Skip to content

Skip to table of contents

Akãlu Uyaki Kuenda Ekolowa vi tu Teyuila

Akãlu Uyaki Kuenda Ekolowa vi tu Teyuila

“Nda vupokola lombili kondaka ya Yehova Suku yene ovina evi vi lingiwa.”—SAKARIYA 6:15.

OVISUNGO 17, 136

1, 2. Lipi lia kala ekalo lia va Yudea ko Yerusalãi kesulilo liocinjonde cepandu vali ca Sakariya?

ECI ocinjonde cepandu vali Sakariya a mola ca sulila, eye wa kuata ovina vialua vioku sokolola. Citava okuti, eye wa pamisiwa calua lohumiyo ya Yehova yoku yambula omanu va linga evĩho. Pole, lacimue ca pongoloka. Va Isareli valua, handi va enda oku linga ovina vĩvi loku kala va kuesanda kuenda onembele ko Yerusalãi ka ya malusuwile. Momo lie va Yudea va liwekelapo oku linga upange Yehova a va ĩhile? Anga hẽ va tiukila ko Yerusalãi oco va pitise kovaso ekalo liomuenyo wavo?

2 Sakariya wa kũlĩhile okuti, va Yudea vana va tiuka ko Yerusalãi, va kala afendeli va Yehova. Ovo va ‘vetiyiwa lespiritu lia Suku,’ poku sia olonjo viavo kuenda ovopange avo ko Bavulono. (Esera 1:2, 3, 5) Ovo va sia ocitumãlo cimue va kũlĩhĩle ciwa oco va ende kofeka yimue okuti, valua pokati kavo ka va yi kũlĩhĩle. Oku tumbulula onembele ya Yehova, ca kuata esilivilo ku va Yudea vana va kala oku linga ungende ka wa lelukile wo 1.600 kolokilometulu vofeka yimue ka va kũlĩhĩle.

3, 4. Va Yudea vana va tiuka ko Yerusalãi va liyaka lovitangi vipi?

3 Sokolola ungende walua woku tunda ko Bavuluno toke ko Yerusalãi. Va Yudea va kuata otembo yalua yoku sokolola catiamẽla kolonjo viavo. Akulu vamue va sapuila va Yudea ndomo o Yerusalãi ya posokele osimbu ka ya nyõliwile. (Esera 3:12) Ove nda wa lingile lavo ungende, nda wa liyeva ndati poku mola o Yerusalãi onjanja yatete? Nda wa sumua poku mola olonjo vinene vio Yerusalãi via nyõliwa haivio via linga elunda kuenda ovimano viaco via tetoka kuenje apito olombundi lolosapalalo via nyõliwa? Ci tava okuti nda wa sokisa ovimano viaco via nyõliwa lovimano via pama vio ko Bavulono. Pole, va Yudea ka va sumuile. Momo lie? Momo vokuenda kungende wavo, Yehova wa va kuatisa loku va teyuila. Eci va pitĩla ko Yerusalãi, va tunga utala vonembele kuenje va fetika oku eca ovilumba ku Yehova eteke leteke. (Esera 3:1, 2) Ovo va kuata ombili yalua yoku talavaya. Va limbuka okuti lacimue ca ponduile oku va sumuisa.

4 Osimbu va Yudea va kala oku tumbulula o nembele, va kalavo oku tumbulula alupale kuenda olonjo viavo. Va sukilile oku lima ovapia oco va tekule apata avo. (Esera 2:70) Upange va kuatele, wa kala ndu okuti waluile. Noke, ovanyãli vavo veya kuenje va seteka oku va tateka. Elambalalo liaco, lia amamako ci soka 15 kanyamo kuenje va Yudea ombili yavo ya fetika oku tepuluka. (Esera 4:1-4) Ocitangi cikuavo ca pita kunyamo wo 522, eci soma yo ko Persia a handeleka okuti, upange woku tumbulula o Yerusalãi u liwekapo. Ca kala ndu okuti olupale luaco lalimue eteke lu ka tumbuluiwa.—Esera 4:21-24.

5. Yehova wa kuatisa ndati afendeli vaye?

5 Yehova wa kũlĩhĩle okuti afendeli vaye va sukilile ongusu kuenda utõi. Eye wa eca ku Sakariya ocinjonde ca sulako oco afendeli vaye va limbuke okuti, Eye o va sole kuenda wa kapako alikolisilo avo oku u vumba. Yehova wa likuminyile oku va teyuila nda va fetikile vali oku linga upange eye a ecele kokuavo. Catiamẽla koku tumbulula onembele, Yehova wa popia hati: “Nda vupokola lombili kondaka ya Yehova Suku yene ovina evi vi lingiwa.”—Sakariya 6:15.

