Skip to content

Al lor tablo konteni

Zenn, To Kapav Ena enn Lavi ki Donn Twa Satisfaksion

Zenn, To Kapav Ena enn Lavi ki Donn Twa Satisfaksion

“To toultan montre mwa bon sime lavi.”​—PSOM 16:11.

KANTIK: 133, 89

1, 2. Kouma lexperyans Tony montre ki li posib ki nou fer bann sanzman dan nou lavi?

TONY inn grandi san so papa. Li ti pe al kolez, me li pa ti vremem interese ar lekol. An realite, li ti pe mem pans pou kit lekol san ki li fini so bann klas. Pandan weekend, souvan Tony ti al sinema ouswa ti pas letan avek so bann kamarad. Li pa ti violan, ni li ti pran ladrog, me li pa ti ena okenn lobzektif dan so lavi. Li pa ti mem sir si Bondie existe. Enn zour, Tony ti zwenn de Temwin Zeova ek li ti explik zot ki li pa ti sir si Bondie existe. Zot ti donn li de brosir pou lir: La vie a-t-elle été créée ? ek Cinq questions à se poser sur l’origine de la vie.

2 Kan zot ti al vizit Tony, so fason panse ti’nn sanze net. Telman li ti lir sa bann brosir-la ki zot ti kraz-kraze ek ti ena zorey. Tony ti dir bann Temwin-la: “Bizin ena enn Bondie.” Li ti koumans etidie Labib, ek tigit-tigit so fason panse lor lavi ti sanze. Avan ki li ti koumans etidie Labib, Tony pa ti enn bon zelev, me plitar, li ti vinn enn parmi bann meyer zelev dan so lekol! Mem so rekter ti inpresione avek li. Li ti dir Tony: “To latitid ek to bann rezilta inn bien ameliore. Eski se akoz to pe frekant bann Temwin Zeova?” Tony ti dir li wi ek li ti partaz avek so rekter seki li ti pe aprann. Li ti fer so bann dernie lane lekol ek li ti pas so lexame. Azordi li enn pionie permanan ek enn asistan ministeryel. Tony bien kontan ki asterla li ena enn Papa ki bien kontan li, Zeova!​—Psom 68:5.

OBEIR ZEOVA EK TO POU REISI

3. Ki konsey Zeova donn bann zenn?

3 Lexperyans Tony rapel nou ki Zeova vremem gagn traka bann zenn. Li anvi ki to reisi dan to lavi ek ki to gagn satisfaksion, alor Li ankouraz twa pou rapel “to Gran Kreater pandan to zenes.” (Ekleziast 12:1) Li pa touletan fasil pou fer sa, me li pa inposib. Avek led Bondie, to kapav ena enn lavi ki donn twa satisfaksion asterla kan to ankor zenn, ek plitar kan to vinn enn adilt. Pou ed nou konpran sa pli bien, nou pou examinn seki ti ed bann Izraelit pou gagn Later Promiz ek seki ti donn David lafors pou vink Goliat.

4, 5. Ki leson nou aprann ar fason ki bann Izraelit ti gagn laviktwar lor Kanaan ek fason ki David ti gagn laviktwar lor Goliat? (Get bann zimaz dan koumansman lartik.)

4 Kan bann Izraelit ti pre pou rant dan Later Promiz, ki bann instriksion Zeova ti donn zot? Eski Li ti dir zot vinn bann pli bon solda ouswa antrenn zot pou lager? Non! (Deteronom 28:1, 2) Li ti dir zot obeir Li ek fer Li konfians. (Zozwe 1:7-9) Kitfwa pou bann dimounn sa konsey-la pa ti paret lozik, me se meyer kitsoz ki bann Izraelit ti kapav fer. Zeova ti ed so pep pou gagn plizir viktwar lor bann Kananeen. (Zozwe 24:11-13) Sa demann lafwa pou obeir Bondie, me touletan lafwa fer nou gagn bann bon rezilta. Sa ti vre dan lepase, ek li touzour vre azordi.

5 Goliat ti enn gran gerye. Li ti mezir apepre trwa met, ek li ti sarye bann zarm danzere. (1 Samiel 17:4-7) Dan enn lot kote, David ti ena zis enn frond ek so lafwa an Bondie. Enn dimounn ki pa ti ena lafwa ti pou panse ki David ti enn bet parski li ti pe rod lager kont Goliat! Me an realite, se Goliat ki ti enn bet.​—1 Samiel 17:48-51.

6. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

6 Dan lartik avan, nou ti examinn kat kitsoz ki kapav rann nou pli ere ek fer nou reisi dan lavi. Nou ti aprann ki nou bizin nouri nou lor plan spiritiel, fer bann bon kamarad ki kontan Bondie, fixe bann lobzektif ki vo lapenn, ek akord enn gran valer liberte ki Bondie donn nou. Dan sa lartik-la, nou pou examinn lezot fason ankor kouma nou kapav gagn bann bienfe kan nou fer sa bann bon kitsoz-la. Pou fer sa, anou examinn sertin prinsip ki trouv dan Psom 16.

