Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Jako wakalele vala omukuaukulu wa Mesiya mokonda yokualanda ouveli wa Esau?

Omapulo Ovatangi

Omapulo Ovatangi

Mo Isilayeli yokohale, okuti omulume ankho una vala okukala otyiveli, opo akale omukuaukulu wa Mesiya?

Kohale, ankho tusoka okuti otyo otyili mokonda yonondaka tuvasa mu Hebreus 12:16. Oversikulu ei ipopia okuti Esau “kapandele ovipuka vikola” iya akumana na Jako “ouveli wae nokulia.” Ngotyo, ankho tusoka okuti etyi Jako akala “otyiveli,” tyakutikinya okukala omukuaukulu wa Mesiya.—Mateus 1:2, 16; Lucas 3:23, 34.

Mahi, elilongeso liaya kohi liomahipululo Ombimbiliya, lialekesa okuti omulume ankho kesukisile okukala otyiveli opo akale omukuaukulu wa Mesiya. Matutale omahipululo amwe.

Omona wotyiveli wa Jako na Lia ankho o Ruben. Tupu omona wotyiveli wa Jako na Rakele ankho o Jose. Etyi Ruben alinga oundalelapo, ahakala vali otyiveli iya ouveli wae aupewa Jose. (Gênesis 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Crônicas 5:1, 2) Mahi no ngotyo, Mesiya katundile mu Ruben nii mu Jose. Mesiya watunda mu Judaa, omona wa kuana wa Jako na Lia.—Gênesis 49:10.

Lucas 3:32 ipopia ovanthu vetano vakalele ovakuaukulu va Mesiya iya kese umwe puvo ankho otyiveli. Mongeleka, Boaz ankho o tate ya Obede iya Obede o tate ya Jesse.—Rute 4:17, 20-22; 1 Crônicas 2:10-12.

Omona wa Jesse, David ankho hatyiveli-ko. Jesse ankho una ovana etyinana, iya David ankho onkhelo yatyo. Mahi Mesiya watunda mu David. (1 Samuel 16:10, 11; 17:12; Mateus 1:5, 6) Tupu, Salomau wakalele omukuaukulu wa Mesiya namphila ankho hamona wotyiveli wa David.—2 Samuel 3:2-5.

Mahi, otyo katyilekesa okuti ouveli ankho utupu esilivilo. Omona wotyiveli ankho una elao ovana ovakuavo vehena. Apeho ankho ukala ohongoi yombunga tyina tate yavo amankhi, iya ankho upewa omapingo evali.—Gênesis 43:33; Deuteronômio 21:17; Josué 17:1.

Mahi elao liokukala otyiveli ankho lipondola okupewa omona omukuavo. Etyi Abraiau ataata Ismayeli meumbo, ouveli wae aupewa Isake. (Gênesis 21:14-21; 22:2) Ngetyi tuapopia-le, ouveli wa Ruben wapelwe Jose.

Naina, oityi ankho apostolu Paulu ahanda okupopia mu Hebreus 12:16? Tutangamo okuti: “Lungukei, opo pokati kenyi pahakale nawike ulinga oundalelapo, nou uhapande ovipuka vikola, nga Esau wakumanene ouveli wae nokulia.”

Mo versikulu ei, Paulu ankho kekahi nokupopia konthele yovanthu vakalele ovakuaukulu va Mesiya. Mahi, ankho ukahi nokuaava elondolo ko Vakristau. Wevepopila okuti: “Tualeiko okuviukisa onondyila mbo nomphai mbenyi,” opo “muhayekepo okutambula okankhenda muhatokalele ka Huku.” Otyo ankho tyipondola okumonekapo inkha valingile oundalelapo. (Hebreus 12:12-16) Inkha ankho valinga ngotyo, ñgeno vakala nga Esau, “uhapandele ovipuka vikola” mokonda ankho uhanda vala okuiipaa omahando ae.

Ngetyi ankho tyilingwa pomuvo opo, tyafuile Esau pamwe ankho una elao liokuavela Jeova ovilikutila. (Gênesis 8:20, 21; 12:7, 8; Jó 1:4, 5) Mahi Esau ankho utala unene komahando ae, alo umwe akumana ouveli wae nokulia. Esau tyafuile ankho kahande okukamona ononkhumbi Jeova apopile okuti mambukamonekela ombuto ya Abraiau. (Gênesis 15:13) Tupu walekesa okuti ankho utupu onthilo novipuka vikola etyi anepa ovakai vevali vahaumbila Jeova, otyipuka tyanumanesile unene vohe. (Gênesis 26:34, 35) Esau ankho welikalela unene na Jako walingile ononkhono opo anepe omunthu uumbila Huku!—Gênesis 28:6, 7; 29:10-12, 18.

Oityi omahipululo oo etulongesa konthele yovakuaukulu va Mesiya? Etulongesa okuti vamwe ankho oviveli, ovakuavo ankho haviveli. Otyo otyipuka ova Judeu ankho vanoñgonoka iya vetavela. Oñgeni onthue otyo tutyii? Omokonda ankho vetavela okuti Kristu matundu mombuto ya David, omona wa Jesse onkhelo.—Mateus 22:42.