Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A faatura i te faaipoiporaa mai ta te Atua e ani ra

A faatura i te faaipoiporaa mai ta te Atua e ani ra

“O ta te Atua i taati, eiaha ïa te taata e faataa ê.”—MAR. 10:9.

HIMENE: 131, 132

1, 2. Eaha ta te Hebera 13:4 e faaue ra ia tatou ia rave?

 O VAI ma ta tatou e titauhia ia faatura? Na mua roa o Iehova. Ua fafau mai oia i te haa atoa mai te reira i nia ia tatou. (Sam. 1, 2:30; Mas. 3:9; Apo. 4:11) Te ani atoa mai ra oia ia faatura i te taata atoa mai te feia mana. (Roma 12:10; 13:7) Mea faufaa roa râ ia ite-atoa-hia te faatura i roto i te faaipoiporaa.

2 No reira Paulo i papai ai: “Ia tura te faaipoiporaa no te taata atoa, e ia vai viivii ore te roˈi o te feia faaipoipo.” (Heb. 13:4) Te faaite ra ïa Paulo i te faufaaraa ia faatura tatou paatoa i te faaipoiporaa. E te feia faaipoipo, te poihere ra anei outou i to outou faaipoiporaa?

3. Eaha te faaueraa faufaa mau ta Iesu i horoa no nia i te faaipoiporaa? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

3 Mai te peu te poihere ra outou i to outou faaipoiporaa, e nehenehe outou e haapopouhia. Hoê â ïa feruriraa to outou e to Iesu no nia i te faaipoiporaa. Ua ani te mau Pharisea i to Iesu manaˈo no nia i te faataaraa. Ua pahono atu râ Iesu ma te faahiti i ta te Atua i parau i te faaipoiporaa matamua: “No reira te hoê tane e faarue ai i to ˈna metua tane e to ˈna metua vahine, e riro raua ei hoê. E ere atura ïa raua e piti, hoê râ.” Haapapu ihora Iesu i to ˈna manaˈo ma te parau: “No reira, o ta te Atua i taati, eiaha ïa te taata e faataa ê.”—A taio i te Mareko 10:2-12; Gen. 2:24.

4. I te omuaraa, eaha ta Iehova i opua no te faaipoiporaa?

4 No Iesu, o te Atua te tumu o te faaipoiporaa e aita oia i opua ia faaipoipo te taata no te hoê taime poto noa. I te faaipoiporaa matamua, aita te Atua i parau ia Adamu e Eva e nehenehe raua e faataa. Ua hinaaro râ oia ia “riro hoi raua ei hoê” e a muri noa ˈtu!

TEI HAAFIFI I TE FAAIPOIPORAA

5. Mea nafea te pohe i te haafifiraa i te faaipoiporaa?

5 Ua haafifihia râ te faaipoiporaa. Na roto hoi i ta Adamu hara, e nehenehe te hoê e ere i to ˈna hoa faaipoipo. No reira te aposetolo Paulo i faataa ˈi i te mau Kerisetiano, e mutu te taatiraa e vai ra i rotopu i te tane e ta ˈna vahine faaipoipo ia pohe hoê. E nehenehe râ te hoa faaipoipo e toe mai e faaipoipo i te tahi atu taata.—Roma 7:1-3.

Te haapii mai ra te ture a Mose mea faufaa roa te faaipoiporaa no te Atua

6. Eaha ta te ture a Mose e haapii mai ra no nia i te manaˈo o te Atua i te faaipoiporaa?

6 I Iseraela, e peu matauhia ia faaipoipo te tane e rave rahi vahine. I roto râ i te ture a Mose, ua horoa te Atua i te mau aratairaa taa maitai no nia i te faaipoiporaa mai te mau faaueraa no te paruru i te mau vahine e ta ratou tamarii. Ei hiˈoraa, noa ˈtu e rave mai te hoê tane faaipoipo-ê-hia na i te tahi atu vahine na ˈna, e titauhia ia tamau noa oia i te aupuru i ta ˈna vahine matamua mai ta ˈna i rave na mua ˈˈe. (Exo. 21:9, 10) Noa ˈtu aita tatou i raro aˈe faahou i te ture a Mose, te haapii mai ra te reira mea faufaa roa te faaipoiporaa no te Atua. E tauturu mai te reira ia poihere atoa i to tatou faaipoiporaa.

7, 8. (a) I roto i te Deuteronomi 24:1, eaha ta te ture a Mose e faahiti ra no nia i te faataaraa? (b) Eaha to Iehova manaˈo no nia i te faataaraa?