NOURI TWA LOR PLAN SPIRITIEL

7. (a) Kouma to ti pou dekrir enn dimounn spiritiel? (b) Dan ki sans Zeova ti “par” David, ek ki lefe sa ti ena lor li?

7 Enn dimounn spiritiel ena lafwa an Bondie ek esey trouv bann kitsoz kouma Bondie trouve. Li les Zeova gid li dan so lavi ek li bien deside pou obeir Li. (1 Korintien 2:12, 13) David inn les enn bon lexanp parski li ti enn zom spiritiel. Li ti sante: “Zeova Limem mo par.” (Psom 16:5, NW) Pou David, Zeova ti so “par,” setadir li ti ena enn bon relasion avek Zeova, ek li ti rod so proteksion. (Psom 16:1) Akoz sa, li ti kapav dir: “Mo leker ranpli ar gratitid ek boner.” Pena nanye ki ti rann li pli zwaye ki so lamitie avek Zeova!​—Lir Psom 16:9, 11.

8. Sit sertin kitsoz ki kapav vremem donn twa satisfaksion dan to lavi.

8 Bann dimounn ki fer larzan ek plezir pas an premie dan zot lavi zame pou kapav ena mem lazwa ki David ti ena. (1 Timote 6:9, 10) Enn frer dan Canada dir: “Nou gagn vre satisfaksion, pa ar seki lavi kapav donn nou, me ar seki nou nou kapav donn Zeova ki’nn donn nou tou don parfe.” (Zak 1:17) Si to ena lafwa an Zeova ek to servi Li, to pou ena enn lavi ki ena sans ek ki donn twa satisfaksion. Alor, ki to kapav fer pou fer to lafwa vinn pli for? To bizin pas letan avek Zeova. Kouma to kapav fer sa? Se kan to lir so Parol, to obzerv bann zoli kitsoz ki Li finn kree, ek to reflesi lor so bann kalite, parmi ena so lamour pou twa.​—Romin 1:20; 5:8.

9. Kouma to kapav les Parol Bondie form twa?

9 Parfwa Zeova montre so lamour anver nou kan Li disiplinn nou kan bizin, parey kouma enn papa ki ena lamour fer. David ti akord enn gran valer sa disiplinn-la ek li ti dir: “Mo loue LESEGNER [“Zeova,” NW] parski li konsey mwa; mem aswar mo leker averti mwa.” (Psom 16:7) David ti medit lor bann panse Bondie ek li ti fer sa vinn so prop fason panse. Li ti les bann panse Zeova form li, setadir, li ti les sa bann panse-la sanz li pou ki li kapav vinn enn pli bon dimounn. Kan twa osi to fer parey, to lamour pou Bondie ek to dezir pou fer Li plezir pou ogmante, ek to pou vinn enn Kretien ki ena matirite. Enn ser ki apel Christin dir ki, kan li fer bann resers ek medit lor seki li lir, se koumadir Zeova finn ekrir sa bann kitsoz-la zis pou li!

10. Dapre Izai 26:3, kouma sa ed twa kan to enn dimounn spiritiel?

10 Kan to enn kikenn spiritiel, to pou trouv lemond ek lavenir sa lemond-la dan mem fason ki Zeova. Zeova donn twa sa konesans ek lintelizans extraordiner la. Kifer? Li anvi ki to kone ki kitsoz inportan dan lavi, ki to pran bann bon desizion, ek ki to atann lavenir san ki to gagn per! (Lir Izai 26:3. *) Enn frer ki apel Joshua, ki res dan l’États-Unis, dir ki si to res pros ar Zeova, to pou trouve dan enn fason kler ki kitsoz ki inportan ek ki kitsoz pa vremem inportan.

FER BANN BON KAMARAD

11. Kouma David ti swazir so bann kamarad?

11 Lir Psom 16:3, NW. * David ti kone kouma pou rod bann bon kamarad. Li ti swazir so bann bon kamarad parmi bann ki ti kontan Zeova, ek sa ti donn li “enn gran lazwa.” Li ti dekrir so bann kamarad kouma “bann sin” parski zot ti esey swiv bann prinsip moral Zeova. Enn lot ekrivin Psom ti pans parey kouma David kan li ti swazir so bann kamarad ek li ti ekrir: “Mo solider [“kamarad,” NW] ar bann ki ador twa e ki obeyir to instriksion.” (Psom 119:63) Parey kouma nou finn examine dan lartik avan, twa osi to kapav trouv bann bon kamarad parmi bann ki kontan Zeova ek ki obeir Li. Ek biensir, to bann kamarad pa neseser ena mem laz ki twa.

