1, 2. (a) Oñgeni ovakuatate ovanyingi no nomphange velitehelela konthele yokukala ovanthu vapama motyili? (b) Omapulo patyi akolela matulilongesa monthele ei?

OMPHANGE umwe ko Canadá, wapopia okuti okukala omunthu wapama motyili, tyemukalesa nehambu iya tupu tyemukuatesako okutetulula nawa ovitateka viae. Omukuatate umwe ko Brasil una omanima 23 tyanepa, wapopia okuti okukala omunthu wapama motyili tyevekuatesako okukala nehambu motyinepo. Omukuatate omukuavo ukala ko Filipinas wapopia okuti okukala omunthu wapama motyili tyemuavela ombembwa iya tyemukuatesako okukala noupanga omuwa novakuatate no nomphange vena ovituwa vielikalaila.

² Tyayandyuluka nawa okuti okukala omunthu wapama motyili, tyituetela ouwa. Oityi tupondola okulinga opo tukale ovanthu vapama motyili iya atupolo-ko ouwa? Tete, tuesukisa okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia konthele yovanthu vapama motyili, ine vana vahongolelwa nospilitu sandu ya Huku iya vasoka monkhalelo Jeova asoka. Monthele ei, matukumbulula omapulo  etatu akolela unene: (1) Oityi tyihangununa okukala omunthu wapama motyili? (2) Onongeleka patyi mambutukuatesako okukala ovanthu vapama motyili? (3) Oñgeni ononkhono tulinga opo tukale “nolusoke lwa Kristu” mambutukuatesako okukala ovanthu vapama motyili?

3. Oñgeni Ombimbiliya ihangununa onkhalelo omunthu wopahitu elikalela nomunthu wapama motyili?

³ Apostolu Paulu utukuatesako okuimbuka “omunthu wopaspilitu” iya “nomunthu wopahitu.” (Tanga 1 Coríntios 2:14-16.) Omunthu wopahitu “ketavela ovipuka viospilitu ya Huku, mokonda kwe ovipuka ovio kavisilivila; iya kapondola okuvinoñgonoka.” Mahi, omunthu wapama motyili “utala nawa ovipuka aviho” iya una “olusoke lwa Kristu,” tyihangununa okuti ulinga ononkhono opo asoke ngetyi Kristu asoka. Paulu utuavela ondundo opo tukale ovanthu vapama motyili. Omononkhalelo patyi ononkhuavo omunthu wopahitu elikalela nomunthu wapama motyili?

4, 5. Oñgeni tupondola okuimbuka omunthu wopahitu?

⁴ Oñgeni omunthu wopahitu asoka? Omunthu wopahitu ulinga ovipuka ngovanthu vo mouye, ine usoka vala komahando ae muene. Paulu wahangununa otyituwa otyo okuti, “eyembelo likahi nokuhongiliya ovanthu vokuhetavela.” (Efésios 2:2) Otyituwa otyo, tyihongiliya ovanthu ovanyingi okulinga ovipuka vana vakala navo valinga. Ovanthu ovo valinga vala etyi vasoka okuti otyiwa, avehesuku novitumino via Huku. Omunthu wopahitu, usoka vala kovipuka apondola okukala navio iya usoka okuti ovilinga viae, no nombongo ine etyi asoka okuti tyaviuka tyakolela vali unene tyipona ovipuka ovikuavo.

⁵ Omunthu wopahitu apeho ulinga ovipuka Ombimbiliya iihana okuti “ovilinga violutu.” (Gálatas 5:19-21) Momukanda wo tete Paulu ahonekela Ovakristau mo Korintu, wapopia konthele yovipuka ovikuavo ovanthu ovo valinga. Omunthu wopahitu ulinga okapungulula tyina pokati kovakuatate pamamoneka otyitateka, uhindila vakuavo okuhetavela, utuala vakuavo monombonge, utupu onthilo noutumini iya okulia nokunwa otyipuka tyakolela vali momuenyo wae. Omunthu wopahitu kaanye tyina ahongiliyua okulinga otyipuka tyapenga. (Provérbios 7:21, 22) Juda wapopia okuti ovanthu vamwe mokonda yokulinga ovipuka ovio, Jeova uvepola ospilitu sandu yae.—Judas 18, 19.

