ʼE Malave Feafeaʼi Kia Koe Te ʼu Aluʼaga ʼAe Neʼe Ha Kia Sakalia?
“Koutou toe liliu mai kia au; pea e au toe liliu mai anai kia koutou.”—SAKALIA 1:3.
KATIKO: 120, 117
1-3. (1) Ko ʼanafea ʼae neʼe kamata faifakakikite ai ia Sakalia? Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia? (2) He koʼe neʼe kole e Sehova ki tana hahaʼi ke natou toe liliu age kia te ia?
NEʼE ha kia Sakalia ia he ʼu aluʼaga fakaofoofo. Ko te takaiga tohi ʼe lele ʼi te lagi, ko he fafine ʼi he foʼi kato, mo ni fafine ʼe toko lua ʼe feleleʼi ʼi te lagi pea ʼe hage ʼona pakakau ko he ʼu pakakau ʼo he motuku. (Sakalia 5:1, 7-9) He koʼe neʼe fakasio e Sehova ki tana polofeta ia te ʼu aluʼaga fakaofoofo ʼaia? Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼo te kau Iselaele ʼi te temi ʼaia? Pea ʼe feafeaʼi hatatou maʼu he ʼu fua lelei ʼi te ʼu aluʼaga ʼaia neʼe ha kia Sakalia?
2 Neʼe ko te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Kilisito, pea neʼe fiafia ʼaupito ia te hahaʼi ʼa Sehova. Koteʼuhi kua fakaʼateaina natou mai tonatou maʼuli popula ʼi Papiloni lolotoga taʼu ʼe 70. Neʼe natou fiafia ʼi te toe liliu ki Selusalemi ʼo toe laga ia te fale lotu pea mo tauhi ai kia Sehova. Hili ki ai te taʼu katoa, neʼe fakatuʼu e te kau Iselaele ia te fakatafito ʼo te fale lotu. Neʼe fiafia ʼaupito te Esetalasi 3:10-13) Kaʼe neʼe malohi leva te fakafeagai ki te gaue. Neʼe lotovaivai ai ia te kau Iselaele, ʼo natou tuku ai te laga ʼo te fale lotu. Kaʼe tokakaga pe leva natou ʼo laga ʼonatou ʼapi pea mo gaue ʼi ʼanatou gaueʼaga. Ia taʼu ʼe hogofulu ma ono ki muli age, neʼe heʼeki ʼosi pe la te laga ʼo te fale lotu ʼa Sehova. Koia, neʼe tonu ke toe fakamanatuʼi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou toe liliu kia Sehova pea ke natou tuku tanatou manatu pe ʼae kia natou totonu. Neʼe loto e Sehova ke natou tauhi kia te ia ʼaki he faʼafai pea mo te lototoʼa.
hahaʼi pea neʼe natou “kalaga leo lahi . . . o logo ki mamao.” (ʼE tali e Sehova tatatou tauhi mo kapau ʼe tou tauhi kia te ia ʼaki totatou loto katoa
3 Koia, ʼi te taʼu 520 ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Kilisito, neʼe fekauʼi leva e Sehova ia tana polofeta ko Sakalia ke tokoni ki te hahaʼi ke natou toe manatuʼi pe koʼe neʼe Ina fakaʼateainaʼi natou mai Papiloni. Pea ko te higoa ʼo Sakalia ʼe fakaʼuhiga “Neʼe Manatuʼi e Sehova.” Logo la neʼe galo ki te kau Iselaele pe kotea ʼae neʼe fai e Sehova maʼa natou, kaʼe neʼe kei manatuʼi pe natou e te ʼAtua. (Lau ia Sakalia 1:3, 4.) Neʼe fakapapauʼi e Sehova ʼe tokoni anai kia natou ki te toe fakatuʼu ʼo te tauhi maʼa. Kaʼe neʼe ina toe fakatokaga age foki ʼe hoki ina tali pe anai ia tanatou tauhi mo kapau ʼe natou tauhi kia te ia ʼaki tonatou loto katoa. Tou vakaʼi ia te ono pea mo te fitu aluʼaga ʼae neʼe ha kia Sakalia. ʼE tou iloʼi ai anai pe neʼe fakalotomalohiʼi feafeaʼi e Sehova ia te kau Iselaele. Pea ʼe tou toe vakaʼi anai pe ʼe tokoni feafeaʼi mai ia te ʼu aluʼaga ʼe lua ʼae neʼe ha kia Sakalia.