12. Kifer David ek Zonatan ti bann bon kamarad?

12 David pa ti fer kamarad zis avek bann ki ti ena mem laz ki li. Eski to kapav sit enn parmi bann bon kamarad David? Kitfwa to pe pans Zonatan. Lamitie ki ti ena ant David ek Zonatan se enn parmi bann pli zoli lamitie ki nou kapav lir dan Labib. Me eski to ti kone ki Zonatan ti ena anviron 30 an plis ki David? Alor, kifer zot ti bann bon kamarad koumsa? Zot lamitie ti baze lor zot lafwa pou Bondie. Zot ti osi respekte zot kamarad ek ti apresie bann zoli kalite ki sakenn ti montre, kouma par exanp kouraz ki zot ti montre kan zot ti lager kont bann lennmi Bondie.​—1 Samiel 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1.

13. Kouma to kapav fer plis kamarad? Donn enn lexanp.

13 Parey kouma David ek Zonatan, nou kapav gagn “enn gran lazwa” kan nou fer kamarad avek bann ki kontan Zeova ek ena lafwa an Li. Kiera, ki pe servi Bondie depi plizir lane, dir: “Mo finn fer kamarad ar bann dimounn dan lemond antie, bann dimounn ki ena diferan lorizinn ek kiltir.” Kan twa osi to fer parey, to pou trouve par tomem ki gras-a Labib ek lespri sin, nou form enn sel fami internasional ki pe ador Bondie.

FIXE BANN LOBZEKTIF KI VO LAPENN

14. (a) Kouma to kapav fixe bann lobzektif ki vo lapenn? (b) Ki sertin zenn dir lor zot bann lobzektif?

14 Lir Psom 16:8, NW. * Pou David, servi Bondie ti kitsoz pli inportan. Si to imit David kan to fixe bann lobzektif ek to touletan reflesi lor seki Zeova anvi pou twa, lerla to pou ena enn lavi ki pou donn twa satisfaksion. Enn frer ki apel Steven dir: “Kan mo fer zefor pou reisi enn lobzektif ek mo reisi, ek apre kan mo get bann progre ki mo’nn fer, sa donn mwa enn gran satisfaksion.” Enn zenn frer ki sorti l’Allemagne ek ki asterla pe servi dan enn lot pei, dir: “Kan mo vinn vie, mo pa anvi ki kan mo reget bann kitsoz ki mo’nn fer dan mo lavi, mo realize ki tou seki mo ti fer ti zis pou mwa.” Eski twa osi to pans parey? Alor, servi to bann kapasite ek to bann talan pou donn loner Bondie ek pou ed lezot dimounn. (Galat 6:10) Fixe bann lobzektif dan servis Zeova, ek demann Li so led pou reisi sa bann lobzektif-la. To kapav sir ki Li pou reponn to lapriyer!​—1 Zan 3:22; 5:14, 15.

15. Ki bann lobzektif to kapav fixe? (Get lankadre “ Bann Lobzektif ki To Kapav Fixe.”)

15 Ki bann lobzektif to kapav fixe? Kitfwa to kapav sey donn bann repons dan to prop mo dan renion. Ouswa to kapav fixe lobzektif pou fer pionie ouswa al servi dan Betel. To kapav osi esey aprann enn nouvo lang pou ki to kapav partaz bonn nouvel avek plis dimounn. Barak, enn zenn frer ki dan servis aplintan, dir: “Toule-gramatin mo leve avek santiman ki mo pe donn tou mo lenerzi Zeova, ek pena okenn lot travay ki kapav donn mwa sa santiman-la.”

AKORD ENN GRAN VALER LIBERTE KI BONDIE DONN TWA

16. Ki David ti resanti konsernan bann lalwa ek bann prinsip Zeova, ek kifer?

16 Lir Psom 16:2, 4, NW. * Kouma nou finn aprann dan lartik avan, kan nou viv dapre bann lalwa ek bann prinsip Bondie, nou gagn vre liberte. Nou aprann pou kontan seki bon ek pou deteste seki pa bon. (Amos 5:15) David ti dir ki Zeova ti “Lasours tou [so] bann benediksion.” Dan text orizinal David ti pe rod dir ki tou bann bon kitsoz ki li ti ena sorti kot Zeova. David ti fer boukou zefor pou imit Bondie ek pou fer tou seki bon. Me David ti osi aprann pou deteste seki Bondie deteste. Enn parmi sa bann kitsoz-la se lidolatri, setadir ador ninport kisannla ouswa ninport ki kitsoz apart Zeova. Lidolatri abes bann dimounn ek li pa donn Zeova laglwar ki Li merite.​—Izai 2:8, 9; Revelasion 4:11.