OLOHOKA VIOVANGELO

6. (a) Ocinjonde cecelãla ca Sakariya ci fetika ndati? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.) (b) Momo lie otuvalu tu kuetele avala a litepa?

6 Ocinjonde cecelãla leci ca sulako ca Sakariya, via pamisa ekolelo lia va Yudea vosi. (Tanga Sakariya 6:1-3.) Seteka oku sokolola ovina Sakariya a mola. “Pokati kolomunda vivali” via pangiwa losipi, pa tunda otuvalu tukuãla tua kala oku nala akãlu uyaki. O tuvalu tuaco tua kuata avala alitepa, okuti ca lelukile oku tepisa omunu endelako. Noke Sakariya wa pula hati: “Evi nye?” (Sakariya 6:4) Tu yongolavo oku kũlĩha ocinjonde caco, momo ci tu vetiya.

7, 8. (a) Olomunda vivali vi lomboloka nye? (b) Momo lie olomunda via pangiwila losipi?

7 Vembimbiliya, olomunda vi lomboloka olosoma ale olombiali. Olomunda Sakariya a mola, via li soka lolomunda vivali tua tanga vocitumasuku ca Daniele. Yimue pokati kolomunda viaco, yi lomboloka uviali ka upui wa Yehova. Omunda yikuavo, yi lomboloka Uviali wa Mesiya wa fetika oku viala kunyamo wo 1914 eci Yesu a linga Osoma. (Daniele 2:35, 45) Olomunda viaco, vi kuatisa koku tẽlisiwa kuocipango ca Yehova catiamẽla kongongo.

Yehova o ka amamako oku tuma ovangelo vaye oco va teyuile kuenda oku pamisa afendeli vaye

8 Momo lie olomunda viaco via pangiwila losipi? Momo osipi utale umue u kuete esilivilo lialua haiwo u nina. Omo liaco, Yehova wa sapuila va Isareli oco va talavaye losipi poku tunga o tavernakulu kuenda onembele ko Yerusalãi. (Etundilo 27:1-3; 1 Olosoma 7:13-16) Olomunda viaco via pangiwa losipi, vi situlula ocituwa cuviali wa Yehova koluali luosi kuenda Uviali wa Mesiya una u ka kuatisa omanu oku kolapo loku va nenela asumũlũho alua.

9. Velie va kala oku endisa akãlu uyaki kuenda cipi ocimãho cavo?

9 Velie va kala oku endisa akãlu uyaki kuenda cipi ocimãho cavo? Ava va kala oku endisa akãlu uyaki angelo, citava okuti ovimunga via litepa viovangelo. (Tanga Sakariya 6:5-8.) Ovo va kasi oku tunda kovaso ya ‘Ñala muẽleangongo yosi,’ oku tẽlisa ocikele cimue ci li kasi. Angelo, va tumiwa kovitumãlo vimue oco va teyuile afendeli va Suku, ndeci ko Bavulono, “kofeka yoko Norte.” Vocinjonde caco, Yehova wa ecelela okuti afendeli vaye va kũlĩha okuti, lalimue eteke va ka kala vali apika ko Bavulono. Sokolola ndomo vana va tunga onembele koloneke via Sakariya va lembelekiwa! Ovo va kũlĩhĩle okuti ovanyãli vavo ka va ponduile oku va tateka.

10. Ocitumasuku ca Sakariya catiamẽla kakãlu uyaki lava va endelako ci tu kuatisa ndati koloneke vilo?

10 Koloneke vilo, Yehova wa siata oku tuma ovangelo vaye oco va teyuile loku pamisa afendeli vaye. (Malakiya 3:6; Va Heveru 1:7, 14) Tunde kunyamo wo 1919, eci afendeli va Yehova va yovuiwa kupika wocindekaise wo Bavulono Yinene, ovanyãli va siata oku seteka oku tateka oku livokiya loku amamako kuefendelo liocili. (Esituluilo 18:4) Pole, ovo ka va tẽla oku ci linga. Omo okuti ovangelo va teyuila ocisoko ca Yehova, ka tu sukila oku kuata usumba wokuti afendeli va Yehova va tiukila vali vupika konepa yespiritu. (Osamo 34:7) Ocili okuti, tu amamako oku kuata esanju loku likolisilako oku fendela Yehova. Ocitumasuku ca Sakariya ci tu kuatisa oku limbuka okuti tua kolapo kuenda tu kasi oku teyuiwa lolomunda vivali.

