1, 2. Oñgeni ongeleka ya Tony ilekesa okuti tyitavela okulinga omapiluluko momuenyo?

TONY wekula tyihena tate yae. Ankho ulongeswa kosikola, mahi ankho kesukile natyo. Alo umwe ankho uhanda okutunda mosikola namphila ehenemane okulongeswa. Konthyulilo yosimanu, ankho ukatala onosinema nokukala nomapanga ae. Ankho hamukalavi, kasipi omapangwe, mahi ankho utupu etyi asoka okulinga momuenyo wae. Alo umwe ankho utupu onthumbi yokuti Huku oko ekahi. Nthiki imwe, Tony welivasa no Nombangi mba Jeova iya evelingi omapulo amwe konthele ya Huku. Ovakuatate avemuavela onombulusula onombali mbokuati: A Vida — Teve um Criador?; A Origem da Vida — Cinco Perguntas Que Merecem Resposta.

² Onthiki onkhuavo ovakuatate vakatalelepo Tony, ankho pahe usoka monkhalelo yelikalela. Vavasa onombulusula mbelionya-onya mokonda ankho wembutanga ovikando ovinyingi. Tony evepopila okuti: “Naina kuna umwe Huku.” Ahimbika okulilongesa Ombimbiliya iya katutu-katutu onkhalelo  ankho atala omuenyo aipiluluka. Etyi ehenelilongese Ombimbiliya, ankho kesukile nosikola, mahi konyima akala omunongo! Alo umwe onkhalamutwe yosikola ahuvu unene nae. Apopila Tony okuti: “Ovituwa viove viapiluluka unene iya pahe umulongwa ukahi nawa. Okuti omokonda ukahi nokulilongesa no Nombangi mba Jeova?” Tony akumbulula okuti yoo iya aave oumbangi konkhalamutwe yosikola. Amane okulongeswa kosikola, akala omukokoli-ndyila iya pahe omukuatesiko wovakulu vewaneno. Tony una ehambu mokonda wavasa Jeova, Tate yae woluembia! — Salmo 68:5.

3. Onondonga patyi Jeova aavela ovakuendye?

³ Ongeleka ya Tony, ituhinangelesa okuti Jeova tyili-tyili usuka novakuendye. Mokonda uhanda ukale nehambu, Huku ukupopila opo uhinangele “Omupakeko wove tyina nkhele umukuendye.” (Eclesiastes 12:1) Namphila tyihapepukile okutyilinga, mahi motyivili. Huku upondola okukukuatesako okukala nehambu tyina nkhele umukuendye, natyina wamakala omukulu. Opo tutyinoñgonoke nawa, matulilongesa etyi tyakuatesileko ova Isilayeli okufinda omalongo ankho akala Motyilongo Valaelwe, netyi tyakuatesileko David okufinda Goliya.

4, 5. Oityi tulilongesila konkhalelo ova Isilayeli vafindile ova Kanaa, nonkhalelo David afindile Goliya? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁴ Onondonga patyi Jeova avelele ova Isilayeli etyi vehungi kokunyingila Motyilongo Valaelwe? Okuti wevepopilile opo velilongese okulwa? Au! (Deuteronômio 28:1, 2) Wevepopilile opo vemuyumbe onthumbi iya avemutavela. (Josué 1:7-9) Onondonga ombo ngoti ankho kambaviukile, mahi otyo ova Isilayeli ankho vena okulinga. Jeova wakuatesileko ovanthu vae okufinda ova Kanaa. (Josué 24:11-13) Opo tutavele ku Huku tuna okukala nekolelo, iya ekolelo apeho lituetela ouwa. Ekolelo liakuatesileko ovaumbili va Jeova kohale iya no hono lipondola okutukuatesako.

⁵ Goliya ankho efualali limwe lityivila okulwa. Ankho omulale unene iya ankho una oviti vitilisa owoma. (1 Samuel 17:4-7) Mahi David ankho una vala ovipuka vivali: otyifuta, nekolelo mu Huku. Omunthu uhena ekolelo ankho upondola okusoka okuti David utupu onondunge etyi asoka okulwa na Goliya! Mahi tyili-tyili Goliya ankho oe uhena onondunge. — 1 Samuel 17:48-51.

6. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁶ Monthele yokualamba, tuelilongesa ovipuka vikuana vipondola okutukalesa nehambu liotyotyili. Tuelilongesa okuti tuesukisa okupameka oupanga wetu na Huku, nokukala nomapanga omawa, nokulipaka movilinga vya Huku iya nokuundapesa nawa eyovo lietu. Monthele ei, matulilongesa ouwa utundilila kokulinga ovipuka ovio. Pahe matutale onondonga mbumwe tuvasa momukanda wa Salmo 16.

