1, 2. Omokonda yatyi otyiwa okutavela ku Jeova tyina utokola etyi molingi mokueenda kuomuenyo wove? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

INKHA umukuendye, tyipondola hamwe ukahi nokupewa onondonga ononyingi konthele yo ñgeni upondola okukala nomuenyo omuwa komutwe wandyila. Ovalongesi, novanthu ovakuavo vapondola okukupopila opo ulongeswe monosikola ononene, nokuovola ovilinga mavikuavela onombongo ononyingi. Mahi Jeova utuavela onondonga mbelikalela. Uhanda ove ulinge ononkhono tyina uli kosikola opo ha utyivile okulitekula. (Colossenses 3:23) Mahi, tupu utyii okuti tyina umukuendye, wesukisa okulinga omatokolo akolela maekukuatesako komutwe wandyila. Ngotyo, waava onondonga opo ekuhongolele, nokukukuatesako okutyinda omuenyo monkhalelo maimuhambukiswa mononthiki mbuno mbonthyulilo. — Mateus 24:14.

² Hinangela okuti Jeova wii ovipuka aviho. Wii etyi  matyikamoneka komutwe wandyila, iya wii nawa okuti onthyulilo youye uno ikahi unene popepi. (Isaías 46:10; Mateus 24:3, 36) Tupu, Jeova ukwii nawa. Wii etyi matyikuetela ehambu, netyi matyikuetela ovitateka. Ovanthu vapondola okukupopila ovipuka ovinyingi vimoneka ngatyina viaviuka, mahi kupondola okutavela onondonga mbavo inkha kambelikuatele Nondaka ya Huku. — Provérbios 19:21.

3, 4. Ovitateka patyi Andau na Eva kumwe novana vavo vakala navio mokonda yokuetavela onondonga onombi?

³ Onondonga onombi mbahimbika-le kohale. Satanasi oe watetekela okuavela ovanthu onondonga onombi. Wapopilile Andau na Eva okuti mavakala vali nehambu inkha vatokola okutyinda omuenyo monkhalelo vahanda. (Gênesis 3:1-6) Satanasi ankho usoka vala kwe! Ankho uhanda Andau na Eva no vana vavo vemufende, avahafende Jeova. Mahi Satanasi utupu etyi avelele Andau na Eva. O Jeova weveavelele ovipuka aviho ankho vena. Wevetunga nolutu luhena onkhali opo vahankhie, evewaneka kumwe iya evepake motyikunino tyo Endene.

⁴ Andau na Eva kavetavelele ku Huku. Ngotyo, vanyona oupanga ankho vena na Jeova. Otyo atyieta ovitateka ovinene. Ngetyi onthemo ikukuta tyina yamatokolwa komuti, tupu katutu-katutu Andau na Eva avakulupa iya avankhi. Ovana vavo navo avamono ononkhumbi, okukutikinyamo onthue hono. (Romanos 5:12) Ovanthu ovanyingi hono vaanya okulinga etyi Huku apopia iya avalingi etyi vahanda. (Efésios 2:1-3) Otyo tyihole okueta-tyi? Ombimbiliya ipopia okuti “kutupu ounongo” tyina ovanthu vehetavela Jeova — Provérbios 21:30.

5. Onthumbi patyi Huku ankho ena iya omokonda yatyi olusoke lwae ankho luaviuka?

⁵ Jeova ankho una onthumbi yokuti ovanthu ovanyingi mavahande okumunoñgonoka iya avemuumbila, okukutikinyamo ovakuendye. (Salmo 103:17, 18; 110:3) Ovakuendye valinga ngotyo, vakolela unene ku Jeova! Okuti nove wakutikinyua povakuendye ovo? Inkha ongotyo, otyo tyilekesa okuti Huku ukahi nokukuavela “ovipuka oviwa,” iya otyo tyiyawisa kehambu liove. (Tanga Salmo 103:5; Provérbios 10:22) Pahe matulilongesa vikuana povipuka ovio. Okulia kuopaspilitu, omapanga omawa, novilinga oviwa Jeova etuavela meongano liae iya neyovo liotyotyili.