7 Noa ˈtu e ere tera ta te Atua i opua i te haamataraa, ua faahiti te ture a Mose e nehenehe te hoê Iseraela e faataa no te mea ua ite o ˈna i “te hoê ino” i nia i ta ˈna vahine. (A taio i te Deuteronomi 24:1.) Aita te ture e faataa ra eaha tera ohipa “ino.” Te mea papu, e ere i te hapa haihai, e ohipa haama râ aore ra e hara rahi. (Deut. 23:14) I te tau o Iesu, e rave rahi ati Iuda tei faataa i ta ratou vahine “no te mau tumu atoa.” (Mat. 19:3) Eiaha roa tatou ia haafaufaa ore i te faaipoiporaa mai ta ratou i rave!

8 I te tau o te peropheta Malaki, mea pinepine te mau tane i te faataa i ta ratou vahine matamua no te faaipoipo i te vahine apî aˈe o te ore e tavini ia Iehova. Ua haapapu maitai râ te Atua i to ˈna manaˈo no nia i te faataaraa i to ˈna na ôraa: “Te riri nei hoi au i te taata i faataa ê i tana vahine.” (Mal. 2:14-16) Aita te manaˈo o te Atua i taui. Mai te omuaraa mai â, ua parau oia e faarue te tane “i tana metua tane e tana metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine, e e riro hoi raua ei hoê.” (Gen. 2:24) Ua haapapu atoa Iesu i te manaˈo o to ˈna Metua ma te parau: “O ta te Atua i taati, eiaha ïa te taata e faataa ê.”—Mat. 19:6.

HOÊ ANAˈE TUMU PAPU NO TE FAATAA

9. Eaha ta Iesu i faataa i roto i te Mareko 10:11, 12?

9 E nehenehe anei te hoê Kerisetiano e faataa a faaipoipo atu ai i te tahi atu taata? Ua parau Iesu: “O te faataa i ta ˈna vahine faaipoipo, a faaipoipo atu ai i te tahi atu, ua faaturi ïa e ua taiva i te vahine matamua, e ia faataa noa ˈtu te hoê vahine i ta ˈna tane faaipoipo, a faaipoipo atu ai i te tahi atu, ua faaturi atoa ïa.” (Mar. 10:11, 12; Luka 16:18) Ua haafaufaa Iesu i te faaipoiporaa e ua hinaaro oia ia na reira atoa tatou. Ia faataa te tane i ta ˈna vahine taiva ore a faaipoipo atu ai i te tahi atu, ua faaturi oia. E faaturi atoa te vahine o te na reira i nia i ta ˈna tane taiva ore. Eaha te tumu? No te mea e ere na te faataaraa e faaore i te faaipoiporaa. I te aro o te Atua, ua “hoê” noa â raua e piti. Hau atu â, ua parau Iesu e nehenehe te faataaraa e turai i te vahine faaipoipo hapa ore ia faaturi. E nafea? E hinaaro paha oia e imi e e faaipoipo i te tahi atu tane o te faatamaa e te aupuru ia ˈna. Ia na reira oia, e faaturi atoa ïa teie vahine.

10. No teihea noa tumu e nehenehe ai te hoê Kerisetiano e faataa a faaipoipo atu ai i te tahi atu?

10 Ua faaite Iesu hoê anaˈe tumu papu e nehenehe ai te hoê e ani ia faataa. Ua na ô oia: “Te parau atu nei au e te tane o te faataa i ta ˈna vahine faaipoipo tei ore i rave i te peu taotoraa tia ore, a faaipoipo atu ai i te tahi atu, ua faaturi ïa.” (Mat. 19:9) Hoê â haapiiraa ta ˈna i horoa i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa. (Mat. 5:31, 32) Eaha ta Iesu i manaˈo ia ˈna i faahiti i “te peu taotoraa tia ore”? O te mau peu faufau mai te faaturi, te taiata, te taotoraa i te hoê taata ma te ore e faaipoipohia, te taotoraa te tane i te tane aore ra te vahine i te vahine, e te taotoraa te taata i te hoê animara. Ia rave noa ˈtu te tahi tane faaipoipo i te hoê o tera mau peu taotoraa tia ore, e tiamâraa to te vahine ia faataa aore ra aita. Ia faaoti râ oia i te faataa, aita raua ta ˈna tane faaipoipo i “hoê” faahou i mua i te Atua.

11. Noa ˈtu ua taiva to ˈna hoa faaipoipo ia ˈna, no teihea tumu te hoê Kerisetiano e faaoti ai i te ore e faataa?

11 Aita râ Iesu i parau e titauhia i te hoa faaipoipo hapa ore ia faataa. E nehenehe hoi te vahine faaipoipo hapa ore e faaoti i te ore e faataa noa ˈtu ua taiva ta ˈna tane ia ˈna. Eaha te tumu? Peneiaˈe, te here noa ra te vahine i ta ˈna tane e ua ineine oia i te faaore i ta ˈna hara e te haa ia maitai faahou mai to raua faaipoiporaa. Ua feruri atoa paha oia i te fifi ta ˈna e farerei ia faataa oia i ta ˈna tane. Ua uiui paha te vahine hapa ore, ‘Na vai e faatamaa ia ˈu? E noaa anei ia ˈu i te haavî i to ˈu hinaaro ia taoto i te tane? E moˈemoˈe roa anei au? Eaha te huru o te tamarii ia faataa mâua? E maraa anei ia ˈu ia haapii atu i te parau mau?’—Kor. 1, 7:14.