6. Oñgeni tupondola okuimbuka omunthu wapama motyili?

⁶ Mahi, omunthu wapama motyili usukalala unene noupanga wae na Huku. Uhongolelwa nospilitu sandu ya Huku iya ulinga ononkhono mbokuhetekela Jeova. (Efésios 5:1) Tupu, ulinga ononkhono mbokunoñgonoka oñgeni Jeova asoka iya utala ovipuka monkhalelo Jeova evitala. Kwe, Huku omunthu wotyotyili. Tyelikalela nomunthu wopahitu, omunthu wapama motyili una onthilo novitumino via Jeova mononkhalelo ambuho mbomuenyo wae. (Salmos 119:33; 143:10) Omunthu wapama motyili kalingi “ovilinga violutu,” mahi wovola okukala “novinyango viospilitu.” (Gálatas 5:22, 23) Opo tunoñgonoke vali nawa oityi tyihangununa okukala omunthu wapama motyili, soka kuetyi: Omunthu wokutyivila okulinga nawa ovitanda, wihanwa okuti una omutwe kokulinga ovitanda, iya omunthu usukalala unene nefendelo alingila Huku wihanwa okuti omunthu wapama motyili.

7. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yovanthu vapama motyili?

 ⁷ Jesus wapopia okuti ovanthu vapama motyili vena ehambu. Mu Mateus 5:3, tutangamo okuti: “Vena ehambu, ovo vana vaimbuka okuti vesukisa okulongeswa na Huku, mokonda Ouhamba wo keulu owavo.” Omukanda wa Romanos 8:6 upopia okuti omuenyo wetu utei kokusoka monkhalelo Jeova asoka, wati: “Omalusoke opahitu, atuala kononkhia, mahi okusoka kovipuka viopaspilitu, tyieta omuenyo nombembwa.” Ngotyo, inkha tukala ovanthu vapama motyili, tupondola okukala nombembwa na Huku, nokukala nombembwa nonthue muene iya nokukala nekevelelo liomuenyo uhapu.

8. Omokonda yatyi katyapepukile okukala, nokutualako okukala omunthu wapama motyili?

⁸ Mahi, onthue tukahi mouye wovivi. Mokonda tukahi pokati kovanthu vahasoko ngetyi Huku asoka, tuna okulinga ononkhono ononyingi opo tuyakulile omalusoke etu. Inkha katulingi ononkhono mbokupaka omalusoke a Jeova momutima wetu, matukala nomalusoke novituwa viomouye. Oityi tupondola okulinga opo tulityilike okuhongiliyua nouye? Oñgeni tupondola okukula moupanga wetu na Jeova?

9. (a) Oityi tyipondola okutukuatesako okukala omunthu ovanthu vapama motyili? (b) Onongeleka patyi onongwa matulilongesa?

⁹ Ngetyi omona esukisa okulilongesila ko vohe nokuhetekela ongeleka yavo ongwa, onthue tuesukisa okulilongesa nokuhetekela vana vali noupanga wapama na Jeova. Otyo matyitulongesa oñgeni tupondola okukala omunthu wapama motyili. Tupu, tuimbuka etyi tuesukisa okulityilika tyina tulilongesa onongeleka mbovanthu vo kohale valingile ovipuka viopahitu. (1 Coríntios 3:1-4) Mombimbiliya tuvasamo onongeleka onongwa no nongeleka onombi. Matutale oityi  tupondola okulilongesila konongeleka mbumwe onongwa: Jako, Maliya na Jesus.

10. Oñgeni Jako alekesile okuti ankho omunthu wapama motyili?

¹⁰ Ngovanthu ovanyingi puonthue, Jako nae ankho una ovitateka. Omukulu wae Esau ankho uhanda okumuipaa. Tupu, heivi yae ankho kahande okumufeta ovipuka viae. Mahi no ngotyo, ekolelo Jako ankho ena momulao Jeova alingile ku Abraiau liatuaileko tyapama. Mokonda Jako ankho utyii okuti omulao oo wa Jeova ankho upondola okufuisapo pokati kombunga yae, alingi ononkhono mbokutekula nawa ombunga yae. (Gênesis 28:10-15) Jako kayekele ovituwa viopahitu ovanthu ankho vena vimuhongiliye okulimbuako omilao via Jeova. Mongeleka, etyi Jako ankho asoka okuti omuenyo wae ukahi motyiponga mokonda yomukulu wae, waitile ku Jeova opo emuyovole iya elikuambela okuti: “Ove wati: ‘Tyotyili mandyikutekula nawa, ombuto yove mandyikeilinga ngo noñgima mboluheke mbukahi konthele yelunga.’” (Gênesis 32:6-12) Jako ankho una ekolelo liapama momilao via Jeova iya wetyilekesile monkhalelo ankho atyinda omuenyo wae.