7. (a) Omunthu wapama motyili utalelwa kovipuka patyi? (b) Olie ankho “epingo” lya David iya oñgeni otyo ankho tyimukalesa?

⁷ Omunthu wapama motyili una ekolelo mu Huku iya ulinga ononkhono opo atale ovipuka ngetyi Huku evitala. Utavela Jeova  iya uyeka emuhongolele. (1 Coríntios 2:12, 13) David ongeleka ongwa konthele yokukala noupanga wapama na Jeova. Waimba okuti: “Jeova epingo liange.” (Salmo 16:5) David ankho upanda unene “epingo” liae, ine oupanga wae na Jeova. Tupu Jeova ankho ondyakulilo yae. (Salmo 16:1) Mokonda yotyo, ankho upondola okupopia okuti: “Ame nahambukwa unene.” Kutupu vali otyipuka otyikuavo ankho tyihambukiswa David, tyipona oupanga ankho ena na Jeova! — Tanga Salmo 16:9, 11.

8. Ovipuka patyi vipondola okukukalesa nehambu liotyotyili?

⁸ Ovanthu vokuovola omalumono nomunkhima, kavakala nehambu liotyotyili ngo lya David. (1 Timóteo 6:9, 10) Omukuatate umwe ko Canada wati: “Ehambu liotyotyili kalituku kovipuka tuna, mahi lituka kokulingila Jeova, Omuavi wovipuka aviho.” (Tiago 1:17) Inkha ukala noupanga wapama na Jeova iya omuumbila, mokala nehambu liotyotyili. Mahi, oityi upondola okulinga opo upameke ekolelo liove? Una okutaindya omuvo wokupopia na Jeova, mokutanga Ombimbiliya, nokutala ovipuka atunga iya nokusokolola kovituwa viae, okukutikinyamo ohole ena nove. — Romanos 1:20; 5:8.

9. Oñgeni upondola okuyeka Ondaka ya Huku ikuhongolele?

⁹ Ovikando vimwe Huku ulekesa ohole yae mokutuviyula tyina tyesukisa, ngetyi he woluembia alinga omona wae. David ankho upanda onkhalelo Jeova emuviyula. Wati: “Mandyinkhimaneka Jeova mokonda apeho umbiyula. Alo umwe mokati kovinthiki, omalusoke ange ambiyula.” (Salmo 16:7) David ankho usokolola konkhalelo Jeova atala ovipuka iya otyo tyemulundile okukala nomalusoke ngo a Jeova. Tupu wayekele omalusoke a Huku emuhongolele, tyilekesa okuti walingile omapiluluko opo akale novituwa oviwa. Inkha nove ulinga ngotyo, ohole una na Jeova, nehando liokumuhambukiswa maviliyawisa, iya opame motyili. Omphange umwe utiwa Christin wapopia okuti tyina alinga omaovololo, asokolola ku etyi atanga, ulitehelela ngatyina Jeova oe ahonekela!

10. Ngetyi tyipopia Isaías 26:3, oñgeni okupama motyili matyikukuatesako?

¹⁰ Tyina upama motyili, utala ouye uno monkhalelo Huku eutala. Jeova wekuavela ounongo. Omokonda yatyi? Omokonda uhanda wiimbuke ovipuka viakolela vali, olingi omatokolo omawa iya ohakala nowoma netyi matyikamoneka komutwe wandyila! (Tanga Isaías 26:3.) Joshua ukala ko Estados Unidos, wapopia okuti inkha ukala noupanga wapama na Jeova, moimbuka liwa-liwa ovipuka viakolela vali momuenyo, nevi vihasilivila.

11. Oñgeni David aholovonene omapanga ae?

¹¹ Tanga Salmo 16:3. David ankho utyii nawa oñgeni tyiholovonwa omapanga omawa. Waholovonene omapanga ehole Jeova iya otyo “tyemuetelele ehambu.” Wapopia okuti omapanga ae ankho ovanthu “vasukuka” mokonda ankho valinga ononkhono mbokulandula ovitumino vya Jeova. Omuhoneki omukuavo wono salmu nae waholovonene omapanga omawa. Wati: “Omapanga ange ovovana vena onthilo nove iya vaendela movitumino viove.” (Salmo 119:63) Ngetyi tuapopia monthele  yokualamba, nove upondola okuvasa omapanga omawa pu vana vehole Jeova. Tupu hinangela okuti upondola okulinga oupanga novanthu vomati elikalaila.