11. Momo lie ka tu sukilila oku kuata usumba nda ovanyãli va lambalala afendeli va Yehova?

11 Ndopo olombiali violuali lua Satana vi ka likongela oco vi seteke oku kundula afendeli va Yehova. (Esekiele 38:2, 10-12; Daniele 11:40, 44, 45; Esituluilo 19:19) Vocitumasuku ca Esekiele, tua lilongisa okuti olombiali viaco via sitika ongongo ndalende. Ovo va kasi oku iya oku endela kotuvalu lo nyeño yalua oco va kundule afendeli va Yehova. (Esekiele 38:15, 16) * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Tu va kuatela hẽ usumba? Sio! Momo tu kuete olohoka via Yehova konele yetu. Vokuenda kuohali yapiãla, angelo va Yehova va ka teyuila afendeli vaye kuenda o ka nyõla vosi va lambalala uviali wa Yehova. (2 Va Tesalonike 1:7, 8) Sokolola ndomo eteke lia Yehova li ka kala! Pole, helie o ka songuila olohoka via Yehova?

YEHOVA O VIALEKA OSOMAYAYE HAEYO OCITUNDA

12, 13. (a) Nye Yehova a sapuila Sakariya oku linga? (b) Tua kũlĩha ndati okuti ulume o tukuiwa okuti Cinjovelela, o lomboloka Yesu Kristu?

12 Sakariya eye lika wa mola ovinjonde viaco ecelãla. Pole, noke wa linga ocina cimue ca muiwa lomanu vakuavo haico ca vetiya vana va kala oku tumbulula onembele ya Suku. (Tanga Sakariya 6:9-12.) Alume vatatu okuti, Heldai, la Toviya kuenda Yedaya va tunda ko Bavulono. Yehova wa sapuila Sakariya oco a tambule osipi lulu walume vaco loku tunga lavio ‘ekolowa limue linene.’ (Sakariya 6:11) Anga hẽ ekolowa liaco lia kala Seruvavele, Ombiali ina ya tundile kepata lia Yuda kocikoti ca Daviti? Sio. Yehova wa sapuila Sakariya oco a kape ekolowa kutue wa Yehosua Ocitunda Cavelapo. Vosi va ci mola va komõha.

13 Anga hẽ ekolowa liaco lia koka okuti Yehosua Ocitunda Cavelapo o linga osoma? Sio. Momo Yehosua ka tundile kocikoti ca Daviti kuenda eye ka nõliwile oco a kale osoma. Ekolowa liaye lia kala ño ocidekaise cosoma ya laikele oku iya kovaso yoloneke haeye ocitunda otukuiwa hati, Cinjovelela. Embimbiliya li lekisa okuti Cinjovelela olomboloka Yesu Kristu.—Isaya 11:1; Mateo 2:23.

14. Omo okuti Yesu eye Osoma haeye Ocitunda Cinene, upange upi a kasi oku linga?

14 Yesu eye Osoma haeye Ocitunda Cavelapo. Eye o songuila olohoka viovangelo via Yehova kuenda o likolisilako oku talavaya oco a kuatise afendeli va Suku oku kolapo voluali lulo lua vĩha. (Yeremiya 23:5, 6) Ndopo, Kristu o ka yula olofeka osimbu a kuatisa kuviali wa Yehova loku teyuila afendeli vaye. (Esituluilo 17:12-14; 19:11, 14, 15) Pole, osimbu eteke liaco ka lia pitilĩle, Yesu ale Cinjovelela, o kuete upange walua woku linga.

EYE O KA TUNGA ONEMBELE

15, 16. (a) Afendeli va Yehova koloneke vilo va siata oku tumbuluiwa ndati loku pita vapongoloko kuenda helie o kasi oku linga ovina viaco? (b) Ongongo yi ka kala ndati kesulilo Liohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu?

15 Ndaño okuti Yesu o Soma haeye Ocitunda Cinene, pole, wa nõliwa oco a “tunge onembele ya Yehova.” (Tanga Sakariya 6:13.) Kunyamo 1919, eye wa linga upange woku tunga poku yovola afendeli va Suku kovituwa viatavo esanda, okuti Ombavulono Yinene. Yesu wa tumbulula efendelo liocili kuenda wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” Ocimunga caco ca vamanji olombuavekua va songuila upange wa velapo u kasi oku lingiwa palo posi okuti vonembele yespiritu. (Mateo 24:45) Yesu wa yelisa afendeli va Yehova, loku va kuatisa oku u fendela lonjila yimue ya sunguluka.—Malakiya 3:1-3.