11. Oñgeni tutyii okuti Maliya ankho omunthu wapama motyili?

¹¹ Pahe soka ku Maliya. Jeova wemuholovona opo akale me ya Jesus mokonda ankho omunthu wapama motyili. Tanga onondaka Maliya apopia etyi akatalela-po ombunga yae Zakaria na Elisabete. (Tanga Lucas 1:46-55.) Elikuambelo olio lietulekesa okuti Maliya ankho uhole Ondaka ya Huku iya ankho wii nawa Ovihonekwa vio Hebreu. (Gênesis 30:13; 1 Samuel 2:1-10; Malaquias 3:12) Alo umwe etyi Maliya na Jose velinepa, vahimbika vala okulinga otyinepo tyo poula konyima yetyi Jesus atyitwa. Otyilinga vapewa na Jeova ankho tyakolela vali tyipona omahando avo. (Mateus 1:25) Tupu, Maliya watalele nawa ovipuka aviho putyina Jesus ankho ekula  iya “apake nawa onondaka ombo momutima wae.” (Lucas 2:51) Tyimoneka nawa okuti Maliya wesukile unene nomilao via Huku konthele ya Mesiya. Okuti tupondola okuhetekela Maliya, atulingi apeho ononkhono mbokulinga etyi Huku ahanda kuonthue?

12. (a) Oñgeni Jesus ahetekelele Tate yae? (b) Oñgeni tupondola okuhetekela Jesus? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹² Kovanthu aveho vakaleleko, Jesus ongeleka yavilapo yomunthu wapama motyili. Mokueenda kuomuenyo novilinga viae viokuivisa pano pohi, walekesile okuti ankho uhanda okuhetekela Tate yae. Jesus ankho usoka, nokulitehelela, nokulinga ovipuka nga Jeova. Jesus walingile ehando lia Huku iya ankho una onthilo novitumino viae. (João 8:29; 14:9; 15:10) Mongeleka, eleka etyi Isaia apopia konthele yokankhenda ka Jeova netyi Marku apopia konthele yonkhalelo Jesus elitehelela. (Tanga Isaías 63:9; Marcos 6:34.) Okuti onthue tuhetekela Jesus mokukala nokankhenda navana vesukisa okukuatesuako? Nga Jesus, okuti ovilinga viokuivisa nokulongesa onondaka onongwa viakolela unene kuonthue? (Lucas 4:43) Omunthu wapama motyili una okankhenda iya ukuatesako vakuavo.

13, 14. (a) Oityi tupondola okulilongesila kovanthu vapama motyili mononthiki mbetu? (b) Popia ongeleka.

¹³ Hono, kuna ovakuatate ovanyingi no nomphange vapama motyili iya vekahi nokulinga ononkhono mbokuhetekela Kristu. Hamwe wamona okuti ovakuatate ovo vena ombili movilinga viokuivisa, vatambula nawa ovaenda iya vena okankhenda. Namphila ovakuankhali, no ngotyo valinga ononkhono ononene mbokukala novituwa oviwa iya nokulinga etyi Jeova ahanda valinge. Omphange umwe utiwa Rakele ko Brasil wapopia okuti: “Etyi nehelilongesa Ombimbiliya, ankho ndyivala monkhalelo ihekahi nawa. Mahi okuanoñgonoka otyili tyampha ondundo yokulinga ononkhono mbokukala omunthu wapama motyili. Okulinga omapiluluko katyapepukile, mahi okulinga ngotyo tyampha ehambu iya omuenyo wange pahe ukahi nawa.”