6. Omokonda yatyi wesukisila okulitekula mopaspilitu iya oityi Jeova ekuavela opo ekukuateseko?

⁶ Ovinyama kaviatungilwe nehando liokunoñgonoka Huku. Mahi onthue tuna ehando olio. (Mateus 4:4) Tyina tutavela Huku, tukala ovanongo, tupu tukala nehambu. Jesus wati: “Vena ehambu ovovana vaimbuka okuti vesukisa okulongeswa na Huku.” (Mateus 5:3) Huku wetuavela Ombimbiliya iya uundapesa “omupika wekolelo nokualunguka” opo etuavele omikanda vipameka ekolelo lietu. (Mateus 24:45) Tupopia okuti omikanda ovio okulia kuopaspilitu mokonda vipameka ekolelo lietu, noupanga wetu na Jeova. Tuna ehambu mokonda tuna omikanda ominyingi! — Isaías 65:13, 14.

7. Oñgeni okulia kuopaspilitu makukukuatesako?

 ⁷ Okulia kuopaspilitu kupondola okukuavela ounongo wokusoka nawa, iya otyo matyikukuatesako mononkhalelo ononyingi. (Tanga Provérbios 2:10-14.) Otyituwa otyo matyikukuatesako okuimbuka omatutu. Mongeleka, ovanthu vapopia okuti kutupu Omutungi iya omalumono aeta ehambu liotyotyili. Tupu matyikukuatesako okulityilika omahando omavi, nokulinga ovipuka vinyona omuenyo wove. Ngotyo, linga atyiho uvila opo ukale omunongo iya osoko monkhalelo ikahi nawa. Inkha ulinga ngotyo, moimbuka okuti Jeova ukuhole iya ukuhandela otyiwa. — Salmo 34:8; Isaías 48:17, 18.

8. Omokonda yatyi wesukisila okupameka oupanga wove na Huku pahetyino, iya oñgeni otyo matyikukuatesako komutwe wandyila?

⁸ Apa katutu, ouye wa Satanasi mauhanyuako. O Jeova vala meketuyakulila iya metuavela ovipuka tuesukisa, okukutikinyamo etyi matuli. (Habacuque 3:2, 12-19) Ngotyo, ou omuvo wokupameka oupanga wove na Huku, nonthumbi yove mwe. (2 Pedro 2:9) Katyesukisile etyi matyikumonekela, inkha ulinga ngotyo molitehelela nga David, wapopia okuti: “Ame napaka apeho Jeova komutwe wange. Mokonda ukahi kokulio kuange, natyike matyinthengaula.” — Salmo 16:8.

9. (a) Ngetyi tyapopiwa mu João 6: 44, oityi Jeova alinga? (b) Oityi tyituhambukiswa tyina tunoñgonoka ovakuatate vetu otyikando tyo tete?

⁹ Tyina wamelivasi nomunthu uhaumbila Jeova, pena ovipuka vimwe wii konthele yae. Mongeleka, hamwe wii enyina liae, notyivala tyae. Mahi tyelikalela unene tyina unoñgonoka otyikando tyo tete Ombangi ya Jeova. Ove utyii okuti uhole Jeova. Tupu utyii okuti Jeova wamona ovipuka oviwa mwe iya wemukonga opo akale omuumbili wae. (Tanga João 6:44.) Katyesukisile otyilongo atyitilwa, ove wii-ale ovipuka ovinyingi konthele yae iya nae wii ovipuka ovinyingi konthele yove!

10, 11. Oityi ovaumbili va Jeova vena tyelifwa iya oñgeni otyo tyikukalesa?

 ¹⁰ Tyina unoñgonoka omukuatate umwe, utyii-ale okuti mutala ovipuka monkhalelo ike. Utyii okuti namphila mupopia omalaka elikalaila, mahi mupopia “elaka liasukuka,” ine otyili tyo Mbimbiliya. (Sofonias 3:9) Otyo tyilekesa okuti amuho muna ekolelo mu Huku, muatyinda omuenyo welikuata novitumino vya Huku, iya muna ekevelelo komutwe wandyila. Ovipuka ovio vimukuatesako okuliyumba onthumbi, nokukala noupanga utualako.

¹¹ Tyayandyuluka nawa okuti okuumbila Jeova tyikukalesa nomapanga omawa. Una omapanga ouye auho, namphila uhenelimone navo! Okuti kuna vali ovanthu ovakuavo vena oupanga oo tyipona Onombangi mba Jeova?

