Skip to content

Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Vahe Hongofulú?

Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Vahe Hongofulú?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 Naʻe fekauʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke foaki atu ha vahe hongofulu a ʻo e meʻa naʻa nau maʻú ʻi he taʻu taki taha ke poupou ki he lotu kia Sihová. Naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá: “Kuo pau ke ke mātuʻaki fakapapauʻi ke foaki ha vahe hongofulu ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tupu mei hoʻo tengaʻi ʻakau ʻi he ngoué ʻi he taʻu ki he taʻu.”​—Teutalōnome 14:22.

 Ko e fekau ke vahe hongofulú ko e konga ia ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko e lao ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai ke nau kei ʻi he malumalu ʻo e lao ko ení pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau vahe hongofulu. (Kolose 2:13, 14) Kae kehe, ko e Kalisitiane taki taha ʻe lava ke ne fai ha tokoni fakapaʻanga ʻaki “ʻa e meʻa tofu pē ko ia kuó ne fakapapauʻi ʻi hono lotó, ʻo ʻikai ʻi he taʻefiefoaki pe ʻi hono kounaʻi, he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha tokotaha foaki fiefia.”​—2 Kolinitō 9:7.

 Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e vahe hongofulú​—ʻI he “Fuakava Motuʻá”

 ʻOku ʻasi ʻa e vahe hongofulú ʻi he ngaahi veesi ʻi he konga ʻo e Tohi Tapú ʻa ia ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e Paaki Motuʻá. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi veesi ko iá ʻoku lave ia ki he taimi ʻa ia ko e kau ʻIsilelí naʻa nau ʻi he malumalu ʻo e lao naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. Kae kehe, ʻoku ʻi ai mo ha veesi ʻe niʻihi ʻoku lave ai ki he vahe hongofulú ki muʻa ke ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e lao ko iá.

Ki Muʻa ʻi he Lao ʻa Mōsesé

 Ko e fuofua tokotaha ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻa ia naʻá ne ʻoatu ha vahe hongofulu ko ʻEpalame (ʻĒpalahame). (Sēnesi 14:18-20; Hepelū 7:4) ʻOku ngalingali naʻe tuʻo taha pē hono ʻoatu ʻe ʻEpalame ʻa e vahe hongofulú, ʻa ia ko ʻene ʻoatu ha meʻaʻofa ki he tuʻi-taulaʻeiki ʻo Sālemá. ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni ia ʻi he Tohi Tapú naʻe toe fai ʻe ʻĒpalahame pe ko ʻene fānaú ha vahe hongofulu.

 Ko e tokotaha hono ua ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú naʻá ne foaki ha vahe hongofulu ko e mokopuna ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé. Naʻá ne palōmesi kapau ʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá te ne ʻoatu kiate Ia “ha vahe hongofulu ʻo e meʻa kotoa pē” naʻá ne maʻú. (Sēnesi 28:20-22) Fakatatau ki he kau mataotao Tohi Tapu ʻe niʻihi, ʻoku ngalingali naʻe totongi ʻe Sēkope ʻa e vahe hongofulu ko ení ʻaki ʻa e ngaahi feilaulau monumanu ki he ʻOtuá. Neongo naʻe tauhi ʻe Sēkope ʻene palōmesí pea totongi ʻa e vahe hongofulu ko ení, ka naʻe ʻikai ke fiemaʻu ia ai ke toe totongi ʻe hono fāmilí ha vahe hongofulu.

ʻI he Malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé

 Naʻe fekauʻi ʻa e kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ke nau ʻoatu ha vahe hongofulu ke poupouʻi ʻenau lotu ki he ʻOtuá.

  •   Naʻe tokonaki ʻa e vahe hongofulú ki he kau ngāue taimi-kakató​—ʻa e kau Līvaí mo e kau taulaʻeikí​—ʻa ia naʻe ʻikai haʻanau tofiʻa ke ngoueʻi. (Nōmipa 18:20, 21) Ko e kau Līvai ʻikai ko ha taulaʻeikí naʻa nau maʻu ha vahe hongofulu mei he kakaí pea naʻa nau ʻoatu ʻa e “vahe hongofulu ʻe taha ʻo e vahe hongofulu” lelei tahá ki he kau taulaʻeikí.​—Nōmipa 18:26-29.

  •   ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻi ai ha vahe hongofulu hono ua naʻe totongi ʻi he taʻu taki taha, ʻa ia naʻe maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kau Līvaí mo e faʻahinga naʻe ʻikai ko ha Līvai. (Teutalōnome 14:22, 23) Naʻe ngāueʻaki ʻe he ngaahi fāmili ʻIsilelí ʻa e tokonaki ko ení lolotonga ʻa e ngaahi kātoanga makehé, pea ʻi ha ngaahi taʻu pau naʻe vahevahe ia mo e kau masivá ke tokoni ki heʻenau ngaahi fiemaʻú.​—Teutalōnome 14:28, 29; 26:12.

 Ko e hā ʻa e lahi ʻoku totonu ke ʻoatu ʻi ha vahe hongofulu? ʻI he taʻu taki taha, naʻe vaheʻi ʻe he kau ʻIsilelí ha fua ʻo ʻenau ngoué ko ha vahe hongofulu. (Livitiko 27:30) Kapau te nau fili ke totongi paʻanga ʻa e vahe hongofulú kae ʻikai ko e fua ʻo ʻenau ngoué, kuo pau ke nau totongi ha pēseti ʻe 20 ʻo toe tānaki atu ki hono mahuʻingá. (Livitiko 27:31) Naʻe toe fekauʻi kinautolu ke ʻoatu ʻa e ‘vahe hongofulu ʻe taha ʻo e fanga pulú mo e fanga sipí.’​—Livitiko 27:32.

