1-3. (a) Oityi matyitukuatesako okutualako noukuatyili ku Huku mononthiki mbuno mbonthyulilo? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

HONO, tukahi konthyulilo yononthiki mbahulililako. Ovanthu vokulinga ovipuka ovivi vekahi nokuliyawisa unene. Vekahi “nokuyova ngeholi.” (Salmo 92:7) Ngotyo katyituhuvisa okutala ovanthu ovanyingi vaanya etyi Huku apopia okuti tyaviuka. Apostolu Paulu wapopila Ovakristau okuti: “Kalei ovana mokulinga ovivi,” mahi “kalei ovakulu monkhalelo munoñgonoka ovipuka.” (1 Coríntios 14:20) Oñgeni tupondola okulinga ngotyo?

² Tuvasa ekumbululo mo testu yosapi yetu yati: “Vana vaovola Jeova vapondola okunoñgonoka ovipuka aviho.” (Provérbios 28:5) Otyo tyilekesa okuti vapondola okunoñgonoka ovipuka aviho vesukisa opo vahambukiswe Jeova. Tupu, Provérbios  2:7, 9 itulongesa okuti Jeova waavela ounongo vana valinga etyi tyaviuka. Moluotyo vapondola “okunoñgonoka ouviuki, nonondunge, noukuatyili, no nondyila ambuho onongwa.”

³ Noe na Daniele na Job ankho vena ounongo utunda ku Huku. (Ezequiel 14:14) Tupu, ongotyo ovanthu va Huku vekahi hono. Okuti nove una ounongo utunda ku Huku? Opo “unoñgonoke ovipuka aviho” wesukisa opo uhambukiswe Jeova, tete una okumunoñgonoka nawa. Monthele ei, matulilongesa (1) oñgeni Noe na Daniele na Job, vanoñgonoka Jeova, (2) oñgeni okunoñgonoka Huku tyevekuatesileko, iya (3) oñgeni tupondola okukala nekolelo ngo liavo.

4. Oñgeni Noe anoñgonoka Jeova, iya oityi alingile opo anoñgonoke okuti Huku memukuatesako?

⁴ Oñgeni Noe anoñgonoka Jeova? Tunde pononthiki Andau na Eva vahimbika okukala novana, ovanthu velilongesa konthele ya Jeova mononkhalelo ononthatu: Tete movipuka atunga, vali novaumbili ovakuavo vekolelo iya tatu o mouwa utundilila kokumutavela. (Isaías 48:18) Tyina Noe ankho atala ovipuka Huku atunga, ankho upondola okuimbuka okuti kouye kuna Huku iya nokulilongesa ovituwa viae. Mokonda yotyo, Noe ankho upondola okunoñgonoka okuti Jeova una epondolo iya oe vala Huku yotyotyili. (Romanos 1:20) Tyotyili, Noe ankho ketavela vala okuti Huku oko ekahi, mahi tupu ankho una ekolelo liapama mwe.

5. Oñgeni Noe elilongesa konthele yetyi Huku ahandela ovanthu?

⁵ Ombimbiliya ipopia okuti “ekolelo lilandula kovipuka omunthu atehelela,” tyilekesa okuti okutehelela vakuetu tyipondola okutukuatesako okukala nekolelo. (Romanos 10:17) Noe tyafuile walongesilue no mbunga yae konthele ya Jeova. Ankho una tate yae, Lameke, wali nekolelo mu Huku iya watyitua etyi Andau ehenenkhie. (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) Tupu ankho una vavo yae Metusalei na kulukuku yae Jarede, wankhia omanima 366 konyima yetyi Noe atyitwa. * (Tala onondaka pokatoi.) (Lucas 3:36, 37) Ovalume ovo novakai vavo hamwe ankho valongesa Noe okuti Jeova watunga ovanthu iya uhanda velityite avayulisa ohi iya avemuumbila. Tupu, tyafuile Noe wanoñgonokele okuti Andau na Eva kavetavelele ku Jeova iya ankho wamuene ovitateka viatuka ketokolo liavo. (Gênesis 1:28; 3:16-19, 24) Noe wapandele etyi alongeswa iya atyimuavela ondundo yokuumbila Jeova.—Gênesis 6:9.

6, 7. Oñgeni ekevelelo liapamekele ekolelo lia Noe?

⁶ Ekevelelo lipameka ekolelo. Soka vala oñgeni ekolelo lia Noe liapamene etyi elilongesa okuti enyina liae liava ekevelelo, mokonda lihangununa okuti “Okupululukua-po” ine “Eungumaneso.” (Gênesis 5:29,  okatoi) Jeova wakuatesako Lameke opo apopie konthele yomona wae Noe okuti: “Ou metuetela eungumaneso okutupola movilinga vialema tulinga, mokonda yoohi Jeova ahingana.” Ngotyo, Noe ankho una onthumbi yokuti Huku makaviukisa ovipuka. Nga Abele na Enoke, Noe nae ankho una onthumbi yokuti “ombuto” maikamiangula omutwe wonyoka.—Gênesis 3:15.