12. Ovipuka patyi upondola okupanga okulinga?

¹² Tanga Eclesiastes 11:9–12:1. Okuti pena ovipuka wapanga okulinga? Hamwe wapanga okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, nokuava omakumbululo ekahi vali nawa, nokulinga ononthele momaliongiyo. Ine hamwe uhanda okuundapesa vali nawa Ombimbiliya movilinga viokuivisa. Oñgeni ulitehelela tyina wiimbuka okuti ukahi nokufuisapo etyi wapanga ine vakuenyi vekupopila okuti ukahi nokulinga nawa ovipuka ovio? Hamwe uhambukwa unene, iya ongotyo umwe una okukala! Omokonda yatyi? Omokonda ukahi nokulinga etyi Jeova na Jesus vahanda ulinge. — Salmo 40:8; Provérbios 27:11.

13. Omokonda yatyi okupaka ovilinga vya Jeova pomphangu yo tete tyakolela vali tyipona okuovola omunkhima mouye uno?

¹³ Tyina upaka ovilinga vya Jeova pomphangu yo tete, ukahi nokulinga ovilinga mavikuetela ehambu. Paulu wati: “Tualeiko tyapama, undapei unene movilinga vya Tatekulu, iya noñgonokei okuti ovilinga vienyi mu Tatekulu kaviapesekele.” (1 Coríntios 15:58) Tyina ovanthu valinga ononkhono opo vakale nonombongo ononyingi ine okukala nomunkhima mouye uno, kavakala nehambu liotyotyili. Alo umwe tyina vena omalumono, velitehelela okuti pena etyi tyakamba momuenyo wavo. (Lucas 9:25) Otyo tulilongesila-tyo kongeleka Yohamba Salomau. — Romanos 15:4.

14. Oityi upondola okulilongesila kongeleka ya Salomau?

¹⁴ Salomau ankho omuhona. Wapopia konthele yae muene okuti: “Mandyihetekela okukala novipuka oviwa iya andyitale etyi tyitundilila-ko.” (Eclesiastes 2:1-10) Ngotyo, Salomau atungu onondyuo onongwa, atuiki omiti no nonthemo iya alingi atyiho ankho ahanda. Okuti ovipuka ovio viemuetelele ehambu liotyotyili? Etyi Salomau ahinangela ovipuka aviho alingile, wati: “Naimbuka okuti ovipuka ovio aviho vitupu esilivilo.” Iya ayawisako okuti: “Ovipuka ovio kaviandyetelele ouwa.” (Eclesiastes 2:11) Oityi ongeleka ya Salomau itulongesa?

15. Omokonda yatyi wesukisila okukala nekolelo? Ngetyi tyapopiwa mu Salmo 32:8, oñgeni ekolelo malikukuatesako?

¹⁵ Ovanthu vamwe vanoñgonoka vala ovipuka tyina valinga oviponyo iya avaimbuka ovitateka vitundililako. Mahi Jeova kahande  otyo tyimoneke nove. Uhanda umutavele. Opo utavele ku Jeova una okukala nekolelo, mahi kala nonthumbi yokuti nalumwe molivele mokonda yomatokolo omawa ulinga. Iya Jeova nalumwe malimbwa ‘ohole una nenyina liae.’ (Hebreus 6:10) Ngotyo, linga atyiho opo ukale nekolelo liapama. Inkha ulinga ngotyo, molingi omatokolo omawa mokueenda kuomuenyo wove iya moimbuka okuti Jeova ukuhandela oviwa. — Tanga Salmo 32:8.

16. Omokonda yatyi tuna okupanda eyovo, nokuliundapesa nounongo?

¹⁶ Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Pana pena ospilitu ya Jeova, pena eyovo.” (2 Coríntios 3:17) Mokonda Jeova uhole eyovo wetutunga nounongo wokulinga omatokolo. Mahi uhanda uundapese eyovo olio monkhalelo maikuetela ouwa. Hamwe ovanthu veti liove vatala ovipuka viasila, valinga oundalelapo, novinyano vipaka omuenyo motyiponga ine hamwe vanwa unene, nokusipa omapangwe. Po tete, ovipuka ovio vipondola okumoneka ngatyina oviwa, mahi konyima vieta ovitateka ngetyi omauvela, nononkhia. (Gálatas 6:7, 8) Ovakuendye valinga ovipuka vasoka okuti vena eyovo, mahi tyotyili vetupu eyovo. — Tito 3:3.