12, 13. (a) Eaha te fifi tei tupu i roto i te faaipoiporaa o Hosea? (b) Eaha te tumu i farii faahou ai Hosea ia Gomera e eaha ta te reira e haapii mai ra no nia i te faaipoiporaa?

12 Ua faaore atoa Iehova i te hara a to ˈna nunaa noa ˈtu ua taiva ratou ia ˈna e rave rahi taime ma te haamori i te tahi atu mau atua. Na roto i te hiˈoraa o te peropheta Hosea, ua haapapu mai Iehova i to ˈna manaˈo no nia i te faaipoiporaa. Ua ani te Atua ia Hosea ia faaipoipo ia Gomera, “te hoê vahine i mataro i te taiata, e haafanau hoi i te tamarii i mataro i te taiata.” Hoê tamaiti ta Gomera i fanau na Hosea. (Hos. 1:2, 3) I muri aˈe, fanau atura Gomera hoê tamahine e hoê tamaiti na te tahi atu tane. Noa ˈtu e ere hoê noa taime to Gomera taivaraa, aita Hosea i faataa i ta ˈna vahine faaipoipo. Te faatia-atoa-hia ra ua faarue Gomera ia Hosea e riro atura ei tîtî. Noa ˈtu râ, ua aufau Hosea i te tino moni no te hoo faahou mai i ta ˈna vahine. Eaha ta te hiˈoraa o Hosea e haapii mai ra?—Hos. 3:1, 2.

13 Te haapii mai ra te reira, ua taiva anaˈe to ˈna hoa faaipoipo, na te Kerisetiano hapa ore e rave i te faaotiraa e faataa aore ra aita. Mai ta Iesu i parau, e tumu papu ta ˈna no te faataa a faaipoipo atu ai i te tahi atu. Tera râ, e nehenehe ta ˈna e faaore i te hara a to ˈna hoa faaipoipo mai ta Hosea i rave. I to Gomera hoˈiraa mai, ua faaue Hosea ia ˈna eiaha e taoto faahou i te tahi atu tane. Ua haapae Hosea i te taoto ia Gomera no te tahi taime, i muri mai râ ua taoto faahou oia ia ˈna. Te faahohoˈa ra te reira i to Iehova fariiraa ia riro faahou Iseraela ei nunaa no ˈna. (Hos. 1:11; 3:3-5) Eaha ta te hiˈoraa o Hosea e haapii mai ra no nia i te faaipoiporaa? Ia taoto faahou te Kerisetiano hapa ore i to ˈna hoa faaipoipo, te faaore ra ïa oia i ta ˈna hara. (Kor. 1, 7:3, 5) Aita ïa e tumu faahou no te faataa i to ˈna hoa faaipoipo. E taime râ tera no raua no te haa amui e no te hiˈo faahou i te faaipoiporaa mai ta te Atua e ani ra.

A FAATURA I TE FAAIPOIPORAA NOA ˈTU TE FIFI!

14. Ia au i te Korinetia 1, 7:10, 11, eaha te nehenehe e tupu i rotopu i na hoa faaipoipo?

14 E titauhia ia haafaufaa te mau Kerisetiano atoa i te faaipoiporaa mai ia Iehova e o Iesu. No to tatou râ huru tia ore, eita vetahi e na reira. (Roma 7:18-23) Ua papai Paulo “eiaha te vahine faaipoipo e faataa ê i ta ˈna iho tane.” Ua fifi atoa ïa te faaipoiporaa o te tahi mau Kerisetiano i te senekele matamua.—A taio i te Korinetia 1, 7:10, 11.

E nafea na hoa ia oaoa faahou i to raua faaipoiporaa? (A hiˈo i te paratarafa 15)

15, 16. (a) Ia fifi noa ˈtu te faaipoiporaa, eaha te titauhia i na hoa faaipoipo ia rave e no te aha? (b) No te aha e haapao ai i te hoê â aratairaa e ere anaˈe te hoa faaipoipo i te Ite no Iehova?