⁷ Noe ankho kanoñgonokele nawa-nawa omulao wa Huku uvasiwa mu Gênesis 3:15. Mahi ankho wanoñgonoka okuti eulo olio liava ekevelelo komutwe wandyila. Enoke waivisile konthele yotyo etyi apopia okuti Jeova makahanyako onondingavivi. (Judas 14, 15) Tyotyili, onondaka mba Enoke, mbapamekele ekolelo lia Noe, namphila mambukafuiswapo nawa-nawa mo Armagedom!

8. Oñgeni okunoñgonoka nawa Jeova tyayakulile Noe?

⁸ Oñgeni enoñgonoko liafuapo konthele ya Huku liakuatesileko Noe? Mokonda Noe welilongesile konthele ya Jeova, wakalele nekolelo nounongo watunda ku Huku. Otyo tyemukuatesako, haunene mokufuisapo ovipuka Jeova emutuma okulinga. Ñgeni ngotyo? Noe ankho uhanda okukala epanga lia Huku, ngotyo ahalingi oupanga na vana ankho vehena ekolelo mu Jeova tupu vehemutavela. Tyelikalela navo, Noe kahongiliyilwe no noandyu onondingavivi mbeile pano pohi. Tyafuile ovanthu ankho vahuva unene nepondolo liovilulu ovio iya avahimbika okufenda kuvio. (Gênesis 6:1-4, 9) Tupu, Noe wanoñgonokele okuti Jeova uhanda ovanthu vakale novana opo vayulise ohi. (Gênesis 1:27, 28) Ngotyo, etyi onoandyu onombi mbanepa ovahikuena iya avakala novana, Noe ankho utyii okuti otyo tyapenga unene. Otyo tyamoneka vali nawa etyi ovana vambo vekula iya avakala ovanene nokuna vali ononkhono tyipona ovana ovakuavo. Konyima, Jeova apopila Noe okuti maeta ombila onene opo ahanyeko ovanthu onondingavivi. Mokonda Noe ankho una ekolelo momalondolo a Jeova, atungu owato iya oe nombunga avayovoka.—Hebreus 11:7.

9, 10. Oñgeni tupondola okukala nekolelo nga Noe?

⁹ Oñgeni tupondola okukala nekolelo nga Noe? Tyakolela okulilongesa nawa Ondaka ya Huku, nokupanda etyi tulilongesa iya nokuendela muetyi tulilongesa opo tulinge omapiluluko momuenyo, nomatokolo omawa. (1 Pedro 1:13-15) Ekolelo nenoñgonoko litunda ku Huku mavituyakulila komaliva a Satanasi iya no komahongailiyo ouye uno. (2 Coríntios 2:11) Ovanthu ovanyingi mouye vehole oungangala noundalelapo iya valandula omahando omavi. (1 João 2:15, 16) Kavetavela okuti ouye uno wovivi apa katutu mauhanyuako. Inkha katukala nekolelo liapama, tupondola okuhimbika okusoka ngovanthu ovo. Tala okuti etyi Jesus aeleka ononthiki mbetu nononthiki mba Noe, kapopile konthele yomaungangala nomaundalelapo, mahi wapopia  konthele yokutalukwa movilinga via Huku.—Tanga Mateus 24:36-39.

¹⁰ Lipula okuti: ‘Omuenyo wange ulekesa okuti ndyii umwe nawa Jeova? Okuti ekolelo liange likahi nokumpha ondundo yokulinga etyi Jeova apopia okuti otyo tyaviuka iya nokulongesa vakuetu konthele yetyi Jeova ahanda valinge?’ Omakumbululo ove maekukuatesako okunoñgonoka inkha nove ukahi nokuenda na Huku yotyotyili nga Noe.

11. (a) Oityi ohole Daniele ankho ena na Huku itulongesa konthele yo vo tate yae? (b) Ovituwa patyi via Daniele ove uhanda okukala navio?

¹¹ Oñgeni Daniele anoñgonoka Jeova? Vo tate ya Daniele vemulongesile okukala nohole na Jeova, Nondaka yae. Iya otyo umwe Daniele alingile omuenyo wae auho. Alo umwe etyi akulupa ankho utualako okulilongesa nawa Ovihonekwa. (Daniel 9:1, 2) Daniele ankho wii nawa Jeova. Tupu ankho wii atyiho Jeova alingila ova Isilayeli. Otyo tutyinoñgonoka melikuambelo Daniele alinga nomutima weliola livasiwa mu Daniel 9:3-19. Tanga elikuambelo olio iya osokolola nawa konthele yonondaka ombo. Lipula okuti: ‘Oityi elikuambelo olio lindongesa konthele ya Daniele?’