12. Omokonda yatyi David na Jonatan ankho omapanga omawa?

¹² David kaholovonene vala omapanga eti liae. Okuti uhinangela umwe pomapanga a David? Hamwe wahinangela Jonatan. Povanthu vapopiwa mo Mbimbiliya vakalele noupanga omuwa, vamwe puvo o David na Jonatan. Mahi utyiale okuti Jonatan ankho omukulu vali ku David omanima ehungi po 30? Omokonda yatyi vakalele noupanga omuwa? Omokonda aveho ankho vena oupanga wapama na Huku. Tupu ankho vena onthilo pokati kavo iya ankho vapanda ovituwa oviwa kese umwe ankho ena. Aveho ankho vakola omutima tyina valwisa onondyale mba Huku. — 1 Samuel 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1.

13. Oñgeni upondola okuyawisa komapanga ove? Popia ongeleka.

¹³ Nga David na Jonatan, nonthue tupondola “okukala nehambu” tyina tukala nomapanga ehole Jeova. Kiera, uumbila Jeova omanima omanyingi, wati: “Ndyina oupanga novanthu vovilongo ovinyingi iya vena ovituwa vielikalaila.” Inkha nove ulinga ngotyo, moimbuka oñgeni Ombimbiliya nospilitu sandu ya Huku vituwaneka novakuatate ouye auho.

14. (a) Oñgeni upondola okuundapa vali movilinga vya Jeova? (b) Oityi ovakuendye vapopia konthele yokuovola ovilinga meongano lya Jeova?

¹⁴ Tanga Salmo 16:8. Ku David, okuumbila Huku ankho otyipuka tyakolela vali. Inkha uhetekela David mokulipaka movilinga vya Jeova iya osokolola ku etyi ekuhandela, mokala nehambu liotyotyili. Omukuatate umwe utiwa Steven wati: “Nalinga ononkhono mbokuovola ovilinga meongano iya andyivivasi. Pahe tyina ndyitala konyima, tyinkhalesa nehambu.” Omukuendye umwe woko Alemanha uundapa kotyilongo otyikuavo wati: “Tyina namekulu, hihande okutala komatokolo nalingile  iya andyiimbuka okuti ankho ndyitala vala komasuka-suka ange.” Okuti nove ongotyo usoka? Undapesa ounongo wove opo unkhimaneke Huku, nokukuatesako vakuenyi. (Gálatas 6:10) Ovola ovilinga meongano lya Jeova iya oiti kwe opo ekukuateseko okuvivasa. Kala nonthumbi yokuti Jeova makumbulula omalikuambelo ove! — 1 João 3:22; 5:14, 15.

15. Ovipuka patyi upondola okuovola movilinga vya Jeova? (Tala okakasa kati: “Etyi Upondola Okulinga Movilinga vya Jeova.”)

¹⁵ Oityi uhanda okulinga movilinga vya Jeova? Okuti ukahi nokulinga ononkhono mbokuava omakumbululo momaliongiyo monondaka mbove muene? Okuti upondola okukala omukokoli-ndyila ine okukaundapa ko Mbetele? Tupu upondola okulilongesa elaka ekuavo opo wivise ovanthu ovanyingi. Omukuendye umwe ukahi movilinga viomuvo auho utiwa o Barak wati: “Okupindukapo ononthiki ambuho nolusoke luokuti ndyikahi nokuundapela Jeova nomutima wange auho, otyipuka ovilinga ovikuavo vihapondola okumpha.”

16. Oñgeni David ankho elitehelela konthele yovitumino nonondonga mba Jeova, iya omokonda yatyi?

¹⁶ Tanga Salmo 16:2, 4. Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, tyina tuendela movitumino vya Huku, no monondonga mbae, tuvasa eyovo liotyotyili. Tulilongesa okuhumba otyiwa iya atuyale otyivi. (Amós 5:15) David wapopia okuti Jeova “Ondyivi-ndyivi yokankhenda.” Okankhenda okuovola okulingilako vakuetu ovipuka oviwa. Jeova una okankhenda movipuka aviho alinga, iya ovipuka oviwa tuna oe wetuavela-vyo. David walingile ononkhono mbokuhetekela Huku, nokuhumba ovipuka Huku ehole. Tupu David welilongesile okuyala ovipuka Huku eyele. Tyimwe povipuka ovio okufenda ovilolo. Okufenda ovilolo tyihole okunyona ovanthu mokonda vafenda omunthu ine otyipuka otyikuavo, mahi ngwe ovanthu vena vala okufenda Jeova. — Isaías 2:8, 9; Apocalipse 4:11.