17, 18. (a) Ki David ti dir konsernan bann move konsekans fos ladorasion? (b) Ki kitsoz fer bann dimounn “miltipliye zot bann sagrin” azordi?

17 Dan lepok Biblik, limoralite sexiel souvan ti form parti dan fos ladorasion. (Oze 4:13, 14) Boukou dimounn ti kontan fos ladorasion parski zot ti kontan fer bann kitsoz imoral. Me eski sa ti rann zot ere? Non! David ti dir ki bann ki ador bann fos bondie “miltipliye zot bann sagrin.” Sa bann dimounn-la ti mem sakrifie zot zanfan ar bann fos Bondie! (Izai 57:5) Seki zot ti pe fer ti bien kriyel ek Zeova ti deteste sa. (Zeremi 7:31) Si to ti viv dan sa lepok-la, sirman to ti pou bien rekonesan ki to bann paran ti pe ador Zeova!

18 Azordi, boukou fos relizion aksepte limoralite sexiel, parmi ena osi lomosexialite. Enn lavi imoral kitfwa fer bann dimounn panse ki zot lib, me an realite zot “miltipliye zot bann sagrin.” (1 Korintien 6:18, 19) Eski to finn remark sa? Alor zenn, ekout to Papa ki dan lesiel. Konvink tomem ki se twa ki pou tir profi kan to obeir Bondie. Reflesi bien lor bann move konsekans ki sa kapav ena kan to komet limoralite. To pou remarke ki sa ti moman plezir ki to gagne la li pa vo lapenn. (Galat 6:8) Joshua, ki nou ti mansione avan, dir: “Nou kapav servi nou liberte dan fason ki nou anvi, me kan nou mal servi li nou pa pou gagn satisfaksion.”

19, 20. Kan bann zenn ena lafwa an Zeova ek obeir Li, ki bann benediksion zot gagne?

19 Zezi ti dir: “Si zot gard mo parol, zot mo bann vre disip, zot pou konn laverite e laverite pou rann zot lib.” (Zan 8:31, 32) Gras-a Zeova, nou’nn libere ar fos relizion, liniorans ek siperstision. Dan lavenir, nou pe atann pou gagn “laliberte ek laglwar bann zanfan Bondie.” (Romin 8:21) To kapav profit depi asterla mem enn parti sa liberte-la kan to swiv bann lansegnman Zezi Kris. Dan sa fason-la, to pou “konn laverite” pa zis kan to aprann me osi kan to viv laverite!

20 Zenn, akord enn gran valer liberte ki Bondie donn twa. Servi li avek sazes. Sa pou ed twa pou pran bann desizion asterla, ki pou fer twa ena enn bon lavenir plitar. Enn zenn frer dir: “Kan to servi to liberte avek sazes kan to ankor zenn, sa pou vremem ed twa kan plitar to pou bizin pran bann pli gran desizion, kouma par exanp rod enn travay ki korek ouswa swazir si to pou marye ouswa to pou res selibater pandan enn moman.”

21. Kouma to kapav gagn “vre lavi”?

21 Dan sa vie lemond-la, mem seki bann dimounn apel enn bon lavi li bien kourt. Okenn dimounn pa kone ki pou arive demin. (Zak 4:13, 14) Alor, ki meyer kitsoz to kapav fer? Fer bann swa ki pou ed twa gagn “vre lavi,” setadir, lavi eternel dan nouvo lemond ki Bondie promet nou. (1 Timote 6:19) Zeova pa fors personn pou servi Li. Sakenn bizin deside seki li pou fer. Alor, fer Zeova vinn to “par” kan toulezour to fer zefor pou vinn pros ar Li, ek kan to akord enn gran valer tou bann “bon” kitsoz ki Li donn twa. (Psom 103:5) To kapav sir ki Zeova pou donn twa lazwa ek boner an abondans pou touletan!​—Psom 16:11.

^ par. 10 Izai 26:3: “To pou protez bann ki kont lor twa net; to pou donn zot lape ki dire pou touletan, parski zot inn fer twa konfians.”

^ par. 11 Psom 16:3: “‘Ek bann sin ki lor later, bann nob, donn mwa enn gran lazwa.’”

^ par. 14 Psom 16:8: “Mo finn met Zeova touletan devan mwa. Parski Li dan mo kote drwat, nanye pa pou kapav fer mwa tonbe.”

^ par. 16 Psom 16:2, 4: Mo’nn dir Zeova: ‘Tomem Zeova, Lasours tou mo bann benediksion.’ Bann ki swiv lezot bondie pe miltipliye zot bann sagrin. Zame mo pa pou vers disan ki zot done an sakrifis ek mo lalev pa pou mansionn zot nom.”