16 Yesu kumue 144.000 kolosoma kuenda ovitunda, va ka viala eci ci soka ohulukãi yanyamo. Vokuenda kuotembo yaco, ovo va ka kuatisa omanu vakuekolelo oku lipua. Eci va ka tẽlisa upange waco, afendeli va Yehova ovo lika va ka kala palo posi. Kuenje efendelo liocili li ka tumbuluiwa!

OKU KUATISA KUPANGE WOKU TUNGA

17. Elavoko lipi Yehova a ecele ku va Yudea kuenda va kuatisiwa ndati lelavoko liaco?

17 Va Yudea va kuatisiwa ndati lesapulo lia Sakariya kotembo yaco? Yehova wa likuminyile oku va kuatisa loku va teyuila oco va malusule onembele. Ohuminyo yaco ya va ĩha elavoko. Pole, ovo va kuata ohele yoku sima okuti ka va ka tẽla oku linga upange walua. Omo liaco, Sakariya wa va sapuila okuti ka va sukila oku kuata ohele lusumba. Omanu vakuavo va kala nda Heldai, la Toviya kuenda Yedaya, veya oku kuatisa ndomo Yehova a ci popele okuti, “va kuatisa oku tunga onembele ya Yehova.” (Tanga Sakariya 6:15.) Va Yudea va kũlĩhĩle okuti Yehova wa kala oku va kuatisa kupange waco. Ovo va lekisa utõi woku fetika oku tumbulula onembele ndaño okuti soma yo ko Persia wa tuma kesongo kaye oco a tateke upange. Etateko liaco lia sokisiwa lomunda yinene, pole Yehova wa lakeile oku malako etateko liaco. Kuenje, onembele ya malusuiwa kunyamo 515 osimbu Kristu keyile. (Esera 6:22; Sakariya 4:6, 7) Omo liaco, olondaka evi via Yehova vi situlula ovina via siata oku pita koloneke vilo.

Yehova lalimue eteke a ivalako ocisola tu lekisa kokuaye! (Tala ocinimbu 18, 19)

18. Elivulu lia Sakariya 6:15, li kasi oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo?

18 Koloneke vilo, omanu valua va kasi oku fendela Yehova. Ovo va sanjukila oku eca kokuaye ‘ovipako viavo’ ndeci otembo, ongusu kuenda ovina viavo. (Olosapo 3:9) Tu pondola oku kolela okuti Yehova wa kapako a likolisilo etu. Ivaluka okuti, Heldai la Toviya kuenda Yedaya, va nena osipi lulu kuenje Sakariya wa linga lavio ekolowa limue. Ekolowa li linga “onjivaluko” ale ombanjaile yefendelo liocili. (Sakariya 6:14) Yehova lalimue eteke a ivalako upange tu u lingila locisola tu lekisa kokuaye.—Va Heveru 6:10.

Tu kuete esanju omo lioku tiamẽla kocisoko cimue ca koka, haico ci kala otembo ka yi pui

19. Tu kuatisiwa ndati lovinjonde via Sakariya?

19 Koloneke vilo via sulako, afendeli va Yehova va siata oku linga upange walua. Eci ca siata oku lingiwa omo lia sumũlũho Yehova a siata oku va ĩha kuenda oku songuiwa la Kristu. Tu kuete esanju omo lioku tiamẽla kocisoko cimue ca koka, haico ci kala otembo ka yi pui kuenda tua kũlĩha okuti ocipango ca Yehova ca tiamẽla kefendelo liocili, ci ka tẽlisiwa. Omo liaco, kapako ocitumãlo cove vocisoko ca Yehova kuenda ‘pokola kondaka ya Yehova, Suku yove.’ Nda ove wa ci linga, Soma yetu haeye Ocitunda Cinene kuenda angelo va ka ku teyuila. Omo liaco, li kolisilako oku kuatisa efendelo liocili. Kolela okuti Yehova oku teyuila vokuenda kuoloneke vilo via sulako kuenda otembo ka yi pui.

^ tini. 11 Oco o kuate olonumbi vikuavo, tanga ocipama losapi hati: “Apulilo A Lingiwa La Vakuakutanga” Vutala Wondavululi 15 ya Kupemba, wo 2015 kemela 27-28.