Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Man We Spirit Blong God i Lidim, Hem i Olsem Wanem?

?Man We Spirit Blong God i Lidim, Hem i Olsem Wanem?

“Prea blong mi se [God] bambae i halpem yufala evriwan blong yufala i gat sem tingting we Kraes Jisas i gat.”—ROM 15:5.

SINGSING: 17, 13

1, 2. (1) Plante brata mo sista we oli letem spirit blong God i lidim olgeta, ?oli talem wanem? (2) ?Wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot long stadi ya?

WAN sista long Kanada i talem se, taem spirit blong God i lidim hem, hem i glad mo i harem se isi moa blong winim ol problem. Wan brata long Brasil we i mared 23 yia finis, i talem se taem hem mo woman blong hem i letem spirit ya i lidim tufala, tufala i glad long mared blong tufala. Mo wan brata long Filipin i talem se taem hem i letem spirit blong God i lidim hem, hem i gat pis long tingting, mo i isi blong hem i joen gud wetem ol brata mo sista long ol defdefren ples.

2 I klia se taem spirit blong God i lidim yumi, yumi kasem plante blesing. ?Yumi save mekem wanem blong spirit ya i lidim yumi moa, nao yumi kasem ol blesing ya? Fastaem, yumi mas kasem save long samting we Baebol i talem long saed blong man we spirit blong God i lidim, o man we i gat tingting blong Jehova. Long stadi ya, bambae yumi tokbaot tri impoten kwestin: (1) ?Man we spirit blong God i lidim hem, i olsem wanem? (2) ?Yumi save folem eksampol blong hu, blong letem spirit ya i lidim yumi moa? (3) “?Tingting blong Kraes” i save givhan long yumi olsem wanem, blong letem spirit blong God i lidim yumi?

MAN WE SPIRIT BLONG GOD I LIDIM

3. ?Baebol i talem wanem long saed blong man we i gat tingting blong man nomo mo man we spirit blong God i lidim?

3 Aposol Pol i eksplenem se “man we spirit blong God i lidim,” i defren long “man we i gat tingting blong man nomo.” (Ridim 1 Korin 2:14-16.) Man we i gat tingting blong man, “i no akseptem ol samting we oli kamaot long spirit blong God, from we hem i luk ol samting ya se oli krangke nomo. Mo bambae hem i neva save olgeta.” Be man we spirit blong God i lidim hem, “i lukluk gud long evri samting” mo i gat “tingting blong Kraes.” Hemia i min se hem i traehad oltaem blong tingting olsem Kraes. Pol i talem se yumi mas man we spirit blong God i lidim. ?Olsem wanem man we spirit blong God i lidim, i defren long man we i gat tingting blong man nomo?

4, 5. ?Man we i gat tingting blong man nomo, i olsem wanem?

4 ?Man we i gat tingting blong man nomo, i olsem wanem? Hem i tingting olsem ol man blong wol, i min se hem i tingbaot samting we hem nomo i wantem. Pol i tokbaot tingting ya olsem ‘win we i stap wok naoia long ol man we oli no obei long God.’ (Efesas 2:2) Tingting ya i pulum ol man tede blong oli folem fasin blong wol. Oli mekem samting we olgeta nomo oli ting se i stret, mo oli no traehad blong folem ol rul blong God. Oli ting se haenem, mane, mo samting we oli gat raet blong mekem, oli impoten moa.

5 Man we i gat tingting blong man nomo, i folem ol fasin we Baebol i kolem, “ol wok we oli kamaot long tingting blong man.” (Galesia 5:19-21) Long fas leta we Pol i raetem long ol Kristin long Korin, hem i tokbaot sam narafala fasin blong man olsem. Man ya i save raorao, i pulum ol man blong oli seseraot mo mekem stronghed, i putum narafala Kristin long kot, i no respektem ol man we oli lidim hem, i ronem lafet, mo i no blokem ol nogud fasin we oli pulum hem. (Ol Proveb 7:21, 22) Jud i talem se man olsem i save lusum spirit blong Jehova.—Jud 18, 19.

