’okugonza kwe, nitusobora kuganyirwa ebibi byaitu, kutunga okunihira, hamu n’obwomeezi.

Yesu obu yayehaireyo kukora Ruhanga eby’agonza, akoleka ngu n’agonzaga abantu. Omukwenda Paulo akagamba: “Obwebi ebiyagondeze itwe tukezebwa, obwokuhongwa kwomubiri gwa Yesu Kristo.” (Abaheburaniya 10:9, 10) Busaho omuntu ondi weena akaba n’asobora kwoleka okugonza nka kunu. Yesu akagamba: “Busaho anyakuina okugonza kwingi okurukukira kunu, omuntu okuhayo obwomezibwe habwenganjanize.” (Yohana 15:13) Abantu abatahikiriire nibasobora kwoleka okugonza nk’oku Yahwe na Yesu bayolekere? Ego! Leka turole omulingo gw’okukikoramu.

“MUGENDEGE OMU KUGONZANGANA”

Paulo natutererra ati: ‘Nukwo mukuratirege omulingo gwa Ruhanga nk’abaana abarukugonzebwa; kandi mugenderege omu kugonza, nka Kristo nauwe okuyabagondeze, kandi yayehayo wenka habwaitu.” (Abefeso 5:1, 2) Ekyahandiikirwe nikimanyisa ki obu kirukugamba ‘mugenderege omu kugonza’? Nikimanyisa kwoleka okugonza obwire bwona. Okugonza kwaitu tikuli kwa ha rulimi kwonka. Baitu tukwoleka n’omu bikorwa byaitu. Yohana akagamba: “Abaana abato, tuleke kugonza omu bigambo rundi ha rulimi, baitu omu bikorwa n’amananu.” (1 Yohana 3:18, NW) Ekyokurorraho, tutebeza amakuru amarungi ag’Obukama habwokuba nitugonza Yahwe n’abatahi baitu. (Matayo 24:14; Luka 10:27) Kandi obu tugumisiriza abantu, tukaboleka embabazi, kandi tukabaganyira, kyoleka ngu ‘nitugendera omu kugonza.’ Tuta omu nkora obuhabuzi bwa Baibuli oburukugamba: “Nk’oku Yahwe yabaganyire, nainywe nukwo mukole muti.”​—Abakolosai 3:13, NW.

Baitu obu tuhabura rundi obu tuhana omuntu, kiba kitarukumanyisa ngu titurukumugonza. Ekyokurorraho, abazaire abamu bakora buli kimu kyona omwana eky’abagambire habwokuba tibarukugonza arre. Baitu omuzaire anyakwine okugonza kwonyini hali omwana we, agumira ha kintu ekihikire. Nikyo kimu na Ruhanga, nobwaraaba ali kugonza, tatuninga baitu “owagonza nuwe [ahana].” (Abaheburaniya 12:6) Nahabweki kuhana omuntu nambere kirukwetagisa kyoleka okugonza. (Enfumo 3:11, 12) Baitu twijuke ngu itwena tituhikiriire, nikyo tulemerwa kwoleka okugonza obwire obumu. Nahabweki itwena tusemeriire kutamu amaani. Kinu nitusobora kukikora tuta? Katubazeho emiringo esatu.

NITUSOBORA KUKURAKURANIZA TUTA OKUGONZA?

Eky’okubanza, saba Yahwe akuhe omwoyo gwe ogurukwera habwokuba nugwo guleta okugonza. Yesu akagamba ngu Yahwe aha “omwoyo ogurukwera abanyakumusaba.” (Luka 11:13) Nahabweki tukigumye ngu obu turamusaba gwe kandi tukaguleka gutukonyere, okugonza kwaitu nikwija kweyongera kukura. (Abagaratiya 5:16) Ekyokurorraho, obworaaba oli mugurusi omu kitebe, saba Yahwe akuhe omwoyo nukwo gukukonyere kwoleka okugonza obworaaba noha abandi obuhabuzi kuruga omu Baibuli. Omuzaire, saba Yahwe akuhe omwoyo gwe ogurukwera kukukonyera kuhabura abaana baawe omu kugonza hatali n’ekiniga.