TE FAKAMAU ʼA TE ʼATUA ʼO ʼUHIGA MO TE HAHAʼI KAIHAʼA
4. Kotea ʼae neʼe sio ki ai ia Sakalia ʼi te ono aluʼaga ʼae neʼe ha ki ai? He koʼe neʼe tohi ʼi te ʼu faʼahi lua ʼo te takaiga tohi? (Vakaʼi te pāki 1.)
4 Ko te kapite 5 ʼo te tohi ʼo Sakalia, ʼe kamata ʼaki he aluʼaga fakaofoofo neʼe ha age ki ai. (Lau ia Sakalia 5:1, 2.) Neʼe sio ia Sakalia ki te takaiga tohi ʼe lele ʼi te lagi. Pea ko te takaiga tohi ʼaia neʼe meta 10 tona loa pea meta 5 tona laulahi. Neʼe mafola ia te takaiga tohi pea neʼe tohi ai ia he fakamau maʼuhiga. (Sakalia 5:3) ʼI te agamahani, neʼe faitohi te hahaʼi ʼi te faʼahi pe ʼe tahi ʼo he takaiga tohi. Kaʼe ʼuhi ko te maʼuhiga ʼo te logo, ko te takaiga tohi ʼaeni, neʼe tohi ʼona faʼahi ʼe lua.
5, 6. Kotea te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga kaihaʼa fuli?
5 Lau ia Sakalia 5:3, 4. Ia muʼa ʼo te ʼAtua ʼe tou tahi utu pe te ʼu fua ʼo ʼatatou gaue. ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia, tafito ki te hahaʼi ʼa Sehova, he ʼe natou fua tona huafa. Pea ʼe natou ʼoʼofa ia te ia, mo natou iloʼi ko te kaihaʼa ʼe fakalainoaʼi ai tona huafa. (Taaga Lea 30:8, 9) Ko ʼihi ʼe lagi natou manatu ʼe mole faʼa kovi te kaihaʼa mo kapau ʼe ʼi ai hona ʼu tupuʼaga lelei. Kaʼe tatau aipe pe ʼe kotea tona tupuʼaga, kaʼe ka kaihaʼa he tahi, ʼe ina fakamuʼamuʼa ia tana manumanū ia Sehova, mo Tona huafa pea mo ʼAna lao.
6 Neʼe ke fakatokagaʼi koa te ui ʼae ia Sakalia 5:3, 4 ʼe ‘ulu anai te malaʼia ki te fale ʼo te tagata kaihaʼa’ pea ʼe ina ‘fakatuʼu ai anai tona nofoʼaga, pea ʼe ina maumauʼi anai ia ia’? ʼEi, ʼe fakaha pea mo fakamauʼi e Sehova te ʼu aga fuli ʼae ʼe kovi ʼi te lotolotoiga ʼo tana hahaʼi. Tatau aipe pe ʼe lava fufu e he tahi ia tana kaihaʼa ki te kau polisi, tona patolo, te kau tagata ʼafeā peʼe ki ʼana matuʼā, kaʼe ʼe iloʼi pe ia e Sehova. ʼE faigaʼi anai e te ʼAtua ke iloʼi ia te ʼu faʼahiga kaihaʼa fuli ʼae ʼe feala ke hoko. (Hepeleo 4:13) Koia ʼe tou fiafia, he ʼe tou kau ki te hahaʼi ʼae ʼe faiga malohi ke natou aga fakahagatonu “ia meʼa fuli.”—Hepeleo 13:18.
7. ʼE feafeaʼi hatatou hao mai te malaʼia ʼo te takaiga tohi ʼae ʼe lele ʼi te lagi?
7 Ko te ʼu faʼahiga kaihaʼa fuli ʼe ina fakamamahiʼi ia Sehova. ʼE ko he toe pilivilesio tatatou iloʼi mo fakalogo ki te ʼu pelesepeto ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼae ʼe lelei mo ʼae ʼe kovi. ʼO toe feia ki te taupau ke maʼa ʼo tatatou aga ke mole tou ʼulihi ai ia tona huafa. ʼAki tatatou fai ʼaia, ʼe tou hao anai mai te fakamau ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼae ʼe talagataʼa kia te ia.
FAKAHOKO ʼAU FAKAPAPAU “I TE AHO FULI”
8-10. (1) Kotea ia he fakapapau? (2) Kotea te fakapapau ʼae neʼe mole fakahoko e te Hau ko Setesiasi?