6. ?Man we spirit blong God i lidim hem, i olsem wanem?

6 ?Be wan man we spirit blong God i lidim, i olsem wanem? Hem i tingbaot oltaem blong fren gud wetem Jehova, mo i traehad blong folem fasin blong hem. (Efesas 5:1) Hem i kasem save tingting blong Jehova, mo i traehad blong tingting olsem hem. Hem i bilif strong se God i stap. Hem i defren long man we i gat tingting blong man, from we hem i folem ol rul blong God oltaem. (Ol Sam 119:33; 143:10) Hem i no mekem “ol wok we oli kamaot long tingting blong man nomo,” be i traehad blong mekem ‘ol gudfala fasin we oli kamaot long tabu spirit.’ (Galesia 5:22, 23) Wan bisnes man i tingbaot bisnes oltaem. Long sem fasin, wan man we spirit blong God i lidim, hem i tingbaot wosip blong God oltaem.

7. ?Baebol i talem wanem long saed blong man we spirit blong God i lidim?

7 Jisas i talem se man we spirit blong God i lidim hem, i glad. Matiu 5:3 i talem se: “Olgeta we oli haremsave se oli nidim God long laef blong olgeta, oli glad from we Kingdom blong heven i blong olgeta.” Rom 8:6 i soemaot se blong kasem laef, yumi mas gat tingting blong Jehova, i se: “Sipos tingting blong man i stap oltaem long samting we bodi nomo i wantem, bambae hem i ded. Be sipos tingting blong man i stap oltaem long samting we spirit i wantem, bambae hem i laef mo i gat pis.” Taswe, sipos yumi letem spirit blong God i lidim yumi, bambae yumi gat pis wetem God, pis long tingting, mo yumi gat hop blong kasem laef olwe.

8. ?From wanem i had blong letem spirit blong God i lidim yumi?

8 Be yumi laef long wan wol we i denja. Ol man raonabaot long yumi oli no gat tingting olsem God, taswe i no isi blong protektem tingting blong yumi. Sipos yumi no tingbaot Jehova oltaem, tingting blong wol i save kasem yumi. ?Olsem wanem blong blokem? ?Olsem wanem blong letem spirit blong God i lidim yumi moa?

OL GUDFALA EKSAMPOL

9. (1) ?Wanem i save tijim yumi blong letem spirit blong God i lidim yumi? (2) ?Bambae yumi tokbaot gudfala eksampol blong hu?

9 Pikinini we i wajem gud papa mo mama blong hem, i lanem plante samting, mo i folem eksampol blong tufala. Long sem fasin, yumi mas lukluk gud long laef blong olgeta we oli fren gud wetem Jehova, mo folem eksampol blong olgeta. Long rod ya, yumi save lanem olsem wanem blong letem spirit blong God i lidim yumi. Mo tu, sipos yumi lukluk fasin blong ol man we oli mekem samting we tingting blong olgeta nomo i wantem, bambae yumi luksave samting we yumi no mas mekem. (1 Korin 3:1-4) Baebol i tokbaot ol man we oli soem gudfala eksampol, mo olgeta we yumi no mas folem fasin blong olgeta. Fastaem, bambae yumi tokbaot gudfala eksampol blong Jekob, Meri, mo Jisas.

?Eksampol blong Jekob i tijim yumi long wanem? (Haf 10)

10. ?Olsem wanem Jekob i soemaot se hem i wan man we spirit blong God i lidim?

10 Olsem plante long yumi tede, Jekob i no gat wan isi laef. Brata blong hem Esao i wantem kilim hem i ded. Palika blong hem i traem blong trikim hem. Be Jekob i gohed blong bilif strong long promes we Jehova i mekem long Ebraham. Hem i save se famle blong hem bambae i givhan blong mekem promes ya i kamtru, taswe hem i lukaot gud long famle. (Jenesis 28:10-15) Jekob i no tekem tingting blong ol man raonabaot long hem nao i fogetem promes blong Jehova. Long taem ya we hem i ting se brata blong hem bambae i kilim hem i ded, hem i plis long Jehova blong i sevem hem. Hem i prea se: ‘Bifo, yu yu promes se bambae yu mekem olgeta samting long laef blong mi oli go gud, mo bambae yu mekem olgeta we oli kamaot biaen long mi oli kam plante we plante, olsem sanbij daon long solwota.’ (Jenesis 32:6-12) Jekob i bilif strong long promes blong Jehova, mo hem i soemaot bilif ya long laef blong hem.