17, 18. (a) Oñgeni okutavela ku Huku tyitukalesa neyovo liotyotyili? (b) Omonkhalelo patyi Andau na Eva ankho vena eyovo ovanthu ovanyingi hono vahanda?

¹⁷ Tupu okutavela ku Jeova tyituetela ouwa. Tyiyakulila ekongoko lietu iya tyitukalesa neyovo liotyotyili. (Salmo 19:7-11) Tyina utavela ovitumino nonondonga mbo Mbimbiliya, ngotyo ukahi nokulekesa ku Jeova noko tate yove okuti una onondunge. Vo tate yove mavekuyumbu vali onthumbi. Iya Jeova walaa okuti apa katutu maavela ovaumbili vae ovakuatyili eyovo liotyotyili. Ombimbiliya iihana eyovo olio okuti “eyovo ewa liovana va Huku.” — Romanos 8:21.

¹⁸ Andau na Eva ankho vena eyovo olio. Motyikunino tyo Endene, ankho muna vala otyipuka tyike Huku evepopilile okuti kavapondola okutyilinga. Ankho o komuti wike vala vahapondola okulia. (Gênesis 2:9, 17) Okuti kuove Huku walingile onya etyi eveavela otyitumino otyo? Au! Soka kovitumino ovinyingi ovanthu vahinda iya avakuluminya vakuavo okuvitavela. Mahi Jeova waavelele Andau na Eva otyitumino tyike vala.

19. Oityi Jeova na Jesus vetulongesa matyiketukuatesako okukala neyovo?

¹⁹ Onkhalelo Jeova etutekula ilekesa nawa okuti omunongo. Jeova ketuavelele ovitumino ovinyingi, mahi noumphua-lundo utukuatesako okuendela motyitumino tyohole. Utulongesa okutyinda omuenyo welikuata novitumino viae, nokuyala ovivi. (Romanos 12:9) Melongomona Liokomphunda, Jesus wetukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi ovanthu valingila ovipuka ovivi. (Mateus 5:27, 28) Iya mokonda Jesus Ohamba Youhamba wa Huku, mouye omupe makatualako  okutukuatesako okutala ovipuka ngetyi evitala. (Hebreus 1:9) Jesus tupu meketukuatesako okukala tyihena vali onkhali. Ovanthu kamavakahongiliyua vali okulinga ovipuka ovivi iya ononkhumbi vamona mokonda youkuankhali mambukapwa. Tyina omuvo oo wamehikipo, matukahambukwa “neyovo ewa” Jeova alaa okutuavela.

20. (a) Oñgeni Jeova aundapesa eyovo liae? (b) Oñgeni ove upondola okumuhetekela?

²⁰ Alo umwe mouye omupe, eyovo lietu lina apa malikaoyela. Ñgeni ngotyo? Omokonda matutualako okulinga ovipuka okutalela kohole tuna na Huku na vakuetu. Onthue tuhetekela Jeova tyina tuovola okulinga ovipuka nohole. Namphila Jeova ena eyovo lihena apa liaoyela, mahi uyeka ohole imuhongolele movipuka aviho alinga, okukutikinyamo onkhalelo etutekula. (1 João 4:7, 8) Tyayandyuluka nawa okuti matukala vala neyovo liotyotyili inkha tuhetekela Huku.

21. (a) Oñgeni David ankho elitehelela konthele ya Jeova? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²¹ Okuti upandula ovipuka aviho Jeova ekuavela? Wekuavela okulia kuopaspilitu, nomapanga omawa, nonkhalelo yomuenyo ikuetela ehambu, tupu mekuavela eyovo liotyotyili komutwe wandyila novipuka ovikuavo oviwa. (Salmo 103:5) Hamwe ulitehelela nga David welikuambelele okuti: “Ove wandongesa ondyila yomuenyo. Motyipala tyove muna ehambu, kokulio kuove kuna ehambu liotyotyili.” (Salmo 16:11) Monthele mailandulako matupopi ovipuka ovikuavo tupondola okulilongesa momukanda wa Salmo 16. Okulilongesa ovipuka ovio matyikukuatesako okunoñgonoka oñgeni upondola okukala nehambu liotyotyili!