8 Neʼe toe maʼu ʼi te takaiga tohi ia he fakamau ʼo ʼuhiga mo natou ʼae ʼe natou fai he “fakapapau loi” ʼi te huafa ʼo te ʼAtua. (Sakalia 5:4) Ko he fakapapau ʼe ko he ʼu palalau ʼe fakamoʼoni ki he aluʼaga ʼe moʼoni, peʼe ko he fakapapau maʼuhiga ki te fai ʼo he meʼa peʼe kailoa.
9 Ko te fai ʼo he fakapapau ʼi te huafa ʼo Sehova ʼe ko he faʼahi ʼe maʼuhiga ʼaupito. ʼE tou iloʼi te faʼahi ʼaia ʼi te aluʼaga ʼae neʼe hoko kia Setesiasi, ia te hau fakamuli ʼo Selusalemi. Neʼe fai e Setesiasi ia he fakapapau ʼi te huafa ʼo Sehova ʼo ina ui ai ʼe fakalogo anai ki te hau ʼo Papiloni. Kaʼe neʼe mole fakahoko e Setesiasi ia tana fakapapau. Koia ʼae neʼe ui ai e Sehova, ko Setesiasi, “e mate anai . . . i te fenua o te hau ae nee ina fakaheka ia ia ki Esekiele 17:16.
te hekaaga fakahau. O tupu nee mole tokaga ia ia ki te fakapapau ae nee fai, kae nee ina motuhi te hai. Pea e mate anai ia ia i Papilone totonu.”—10 Neʼe fai e te Hau ko Setesiasi ia tana fakapapau ʼi te huafa ʼo te ʼAtua, pea neʼe loto e Sehova ke ina fakahoko. (2 Koloniko 36:13) Kaʼe neʼe mole ina fakahoko ia tana fakapapau pea neʼe kole tokoni ki Esipito ke fakaʼateainaʼi ia ia mai te kau Papiloni. Kaʼe neʼe mole lava tokoni ia Esipito kia ia.—Esekiele 17:11-15, 17, 18.
11, 12. (1) Kotea ia te fakapapau maʼuhiga ʼae ʼe feala ke tou fai? (2) ʼE feafeaʼi hatatou fakaha ʼi te ʼaho fuli neʼe tou foaki ʼotatou maʼuli kia Sehova?
11 ʼAki te aluʼaga ʼae neʼe hoko kia Setesiasi, ʼe tou iloʼi ai ʼe fagono ia Sehova ki ʼatatou fakapapau. ʼE tonu ke tou fakahoko ʼatatou fakapapau ke tou fakafiafiaʼi ia ia. (Pesalemo 76:12) Ko te fakapapau maʼuhiga ʼae ʼe feala ke tou fai, ʼe ko te foaki ʼo ʼotatou maʼuli kia Sehova. Ka tou foaki ʼotatou maʼuli kia te ia, ʼe tou fakapapau ai ʼe tou tauhi anai kia te ia tatau aipe pe ʼe kotea ʼae ʼe feala ke hoko ʼi ʼotatou maʼuli.
12 ʼE feafeaʼi hatatou fakahoko ʼatatou fakapapau ʼae neʼe tou fai kia Sehova? “I te aho fuli,” ʼe tou tau mo he ʼu ʼahiʼahi ʼe maʼuhiga pea ko ʼihi ʼe mole faʼa maʼuhiga. Pea ko tatatou faʼahiga tauʼi te ʼu ʼahiʼahi ʼaia, ʼe ha ai anai te malohi ʼo ʼatatou felogoʼi mo Sehova. (Pesalemo 61:9) Ohage la, ʼe feafeaʼi anai mo kapau ʼe faigaʼi e he tahi ʼi te fale ako peʼe ko te fale gaue ke kolua fakatahi? ʼE ke tekeʼi anai koa ia te aluʼaga ʼaia ʼo ke fakaha ai ʼe ke fia fakalogo kia Sehova? (Taaga Lea 23:26) Peʼe feafeaʼi age la mo kapau ko koe pe ʼae ʼe tauhi kia Sehova ʼi tou famili? ʼE ke kole tokoni koa kia Sehova ke lelei tuʼumaʼu ia tau aga? ʼI te ʼu aluʼaga fuli ʼae ʼe ke tau mo ia, ʼe ke lotofakafetaʼi koa kia Sehova ki tona ʼofa pea mo tana takitaki? ʼE ke toʼo koa he temi ʼi te ʼaho fuli ke ke lau te Tohi-Tapu? Neʼe tou fakapapau ke tou fai te ʼu faʼahi fuli ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe tou foaki ai ʼotatou maʼuli kia Sehova. Ka tou fakalogo pea mo tou tauhi kia Sehova ʼaki totatou loto katoa, ʼe tou fakaha ʼe tou ʼoʼofa ai pea ko tatou ʼa Sehova. Ko te tauhi kia Sehova, ʼe ko he faʼahiga maʼuli. Pea ʼaki tatatou nonofo agatonu kia Sehova ʼe tou maʼu ai anai te ka haʼu taulekaleka ʼae neʼe ina fakapapauʼi mai.—Tetelonome 10:12, 13.