12-14. (a) Oñgeni Daniele alekesa ounongo utunda ku Huku? (b) Oñgeni Jeova ayambele omutima wakola noukuatyili wa Daniele?

¹² Oñgeni enoñgonoko liafuapo konthele ya Huku liakuatesileko Daniele? Ankho katyapepukile omu Judeu okuumbila Huku mepunda-umbo lio Mbambilonia. Mongeleka, Jeova wapopila ova Judeu okuti: “Ovolei okukala nombembwa mepunda-umbo mamukala tyina namemutuala koukonde.” (Jeremias 29:7) Tupu, Jeova wevetuma vemuumbile nomutima wavo auho. (Êxodo 34:14) Oñgeni Daniele ankho apondola okutavela ovitumino ovio vivali? Ounongo utunda ku Huku wakuatesileko Daniele okunoñgonoka okuti tete una okutavela ku Jeova tyipona kovanthu. Etyi palamba omanima omanyingi Jesus nae wapopile konthele yotyo.—Lucas 20:25.

¹³ Soka konthele yetyi Daniele alingile etyi otyitumino tyapopile okuti mokueenda kononthiki 30 ovanthu ankho kavapondola okulikuambela ku huku omukuavo, mahi ankho vena vala okulikuambela kohamba. (Tanga Daniel 6:7-10.) Daniele ankho upondola okusoka okuti: ‘Ononthiki vala 30.’ Mahi, Daniele kayekele otyitumino tyovanthu tyikale otyipuka tyakolela vali tyipona okufenda Huku. Daniele ankho upondola okulikuambelela pomphangu ihamoneka. Mahi ankho utyii okuti ovanthu ovanyingi vemumona tyina elikuambela ononthiki ambuho. Ngotyo, namphila omuenyo wae ankho ukahi motyiponga, Daniele watuaileko okulikuambelela apa ovanthu ankho vapondola okumumona mokonda ankho kahande ovanthu vasoke okuti wayekako okuumbila Jeova.

¹⁴ Jeova wayambele omutima wakola nomatokolo Daniele alingile noukuatyili. Jeova walingile ehuviso, ayovola Daniele opo ahaliwe no nonkhulika. Mokonda yotyo ovanthu Moutumini auho wo Medo-Persia vanoñgonokele Jeova!—Daniel 6:25-27.

15. Oñgeni tupondola okukala nekolelo liapama ngo lia Daniele?

¹⁵ Oñgeni tupondola okukala nekolelo nga Daniele? Opo tukale nekolelo liapama,  katuesukisile vala okutanga Ondaka ya Huku, mahi tuesukisa okunoñgonoka etyi tutanga. (Mateus 13:23) Tuhanda okunoñgonoka oñgeni Jeova asoka, noñgeni elitehelela konthele yovipuka. Ngotyo, tuesukisa okusokolola unene konthele yetyi tutanga. Tupu, tyakolela unene okulikuambela apeho, haunene tyina tuna ovitateka. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova metuavela ounongo no nonkhono tumuita.—Tiago 1:5.

16, 17. Oñgeni Job anoñgonoka Jeova?

¹⁶ Oñgeni Job anoñgonoka Jeova? Job ankho ha mu Isilayeli. Mahi ankho ombunga ya Abraiau na Isake na Jako iya Jeova walongesile ovalume ovo konthele yae muene, netyi ahandela ovanthu. Job nae wanoñgonokele ovipuka ovio viakolela unene. (Jó 23:12) Job wapopilile Jeova okuti: “Neiva  okupopia konthele yove.” (Jó 42:5) Iya Jeova wapopile okuti Job walongesile vakuavo otyili konthele Yae.—Jó 42:7, 8.

¹⁷ Job tupu wanoñgonoka ovituwa via Jeova mokutala nawa ovipuka atunga. (Jó 12:7-9, 13) Eliuu na Jeova vaundapesile ovipuka viatungwa pala okulongesa Job oñgeni ovanthu ovatutu vali tyipona Huku. (Jó 37:14; 38:1-4) Onondaka mba Jeova mbahikile komutima wa Job iya nomutima weliola apopila Jeova okuti: “Pahe ndyityii okuti upondola okulinga ovipuka aviho iya petupu otyipuka uhanda okulinga, uhevili okulinga.” Iya ayawisako okuti: “Nelivela nombuma netwe.”—Jó 42:2, 6.

18, 19. Oñgeni Job alekesile okuti ankho wii nawa Jeova?