?Eksampol blong Meri i tijim yumi long wanem? (Haf 11)

11. ?Wanem i soemaot se Meri i letem spirit blong God i lidim hem?

11 Traem tingbaot Meri. Jehova i jusum hem blong i kam mama blong Jisas, from we hem i letem tabu spirit i lidim hem. I gud yumi ridim ol tok we hem i talem long Sekaraea mo Elisabet. (Ridim Luk 1:46-55.) Yumi luk se Meri i laekem tumas Tok blong God, mo i save gud ol Hibru hanraet blong Baebol. (Jenesis 30:13; 1 Samuel 2:1-10; Malakae 3:12) Taem Meri mo Josef i mared, tufala i no slip tugeta gogo Jisas i bon. Wok we God i givim, i moa impoten i bitim samting we tufala nomo i wantem. (Matiu 1:25) Mo tu, Meri i wajem gud evri samting we i hapen taem Jisas i stap gruap, i lesin gud long ol tijing blong hem mo i ‘holem gud long tingting blong hem.’ (Luk 2:51) I klia se, hem i wantem tumas blong luk ol promes blong God long saed blong Mesaea, oli kamtru. ?Olsem wanem? ?Yumi save folem fasin blong Meri mo traehad oltaem blong mekem samting we God i wantem?

12. (1) ?Olsem wanem Jisas i folem fasin blong Papa blong hem? (2) ?Olsem wanem yu save folem fasin blong Jisas? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

12 Jisas i nambawan eksampol blong man we spirit blong God i lidim. Taem hem i mekem wok blong hem long wol ya, hem i soemaot se hem i wantem folem fasin blong Papa blong hem. Hem i gat sem tingting, filing, mo fasin, olsem Jehova. Hem i mekem samting we God i wantem mo i folem ol rul blong God. (Jon 8:29; 14:9; 15:10) Traem skelem tok blong Aesea long saed blong fasin sore blong Jehova, wetem tok blong Mak long saed blong fasin sore blong Jisas. (Ridim Aesea 63:9; Mak 6:34.) ?Olsem wanem? ?Yu yu stap folem eksampol blong Jisas, we i sore long ol man mo i rere oltaem blong givhan long olgeta? ?Yu tinghevi long wok blong talemaot gud nius mo tijim ol man, olsem Jisas? (Luk 4:43) Man we spirit blong God i lidim, hem i sore long ol narafala, mo i traem blong givhan long olgeta.

13, 14. (1) ?Tede, ol man we spirit blong God i lidim olgeta, oli gat wanem gudfala fasin? (2) Yu talem wan stori.

13 Tede, i gat plante brata mo sista we oli letem spirit blong God i lidim olgeta, mo oli traehad blong folem fasin blong Jisas. Maet yu luk we oli strong long wok blong prij, oli singaot ol narafala oli kam long haos blong olgeta, mo oli gat sore. I tru, oli no stret gud olgeta, be oli traehad blong wokem ol gudfala fasin mo mekem samting we Jehova i wantem. Wan sista long Brasil we nem blong hem Rejel, i talem se: “Bifo, mi laekem tumas blong folem ol stael blong wol. Taswe, ol klos we mi werem oli no stret nating. Be taem mi kasem save long trutok, mi traehad blong letem spirit blong God i lidim mi. I no isi blong jenisim fasin blong mi, be taem mi mekem, mi glad, mo mi harem gud moa long laef blong mi.”