¹⁴ Omphange umwe utiwa Reylene ukala ko Filipinas, ankho una otyitateka otyikuavo. Namphila atekulwa nombunga ililongesa otyili, ankho wesuka vali unene nokulongeswa monosikola ononene nokukala novilinga viankhimana. Iya pomuvo opo ankho kesukile vali nokuovola ovilinga meongano. Wapopia okuti: “Ankho ndyilitehelela okuti pena etyi tyakambela momuenyo wange iya otyipuka otyo, ankho tyakolela vali unene tyipona ovilinga viange.” Reylene wapilulula onkhalelo yae yokusoka iya ovilinga via Jeova avikala otyipuka tyakolela vali momuenyo wae. Pahe uyumba onthumbi momulao wa Jeova uvasiwa mu Mateus 6:33, 34, iya ayawisako okuti: “Ndyina onthumbi yokuti Jeova manthekula!” Hamwe mewaneno lienyi namo muna ovakuatate no nomphange vekahi nokulinga ngotyo. Tyina tutala oñgeni ovakuatate ovo vahetekela Kristu, tukala nehando liokuhetekela oukuatyili wavo.—1 Coríntios 11:1; 2 Tessalonicenses 3:7.

15, 16. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okukala nga Kristu? (b) Oñgeni tupondola okuyeka “olusoke lwa Kristu” luhongolele omuenyo wetu?

¹⁵ Oñgeni tupondola okuhetekela Kristu? Omukanda wa 1 Coríntios 2:16 upopia etyi tuesukisa okulinga opo “tukale nolusoke lwa Kristu.” Omukanda wa Romanos 15:5 utuhinangelesa opo “tukale nolusoke lwa Kristu Jesus.” Opo tukale nga Kristu, tuesukisa okunoñgonoka  oñgeni Jesus ankho asoka, noñgeni elitehelela iya nokulinga ovipuka monkhalelo alinga. Jesus ankho usukalala vali unene noupanga wae na Huku tyipona otyipuka otyikuavo. Ngotyo, okukala nga Jesus tyitukuatesako okukala nga Jeova. Moluotyo, tyakolela unene okulilongesa okusoka nga Jesus.

¹⁶ Oñgeni tupondola okulilongesa okusoka nga Jesus? Ovalongwa vae vamuene etyi Jesus alinga omahuviso, vemutehelele etyi ankho alongesa ovanthu ovanyingi, vamona oñgeni ankho atekula ovanthu aveho iya tupu vamuene oñgeni ankho ahongolelwa nomalusoke a Jeova. Ovalongwa vapopile okuti: “Onthue tunombangi mbovipuka aviho alinga.” (Atos 10:39) Hono, onthue katupondola okumona Jesus. Mahi tuna ono Evandyeliu mbutukuatesako okumunoñgonoka nawa. Tyina tutanga nokusokolola momukanda wa Mateus, no wa Marcos no wa Lucas iya no wa João, tunoñgonoka oñgeni Jesus ankho asoka. Otyo tyitukuatesako “okulandula onomphai mbae” opo nonthue tukale ‘nomalusoke afuapo.’—1 Pedro 2:21; 4:1.

17. Oñgeni okusoka nga Kristu matyitukuatesako?

¹⁷ Ouwa patyi matupoloko inkha tusoka nga Kristu? Ngetyi okulia ovikulia vikahi nawa tyipameka olutu luetu, okuyulisa omutima wetu nomalusoke a Kristu tyitupameka motyili. Katutu-katutu matunoñgonoka oñgeni Jesus ñgeno atetulula kese tyitateka tuna. Konyima, matulingi omatokolo ahambukiswa Huku iya etukalesa nomutima wasukuka. Ove kusoko okuti oo omahunga omawa opo “tulivaleke Tatekulu Jesus Kristu”?—Romanos 13:14.

18. Oityi welilongesa konthele yokukala omunthu wapama motyili?

¹⁸ Onthele ei yetukuatesako okunoñgonoka oityi tyihangununa okukala omunthu wapama motyili. Tuelilongesa onongeleka mbovanthu vahongolelelwe nospilitu sandu ya Huku. Tupu tuelilongesa okuti okukala “nolusoke lwa Kristu” tyitukuatesako okusoka monkhalelo Jeova asoka iya nokukala noupanga wapama nae. Mahi kuna vali ovipuka ovikuavo tupondola okunoñgonoka. Mongeleka: Oñgeni tupondola okunoñgonoka inkha tuvanthu vapama motyili? Oityi tupondola okulinga opo tukale tyapama motyili? Oñgeni okukala omunthu wapama motyili tyikalesa omuenyo wetu? Matulilongesa omapulo oo monthele mailandulako.