Neʼe tuku mai e Sehova ia he faʼifaʼitaki lelei, koia ʼae ʼe tonu ai ke tou fakahoko tuʼumaʼu ʼatatou fakapapau
13. Kotea ʼae ʼe feala ke tou ako ʼaki te ono aluʼaga ʼae neʼe ha kia Sakalia?
13 Ko te ono aluʼaga ʼae neʼe ha kia Sakalia ʼe tokoni mai ke tou mahino, kapau ʼe tou ʼoʼofa ia Sehova, ʼe mole tou kaihaʼa anai pea ʼe tou fakahoko anai ʼatatou fakapapau. Pea tahi, logo la te liuliuga ʼo te ʼu lakahala ʼa te kau Iselaele, kaʼe neʼe fakahoko pe e Sehova ʼana fakapapau, ʼo mole lituʼa ki tana hahaʼi. Neʼe mahino ia ki te aluʼaga faigataʼa ʼae neʼe natou tau mo ia mai ʼonatou fili ʼi ʼonatou tafaʼaki. Neʼe tuku mai e Sehova ia he faʼifaʼitaki lelei, koia ʼae ʼe tonu ai ke tou fakahoko tuʼumaʼu ʼatatou fakapapau. Pea ʼe feala ke tou tui papau ʼe tokoni mai anai ke tou fai te faʼahi ʼaia. ʼE tokoni mai Sehova kia tatou ʼaki tana foaki
mai ia he ʼamanaki. Kua ina vave pulihi pe ia te agakovi fuli ʼi te kele. Pea ko te ono aluʼaga ʼae neʼe ha kia Sakalia ʼe talanoa ki te ʼamanaki ʼaia.ʼE PULIHI E SEHOVA IA TE HAHAʼI AGAKOVI
14, 15. (1) Kotea ʼae neʼe sio ki ai Sakalia ʼi te fitu aluʼaga ʼae neʼe ha age ki ai? (Vakaʼi te pāki 2.) (2) Ko ai te fafine ʼae ʼe nofo ʼi te loto foʼi kato? He koʼe neʼe fakamaʼu e te ʼaselo ia te foʼi kato?
14 Hili te sio ʼa Sakalia ki te takaiga tohi ʼae ʼe lele ʼi te lagi, neʼe ui fenei age e te ʼaselo: “Hiki ou mata.” Pea neʼe sio leva ia Sakalia ki “te kulo” peʼe ki te foʼi kato. (Lau ia Sakalia 5:5-8.) Ko te foʼi kato ʼaia, neʼe ʼi ai tona foʼi tapunu pulu takafuafua. ʼI te temi ʼae neʼe avahi ai te foʼi kato, neʼe sio leva ia Sakalia ki “he fafine . . . nee lala i lotomalie.” Neʼe fakamahino ai e te ʼaselo kia Sakalia, ko te fafine ʼae ʼe nofo ʼi te foʼi kato, ʼe ko te “agakovi.” Fakakaukauʼi age muʼa ia te fakalialia ʼa Sakalia ʼi tana sio ʼae ki te faigaʼi e te fafine ke hu mai ki tuʼa. Kaʼe neʼe foimo humuki e te ʼaselo ia te fafine ki te foʼi kato pea mo ina pupunu ʼaki tona foʼi tapunu pulu mamafa. Kotea te fakaʼuhiga ʼo te aluʼaga ʼaeni?
15 ʼAki te aluʼaga ʼaia, ʼe tou lotofalala ai ʼe mole toe tuku anai e Sehova ia te faʼahiga agakovi fuli ʼi te lotolotoiga ʼo tana hahaʼi. Kapau ʼe sio ia Sehova ki he aga ʼe kovi, ʼe ina foimo pulihi anai. (1 Kolonito 5:13) Neʼe fakaha e te ʼaselo ia te faʼahi ʼaia ʼi tana foimo hili te foʼi tapunu pulu mamafa ki te foʼi kato.