¹⁸ Oñgeni enoñgonoko liafuapo konthele ya Huku liakuatesileko Job? Job wanoñgonokele nawa onondonga mba Huku. Ankho wii nawa Jeova iya otyo atyimulundu okulinga etyi tyaviuka. Mongeleka, Job ankho wii okuti kapondola okupopia okuti uhole Huku inkha katekula nawa vakuavo. (Jó 6:14) Job ankho kasoko okuti wakolela vali ku vakuavo, mahi ankho uvetekula ngatyina ombunga yae, tyilinge vana vamona navana vahepa. Job wapopia okuti: “Una wanthunga, okuti navo kevetungile?” (Jó 31:13-22) Alo umwe etyi Job ankho omuhona kakalele nomalityindailo iya ankho katale vakuavo ngatyina vehena esilivilo. Otyo tyelikalela unene netyi ovanthu ovanyingi hono vokuamona valinga.

¹⁹ Job ankho kahande otyipuka natyike, okukutikinyamo omalumono, tyikale otyipuka tyakolela vali tyipona Jeova. Ankho utyii okuti inkha otyo tyimoneka-po upondola okuanya “Huku yotyotyili keulu.” (Tanga Jó 31:24-28.) Tupu, Job ankho utala otyinepo ngomulao wakolela unene pokati komulume nomukai. Alo umwe walinga omulao wokuhatale omuhikuena nepeleyo liokumuhanda. (Jó 31:1) Otyo tyihuvisa unene mokonda Job wakalele momuvo Jeova ankho ayeka omulume anepe ovakai ovanyingi. Ngotyo, Job ankho upondola okunepa ovakai vevali inkha ankho ahanda. Mahi ankho utyii okuti otyinepo tyotete Jeova alinga, omulume wike nomukai wike vala, iya Job atokola okutyinda omuenyo monkhalelo oyo.  * (Tala onondaka pokatoi.) (Gênesis 2:18, 24) Etyi palamba omanima 1.600 Jesus walongesile otyipuka otyo etyi apopia okuti omulume una okunepa omukai wike vala.—Mateus 5:28; 19:4, 5.

20. Oñgeni okunoñgonoka nawa Jeova novitumino viae tyitukuatesako okuholovona ovitalukiso, nomapanga omawa?

²⁰ Oñgeni tupondola okukala nekolelo nga Job? Tuesukisa okunoñgonoka nawa Jeova nokuyeka enoñgonoko olio lihongolele atyiho tulinga. Mongeleka, Ombimbiliya ipopia okuti Jeova “uyele una uhole oungangala” iya onthue katupondola okukala omuvo omunyingi na vana vaholeka etyi vekahi. (Tanga Salmo 11:5; 26:4.) Pahe lipula okuti: ‘Oityi ono testu ombu onombali mbundongesa konthele yetyi Jeova asoka? Oñgeni mbupondola okunkhuatesako okutala etyi tyakolela vali momuenyo wange? Oñgeni mbupondola okunkhuatesako konthele yetyi ndyitala mo Internete, no pokuholovona omapanga novitalukiso?’ Omakumbululo ove apondola okukuatesako okutala inkha ove wii nawa  Jeova. Onthue katuhande okuhongiliyua nouye uno wovivi. Ngotyo, tuesukisa okulongesa nawa “onondunge mbetu mbokupunga,” tyihangununa okuti tuesukisa okulilongesa okupunga otyiwa notyivi.—Hebreus 5:14; Efésios 5:15.

21. Oityi matyitukuatesako “okunoñgonoka ovipuka aviho” tuesukisa okulinga opo tuhambukiswe Jeova?

²¹ Mokonda Noe na Daniele na Job valingile atyiho opo vanoñgonoke nawa Jeova, oe wevekuatesileko “okunoñgonoka ovipuka aviho” ankho vesukisa opo vemuhambukiswe. Ongeleka yavo itulongesa okuti okulinga ovipuka monkhalelo ya Jeova, tyitukuatesako okukala nomuenyo ukahi nawa. (Salmo 1:1-3) Ngotyo, lipula okuti: ‘Okuti ame ndyii nawa Jeova nga Noe na Daniele na Job?’ Tyotyili, onthue tupondola okunoñgonoka vali nawa Jeova tyipona ovalume ovo vetatu, mokonda Jeova wetuavela ovipuka ovinyingi vitukuatesako okumunoñgonoka nawa. (Provérbios 4:18) Ngotyo, lilongesa nawa Ombimbiliya. Sokolola kuetyi ulilongesa iya likuambela okuita ospilitu sandu. Okulinga ngotyo, matyikukuatesako okulityilika okuhongiliyua nouye uno wovivi. Tupu, molingi ovipuka nenoñgonoko litunda ku Huku iya mopameka oupanga wove nae.—Provérbios 2:4-7.