 Ke fili ʻa e monumanu ke foaki ʻi he vahe hongofulú, kuo pau ke fili ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e monumanu hono hongofulu kotoa pē ʻoku hū mai mei he lotoʻaá. ʻOku pehē ʻe he Laó ʻoku totonu ke nau ʻoatu ʻa e monumanu kuo filí ʻo ʻikai siviʻi ia pe ʻoku lelei pe kovi. Pea ʻoku ʻikai totonu foki ke nau fakafetongi ʻa e monumanu ko iá ʻaki ha paʻanga. (Livitiko 27:32, 33) Kae kehe, ko e vahe hongofulu hono uá ke ngāueʻaki ʻi he ngaahi kātoanga fakataʻú ʻe lava pē ke liliu paʻanga ia. Naʻe faingofua ange eni ki he kau ʻIsileli ko ia naʻe pau ke nau fononga lōloa kae lava ke nau maʻu ʻa e kātoangá.​—Teutalōnome 14:25, 26.

 Ko fē taimi naʻe fai ai he kau ʻIsilelí ʻa e vahe hongofulú? Naʻe foaki ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e vahe hongofulú ʻi he taʻu kotoa pē. (Teutalōnome 14:22) Kae kehe, ko e taʻu hono fitu kotoa pē naʻe ʻikai ke nau fai ha vahe hongofulu. Ko e taʻu Sāpate ia, pe taʻu ʻo e mālōlō, ʻa ia ko e taimi ia naʻe ʻikai ke ngoueʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau ngoueʻangá. (Livitiko 25:4, 5) ʻI he tuʻunga ko ení, naʻe ʻikai fiemaʻu ai ke nau ʻoatu ha vahe hongofulu. ʻI he lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ʻo e taʻu ʻe fitú, ko e taʻu tolu mo e taʻu ono kotoa pē, naʻe ʻoatu ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e vahe hongofulu hono uá ki he masivá mo e kau Līvaí.​—Teutalōnome 14:28, 29.

 Ko e hā ʻa e tautea kapau ʻe ʻikai totongi ʻa e vahe hongofulú? Naʻe ʻikai ke pehē ʻe he Laó ia kuo pau ke tauteaʻi ha ʻIsileli kapau heʻikai te ne totongi ʻa e vahe hongofulú. Ko e ʻuhinga hono foaki ʻa e vahe hongofulú ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻe pau ke fakahaaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá naʻa nau ʻoatu ʻa e vahe hongofulú pea ʻoku nau kole ai ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau fai peheé. (Teutalōnome 26:12-15) ʻI he ʻikai ke ʻoatu ʻa e vahe hongofulú naʻe vakai ʻa e ʻOtuá ki ai ko ha kaihaʻa ia meiate ia.​—Malakai 3:8, 9.

 Naʻe fakamafasia ʻa e vahe hongofulú? ʻIkai. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he puleʻangá kapau te nau ʻoatu ʻa e vahe hongofulú, te ne huhua atu ʻene tāpuakí kiate kinautolu pea heʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa. (Malakai 3:10) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he ʻikai ke nau ʻoatu ʻa e vahe hongofulú. Naʻe mole meiate kinautolu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Ko e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí naʻe pau ke nau ngāue paʻanga ke maʻu ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻú, pea ʻikai lava ai ke nau tokangataha ke tokoniʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke lotu ki he ʻOtuá.​—Nehemaia 13:10; Malakai 3:7.

 Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e vahe hongofulú​—ʻI he “Fuakava Foʻoú”

 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, ko e faʻahinga naʻa nau lotu ki he ʻOtuá naʻe kei fiemaʻu pē ke nau totongi ʻa e vahe hongofulú. Kae kehe, ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú ko e fiemaʻu ko ení naʻe ngata ia.

ʻI he taimi ʻo Sīsuú

 ʻI he konga ʻo e Tohi Tapú ʻa ia ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e Paaki Foʻoú, ʻoku fakahaaʻi mai ai naʻe hokohoko atu ʻa e kau ʻIsilelí ke foaki ʻa e vahe hongofulú lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú. Naʻá ne pehē ʻoku fiemaʻu ke nau totongi ʻa e vahe hongofulú, ka naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa e kau taki lotú koeʻuhi naʻa nau fakamākukanga ʻi hono totongi ʻa e vahe hongofulú kae ‘ʻikai ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ange ʻo e Laó, ʻa e fakamaau totonú mo e mēsí, mo e faitōnungá.’​—Mātiu 23:23.

Hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú

 Hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú naʻe ʻikai toe fiemaʻu ʻa e vahe hongofulú. Ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú naʻá ne fakangata ʻa e Lao ʻa Mōsesé, ʻo kau ai ʻa e “tuʻutuʻuni ke nau tānaki ʻa e ngaahi vahe hongofulú.”​—Hepelū 7:5, 18; ʻEfesō 2:13-15; Kolose 2:13, 14.

a Ko e vahe hongofulú ko e “vahe hongofulu ia ʻe taha ʻo e paʻanga hū mai ʻa ha tokotaha ʻoku vaheʻi ki ha meʻa pau. . . . Ko e vahe hongofulu ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú ʻoku tautefito ia ki he ngaahi taumuʻa fakalotu.”​—Harper’s Bible Dictionary, peesi 765.