16. (1) Kotea ʼae neʼe hoko ki te foʼi kato? (Vakaʼi te pāki 3.) (2) Neʼe ʼave kifea te foʼi kato e te ʼu fafine ʼaki ʼonā pakakau?
16 Pea neʼe sio leva ia Sakalia ki te ʼu fafine ʼe toko lua mo ʼonā pakakau malolohi ʼe hage ko te ʼu pakakau ʼo te motuku. (Lau ia Sakalia 5:9-11.) ʼE mole tatau te ʼu fafine ʼaeni mo te fafine agakovi ʼae ʼi te foʼi kato. ʼAki ʼonā pakakau malolohi ʼe nā hiki ia te foʼi kato mo “te agakovi” pea nā feleleʼi ai ʼi te lagi. Neʼe nā ʼave kifea ia te fafine? Neʼe nā ʼave ia te foʼi kato ki “te fenua o Sinea,” ʼae neʼe ko te fenua ko Papiloni. Kaʼe he koʼe neʼe nā ʼave ki ai te fafine?
17, 18. (1) He koʼe ko Papiloni neʼe ko te nofoʼaga tonu ʼaia ʼo “te agakovi”? (2) Kotea ʼae ʼe ke fakatotonu ke ke fai?
17 ʼE mahino papau ia, ko te kau Iselaele ʼo te temi ʼo Sakalia neʼe natou mahino pe koʼe neʼe tonu ke ʼave “te agakovi” ki Papiloni. Neʼe natou iloʼi neʼe fonu te kolo ʼaia ko te hahaʼi agakovi, mo te aga fakalialia pea mo te tauhi hala. ʼI te ʼaho fuli, neʼe faigaʼi malohi e Sakalia pea mo ʼihi Sutea ʼae neʼe maʼuʼuli ai ke natou tekeʼi ia te ʼu aga fakapagani. Koia ʼe fakamoʼoni mai ʼi te aluʼaga ʼaia neʼe ha kia Sakalia, ʼe taupau anai e Sehova ke maʼa ia tana tauhi moʼoni.
18 Neʼe toe fakamanatuʼi e te aluʼaga ʼaia ki te kau Sutea, neʼe tonu foki ke natou toe taupau ke maʼa ia tanatou tauhi. Pea ʼe mole toe feala anai ke nofo te agakovi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Ia ʼaho nei, neʼe taki mai tatou e Sehova ki tana kautahi maʼa, ʼae ʼe tou logoʼi ai ia te ʼofa pea mo totatou puipui. Koia, tou faigaʼi takitokotahi ke tou taupau ke maʼa ia tana kautahi. ʼE mole tonu ke toe maʼu te agakovi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa Sehova.
KO TE HAHAʼI AGAMAʼA ʼE NATOU FAKAʼAPAʼAPA KIA SEHOVA
19. Kotea te fakaʼuhiga kia tatou ia ʼaho nei ʼo te ʼu aluʼaga fakaofoofo ʼae neʼe ha kia Sakalia?
19 Ko te ono pea mo te fitu aluʼaga ʼae neʼe ha kia Sakalia, ʼe ko he fakatokaga mamafa ia kia natou ʼae ʼe natou fai te meʼa ʼe kovi. ʼE mole toe fakagafua anai e Sehova ke hoholo atu ia te agakovi. Pea ʼe tonu ke tou fehihiʼa ki te agakovi he ʼe ko tatou ko ʼana kaugana. ʼE tou toe maʼu foki ʼaki te ʼu aluʼaga ʼaia ia he fakalotofimalie. He ʼe kapau ʼe tou faigaʼi ke tou fakafiafiaʼi ia tatatou Tamai, ʼe mole ina ʼaumai anai te malaʼia kia tatou. Kaʼe ʼe ina puipui anai pea mo tapuakinaʼi tatou. ʼE moʼoni, ʼe lagi faigataʼa hatatou nonofo maʼa ʼi te malama agakovi ʼaeni, kaʼe ʼe tokoni mai anai ia Sehova ke tou lavaʼi te faʼahi ʼaia. Kaʼe ʼe feafeaʼi hatatou iloʼi papau ʼe tuʼu pe anai ia te tauhi maʼa? Pea ʼi tatatou fakaovi atu ki te mamahi lahi, ʼe feafeaʼi hatatou iloʼi ʼe puipui anai e Sehova ia tana kautahi? ʼE tou vakaʼi anai te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ʼae ka hoa mai.