17, 18. (a) Oityi David apopia konthele yovitateka vitundilila kefendelo liomatutu? (b) Hono, oityi tyikahi ‘nokuyawisa kononkhumbi’ mbovanthu?

¹⁷ Kohale, oundalelapo ankho welikuata nefendelo liomatutu. (Oséias 4:13, 14) Ovanthu ovanyingi ankho vehole efendelo liomatutu mokonda ankho mulingwa ovipuka ovivi. Mahi okuti efendelo olio lievetelele ehambu liotyotyili? Au! David wapopia okuti ovanthu vokufenda ono huku mbomatutu “vayawisa kononkhumbi mbavo.” Ovanthu ovo, alo umwe ankho valinga ovilikutila ovana vavo kono huku mbomatutu! (Isaías 57:5) Jeova ankho uyele oukalavi wavo. (Jeremias 7:31) Inkha ove wakaleleko pomuvo opo, ñgeno wahambukilwe unene inkha vo tate yove ankho vafenda Jeova!

¹⁸ Hono, onongeleya mbomatutu mbuyeka ovanthu valinge oundalelapo, okukutikinyamo ovalume ine ovakai valala poyavo. Ovanthu vatyinda omuenyo wasila, vasoka okuti vena eyovo mahi tyotyili vekahi vala ‘nokuyawisa kononkhumbi mbavo.’ (1 Coríntios 6:18, 19) Okuti nove otyo uhole okutyimona? Ngotyo, vakuendye, mbambavo tavelei Tate yenyi wo keulu! Lingei ovipuka mavimukalesa nonthumbi yokuti okutavela ku Huku opala ouwa wenyi. Soka nawa kovitateka vipondola okutundilila kokulinga oundalelapo. Moimbuka  okuti kehambu mokala nalio mokamuvo kehehi, makutundilila ovitateka ovinene. (Gálatas 6:8) Joshua, wapopiwa konthyimbi, wati: “Onthue tupondola okuundapesa eyovo lietu monkhalelo tuhanda, mahi okuliundapesa omapita tyieta vala ovitateka!”

19, 20. Ovipuka patyi oviwa Jeova maavela ovakuendye vemutavela?

¹⁹ Jesus wati: “Tyotyili muvalongwa vange inkha mutualako okukala mondaka yange; mamunoñgonoka otyili iya otyili atyimuyovola.” (João 8:31, 32) Tupandula Jeova mokonda tuayovoka konongeleya mbomatutu, noviso viouye. Onthue tukevelela omuvo “matukakala neyovo ewa liovana va Huku.” (Romanos 8:21) Alo umwe hono, upondola okupola ouwa keyovo olio inkha wendela muetyi Jesus Kristu alongesa. Inkha ulinga ngotyo, “monoñgonoka otyili” iya moendela-mo!

²⁰ Vakuendye, mbambavo pandei eyovo Huku emuavela iya amuliundapesa nounongo. Otyo matyimukuatesako okulinga omatokolo omawa pahetyino, maemuetela ouwa komutwe wandyila. Omukuendye umwe wati: “Okuundapesa nawa eyovo liove tyina umukuendye, tyikukuatesako komutwe wandyila pokulinga omatokolo akolela, ngetyi okuovola ovilinga, nokutokola inkha monepe pahetyino ine nkhele motualako tyihanepele.”

21. Oñgeni upondola okukala “nomuenyo wotyotyili”?

²¹ Mouye uno, etyi ovanthu vasoka okuti omuenyo ukahi nawa, katyitualako. Nawike wii etyi matyikamoneka komutwe wandyila. (Tiago 4:13, 14) Otyipuka tyakolela vali upondola okulinga pahetyino, okulinga omatokolo maekukuatesako okukakala “nomuenyo wotyotyili” mouye omupe. (1 Timóteo 6:19) Jeova kakuluminya ovanthu vemuumbile. Kese umwe puonthue, oe muene una okutokola etyi malingi. Ngotyo, linga atyiho opo Jeova akale “epingo” liove mokulinga ononkhono mbokupameka oupanga wove nae iya nokupanda “ovipuka oviwa” ekuavela. (Salmo 103:5) Kala nonthumbi yokuti Jeova mekukuatesako okukala nehambu liotyotyili! — Salmo 16:11.