14 Wan sista long Filipin we nem blong hem Relin, i gat wan narafala problem. Hem i tingbaot nomo blong skul gud mo kasem wan gudfala wok. Sloslo, hem i kam slak long wok blong Jehova. Hem i talem se: “Mi luksave se laef blong mi i no gat mining, mo i gat wan samting we i moa impoten i bitim wok blong mi.” Relin i jenisim tingting blong hem, mo i mekem wok blong Jehova i kam bigfala samting long laef blong hem. Naoia hem i trastem promes blong Jehova long Matiu 6:33, 34, mo i talem se: “!Mi save gud se Jehova bambae i lukaot gud long mi!” Maet yu save sam brata mo sista long kongregesen blong yu we oli olsem Relin. Taem yumi luk we oli stap folem fasin blong Kraes, yumi wantem folem eksampol blong olgeta.—1 Korin 11:1; 2 Tesalonaeka 3:7.

YUMI MAS GAT “TINGTING BLONG KRAES”

15, 16. (1) ?Olsem wanem blong folem fasin blong Kraes? (2) ?Olsem wanem blong tingting olsem Jisas?

15 ?Olsem wanem blong folem fasin blong Kraes? Fas Korin 2:16 i talem se yumi mas “gat tingting blong Kraes.” Mo Rom 15:5 i talem se yumi mas gat “sem tingting we Kraes Jisas i gat.” Sipos yumi wantem folem fasin blong Kraes, yumi mas lanem blong tingting, gat filing, mo mekem samting olsem hem. Jisas i tingbaot moa blong fren gud wetem God i bitim ol narafala samting. Taem yumi folem fasin blong Jisas, yumi folem fasin blong Jehova. Taswe i impoten tumas we yumi traehad blong tingting olsem Jisas.

16 ?Olsem wanem blong tingting olsem Jisas? Ol disaepol blong hem oli luk ol merikel we hem i mekem, oli lesin taem hem i tijim ol bigfala hip blong man, oli luk fasin we hem i mekem long ol defren kaen man, mo oli luk olsem wanem hem i folem tingting blong Jehova. Nao oli talem se: “Mifala i witnes blong olgeta samting we hem i mekem.” (Ol Wok 10:39) Tede yumi no save luk Jisas. Be yumi save ridim stori blong hem long buk blong Matiu, Mak, Luk, mo Jon, blong save gud hem. Taem yumi ridim ol Gospel ya, mo tingting dip long olgeta, yumi kasem save long tingting blong Jisas. Nao yumi naf blong “folemgud trak blong leg blong hem,” mo gat “sem tingting” olsem hem.—1 Pita 2:21; 4:1.

17. Taem yumi tingting olsem Kraes, ?hemia i givhan long yumi olsem wanem?

17 Taem yumi tingting olsem Kraes, hemia i givhan long yumi. Traem tingbaot: Sipos yumi wantem se bodi blong yumi i stap strong, yumi mas kakae ol gudfala kakae. Long sem fasin, sipos yumi wantem gat strong bilif, yumi mas tekem ol tingting blong Kraes, we oli olsem gudfala kakae. Sloslo, bambae yumi lanem wanem we hem i mekem taem hem i fesem ol defdefren samting long laef blong hem. Nao bambae yumi mekem ol gudfala desisen we God i glad long olgeta, mo tingting blong yumi i no stikim yumi from. Hemia ol gudfala risen blong putum fasin blong “Masta Jisas Kraes olsem klos blong yumi.”—Rom 13:14.

18. ?Yu yu lanem wanem long saed blong man we spirit blong God i lidim?

18 Long stadi ya, yumi lanem se man we spirit blong God i lidim, i olsem wanem. Yumi luk gudfala eksampol blong ol man we tabu spirit i lidim olgeta. Yumi lanem tu se taem yumi gat “tingting blong Kraes,” yumi save gat tingting olsem Jehova mo fren gud wetem hem. Be bambae yumi lanem yet se: ?Olsem wanem blong save sipos spirit blong God i stap lidim yumi? ?Yumi save mekem wanem blong spirit ya i lidim yumi moa? ?Taem spirit ya i lidim yumi, hemia i mekem wanem long laef blong yumi? Bambae yumi faenem ansa long nekis stadi.