Ekyakabiri, tekerezaho muno omulingo Yesu yayolekere abandi okugonza n’obu baraaba bamuboneseze. (1 Petero 2:21, 23) Kakuba omuntu akubihiza rundi ohikwaho obutali bwinganiza, wekaguze, ‘Obwakubaire Yesu, yakukozere ki?’ Munyaanya itwe arukwetwa Leigh akarora ngu buli murundi yayekaguzaga ekikaguzo kinu, kyamukonyeraga kubanza kutekereza atakakozere ekintu kyona. Nagamba: “Kiro kimu, omukozi mugenzi wange akasindikira abakozi bandi obutumwa ha kyoma kya kalimagezi nambazaho kubi hamu n’omulimo ogu nakoraga. Ekintu eki kikambihiza muno. Baitu nkekaguza, ‘Ninsobora nta kuhondera ekyokurorraho kya Yesu ha mulingo ndayetwazamu n’omuntu onu?’ Hanyuma y’okwecumitiriza ha kintu eki Yesu yakukozere, nkacwamu kweganyira ensonga n’okutongera kugitekerezaho. Hanyuma y’akasumi nkakyetegereza ngu omuntu ogu akaba naraba omu bwire obutanguhire habw’oburwaire. Obu nubwo nakyetegeriize ngu obutumwa akabuhandika habw’oburumi. Kucumitiriza ha kyokurorraho kya Yesu eky’okwoleka abandi okugonza n’obu batukora kubi kikankonyera kwoleka okugonza hali omukozi mugenzi wange.” Kakuba tuhondera eky’okurorraho kya Yesu, nitwija kwoleka abandi okugonza.

Ekyakasatu, Yega kwoleka okugonza okw’okwefereza. Kunu nukwo okugonza okurukwoleka abegeswa ba Yesu abamananu. (Yohana 13:34, 35) Yesu nauwe akaba aine okugonza nka kunu kandi nuwe yatuteriireho ekyokurorraho. Omu mulingo ki? Obu yarugire omu iguru, “akeyihaho ekitinisa” habwaitu “okuhikya ha kufa.” (Abafiripi 2:5-8) Obu tuhondera ekyokurorraho kya Yesu eky’okugonza kw’okwehayo, ebitekerezo byaitu n’enyehurra yaitu efoka nk’eya Yesu kandi twebembeza ebyetago by’abantu abandi omu kiikaro kyaitu.

EMIGISA ERUGA OMU KWOLEKA OKUGONZA

Tutunga emigisa nyingi obu twoleka okugonza. Katurole ebyokurorraho bibiri:

Tugasirwa tuta obu twoleka okugonza?

  • ORUGANDA ORW’ENSI YOONA: Habw’okugonza okutugira hagati yaitu, tukimanya ngu ekitebe kyona eki turagendamu omu nsi yoona, ab’oruganda n’abanyaanya itwe nibaija kututangirra kurungi. Ka mugisa gw’amaani kumanya ngu nogonzebwa ‘batahi [baitu] abali omu nsi [yoona]’! (1 Petero 5:9) Okugonza kunu nitukusanga omu baheereza ba Ruhanga bonka.

  • OBUSINGE: Kugumisirizangana kutukonyera kutunga “obumu bwomwoyo omu nsengo zobusinge.” (Abefeso 4:2, 3) Obusinge bunu tubutunga tuli omu nso’rokano zaitu zoona. Naiwe torukurora ngu obusinge obu twine bw’embaganiza omu nsi enu enyakwecwirecwiremu? (Zabuli 119:165; Isaya 54:13) Obu tuserra obusinge hagati yaitu n’abandi, twoleka ngu mali nitubagonza kandi ekintu kinu kisemeza Isiitwe Yahwe.​—Zabuli 133:1-3; Matayo 5:9.

“OKUGONZA KWOMBEKA”

Paulo akahandiika n’agamba ngu: “okugonza nukwombeka.” (1 Abakolinso 8:1) Eki nikimanyisa ki? Kusigikirra ha 1 Abakolinso esuura 13, ey’abandi beta “Zabuli y’Okugonza,” n’esoborra omulingo okugonza kwombeka. Okugonza kwebembeza ebirungi by’omuntu ondi. Okugonza kufaho ebyetago by’abandi. (1 Abakolinso 10:24; 13:5) Kandi habwokuba kufaho abandi, kubatekerezaho, kubagumisiriza, kandi kw’embabazi, eka n’ekitebe byeyongera kuba n’okugonza.​—Abakolosai 3:14.

Haroho emiringo nyingi y’okwoleka abandi okugonza, baitu okugonza okutwoleka Yahwe nukwo okurukukirayo omuhendo kandi okurukukirayo kwombeka. Habwaki? Habwokuba okugonza oku tumwinire kututeraniza hamu! Abantu kuruga omu buhangwa bwona, erangi hamu n’endimi zoona baramiza hamu Yahwe kandi bamuheereza “nomutima gumu.” (Zefaniya 3:9) Leka twekambire kimu kurora ngu buli kiro twayoleka omulingo gunu oguletwa omwoyo gwa Yahwe ogurukwera kandi ogunyakuli gw’omuhendo.

^ kac. 2 Ekicweka kinu nikyo ky’okubanza ha bicweka mwenda ebirahonderaho ebirukwija kuba nibibazaho emiringo y’ekyana eky’omwoyo.