15 Ua haapii mai tatou te tumu hoê roa e nehenehe ai te Kerisetiano e faataa, o te peu taotoraa tia ore ïa. E ere anaˈe tera te fifi, eita e nehenehe e faataa a faaipoipo atu ai i te tahi atu. Aita Paulo i faataa i te mau tupuraa e nehenehe ai na hoa faaipoipo e faataa ê. Teie râ ta te aposetolo i papai i te vahine faaipoipo: “Ia faataa ê noa ˈtu oia, eiaha oia ia faaipoipo faahou, aore ra ia hau faahou raua ta ˈna tane faaipoipo.” I te aro o Iehova, eita te faataa-ê-raa e faaore i te faaipoiporaa. E titauhia ia imi na hoa faaipoipo i te ravea no te faaafaro i te fifi a hau faahou atu ai raua. Mea maitai ïa ia ani na hoa faaipoipo i te tauturu a te mau matahiapo. Eita te mau matahiapo e paetahi, e horoa ˈtu râ ratou i te mau aˈoraa Bibilia e au i to raua tupuraa.

16 Ia tupu te fifi, e nehenehe anei te Kerisetiano e faataa ê i to ˈna hoa faaipoipo e ere i te Ite no Iehova? A haamanaˈo, te parau ra te Bibilia o te peu taotoraa tia ore anaˈe te tumu no te faataaraa. Aita te Bibilia e faataa ra i te mau tupuraa e nehenehe ai na hoa faaipoipo e faataa ê. Ua papai râ Paulo: “E mai te peu e ua faaipoipohia te hoê vahine i te hoê tane e ere i te taeae i roto i te faaroo, e ua farii taua tane ra ia noho noa raua, eiaha ïa te vahine e faarue i ta ˈna iho tane.” (Kor. 1, 7:12, 13) Tera atoa te aratairaa no tatou i teie mahana.

17, 18. No te aha te tahi mau Kerisetiano i faaoti ai i te ore e faataa ê?

17 I roto i te tahi mau tupuraa, e nehenehe te vahine e faataa ê i ta ˈna tane faaipoipo “e ere i te taeae i roto i te faaroo.” Peneiaˈe, ia hamani ino ta ˈna tane ia ˈna a fifi atu ai to ˈna ea, ia ore oia e aupuru i to ˈna utuafare aore ra ia haafifi atu oia ia tavini i te Atua ma te taiva ore. Eita paha ta ˈna tane e parau tia roa ˈtu, na roto râ i to ˈna huru e ta ˈna mau ohipa, e taa i te vahine aita ta ˈna tane e farii ra i te noho faahou e o ˈna. I tera taime, e faaoti paha ïa te tuahine i te faataa ê. E rave rahi râ Kerisetiano tei faaoromai i to ratou tupuraa, ua imi i te ravea no te faaafaro i te fifi e ua oaoa faahou mai i roto i to ratou faaipoiporaa. No te aha ratou i na reira ˈi?

18 Mai ta tatou i hiˈo mai, e faaruru te Kerisetiano o te faataa ê i te fifi e rave rau e eita oia e nehenehe e faaipoipo i te tahi atu. Ua faahiti atoa râ te aposetolo Paulo i te tahi atu tumu no te ore e faataa ê. Teie ta ˈna i parau: “No ta ˈna hoi vahine faaipoipo i haamoˈahia ˈi te tane e ere i te taeae i roto i te faaroo, e no te taeae i haamoˈahia ˈi te vahine e ere i te tuahine i roto i te faaroo. Aita anaˈe, e mea viivii ïa ta outou mau tamarii. E teie nei râ, e mea moˈa ratou.” (Kor. 1, 7:14) Ma te tiaturi e nehenehe to ratou hoa faaipoipo e taui i te hoê mahana, e rave rahi Kerisetiano tei faaoti i te ore e faataa ê. E ua riro anaˈe mai to ratou hoa faaipoipo ei tavini no Iehova, ua oaoa roa ïa ratou i te faaoromairaa.—A taio i te Korinetia 1, 7:16; Pet. 1, 3:1, 2.

19. No te aha mea rahi te faaipoiporaa oaoa i rotopu i te mau Kerisetiano?

19 Mea faufaa roa ia faatura te mau tavini atoa o Iehova i te faaipoiporaa. No reira Iesu i horoa mai ai i te aˈoraa papu no nia i te faataaraa, area Paulo no nia ïa i te faataa-ê-raa. Mea faahiahia roa ia ite te oaoa ra te mau Kerisetiano na te ao nei i to ratou faaipoiporaa. I roto i ta outou amuiraa, te ite ra paha outou i te mau tane taiva ore ia here i ta ratou vahine e i te mau vahine î i te here ia faatura i ta ratou tane. Te faaite ra ïa ratou mea “tura te faaipoiporaa” e ua haapao atoa i ta te Atua i parau: “No reira te hoê tane e faarue ai i to ˈna metua tane e to ˈna metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine faaipoipo, e riro hoi raua ei hoê.”—Eph. 5:31, 33.