Inda koshikalimo

Mbela Ombiimbeli otayi vulu okukwathela ndje ndi kale nda pepelelwa, uuna ndi uvite ndi na ondjo?

Mbela Ombiimbeli otayi vulu okukwathela ndje ndi kale nda pepelelwa, uuna ndi uvite ndi na ondjo?

Shoka Ombiimbeli tayi ti

Eeno. Ombiimbeli otayi vulu oku tu kwathela tu ungaunge pandunge nomahalo gokukala tu uvite tu na ondjo. (Episalomi 32:1-5) Ngele otwa ningi sha sha puka, e tatu iyele ombedhi, Kalunga ote ke tu dhimina po note ke tu kwathela tu kale twa pepelelwa. (Episalomi 86:5) Ombiimbeli oya popya kutya okukala tu uvite tu na ondjo omathimbo gamwe oshinima oshiwanawa, oshoka otashi ke tu inyengitha tu pukulule omapuko ngoka twa ninga nokukambadhala ngaashi tatu vulu tu ga yande monakuyiwa. (Episalomi 51:17; Omayeletumbulo 14:9) Shoka osha hala okutya, Ombiimbeli otayi tu ladhipike twaa kale tatu ipe ombedhi sha pitilila, mokukala tatu ipula owala nomapuko ngoka twa ninga, tu uvite kaatu na oshilonga noinatu simana momeho gaKalunga. Ngele osho twa kala twi itala ko ngaaka, otashi ke tu ningitha tu “iyekelele.” — 2 Aakorinto 2:7.

 Oshike tashi vulu oku ku ningitha wu kale wu uvite wu na ondjo?

Otashi vulika tu kale tu uvite tu na ondjo, omolwomatompelo gontumba. Otashi vulika tu uvite twa ninga nayi omuntu ngoka tu hole nenge twa ndopa okuninga shoka tu shi kutya otwa li tu na oku shi ninga. Omathimbo gamwe, ohatu kala tu uvite tu na ondjo, nonando paulelalela katu na ondjo. Pashiholelwa, ngele otwi itulila po tse yene omithikampango kaadhi li pandjele, otashi vulika tu kale tu uvite ondjo inaashi pumbiwa ethimbo kehe twa ndopa okukala metsokumwe nadho. Nomolwaasho Ombiimbeli tayi tu ladhipike tu kale twi itala ko pandjele. — Omuuvithi 7:16.

 Ongiini tandi vulu okuungaunga nomaiyuvo gokukala ndi uvite ndi na ondjo?

Pehala lyokukala wu uvite kuu na oshilonga omolwepuko ndyoka wa ninga, ninga shoka to vulu wu opaleke epuko ndyoka. Ngiini mbela?

  • Zimina omapuko goye. Pula Jehova * Kalunga megalikano e ku dhimine po. (Episalomi 38:18; Lukas 11:4) Oto vulu okukala nuushili kutya Kalunga ota ka yamukula omagalikano goye, ngele owu uvite wa ninga epuko, wi iyela shili ombedhi noto kambadhala wa mana mo waa endulule we epuko ndyoka. (2 Ondjalulo 33:13; Episalomi 34:18) Kalunga oha vulu okumona shoka shi li momitima dhetu, ihe aantu ihaya vulu okumona shoka shi li mo. Kalunga oha kala e wete oonkambadhala ndhoka tatu ningi tu yande shoka sha puka, “oshoka oye ota longo shoka shu uka. Oye ote tu dhimine po oondjo dhetu.” — 1 Johannes 1:9; Omayeletumbulo 28:13.

    Odhoshili kutya ngele owa ningi nayi gumwe, owa pumbwa oku shi zimina nokugandja ombili komuntu ngoka tashi zi komutima. Shoka ihashi kala aluhe oshipu! Ohashi pula uulaadhi nosho wo eifupipiko. Ihe okugandja ombili tashi zi komutima, ohaku eta iinima iyali ya simana: Ohashi kutha ko omutengi omudhigu komapepe goye, nohashi eta ombili. — Mateus 3:8; 5:23, 24.

  • Tedhatedha komanyolo ngoka taga popi kombinga yohenda yaKalunga. Pashiholelwa, tala muJohannes gwotango 3:19, 20. Moka Ombiimbeli otayi tu lombwele tayi ti kutya ‘eiyuvo lyetu otashi vulika li tu pe uusama,’ naashoka otashi ulike kutya otashi vulika shi kale oshidhigu kombinga yetu, okukala tu uvite kutya Kalunga oku tu hole. Nonando ongawo, moovelise moka omwa popiwa wo kutya “Kalunga oye omunene e vule eiyuvo lyetu.” Ngiini mbela? Oku shi kehe shimwe kombinga yetu noku uvite ko lela omaiyuvo nomaunkundi getu. Oku shi wo kutya otwa valwa inaatu gwanenena notu na egamo lyokuyona. * (Episalomi 51:5) Onkee ano, ihe ekelehi mboka yi iyela ombedhi shili, omolwomayono gawo. — Episalomi 32:5.

  • Ino kala to dhiladhila komapuko goye gomonakuziwa. MOmbiimbeli omu na omahokololo ogendji gaalumentu naakiintu mboka ya li ya longo uuwinayi, ihe lwanima oyi itedhulula. Oshiholelwa shimwe osha Saulus gwokuTarsus, ngoka a ka tseyika e li omuyapostoli Paulus. E li Omufarisayi, okwa li a hepeke nonyanya aalanduli yaJesus. (Iilonga 8:3; 9:1, 2, 11) Ihe sho i ilongo kutya okwa li ta kondjitha Kalunga nosho wo Mesiasa nenge tu tye Kristus, okwi itedhulula nokwa lundulula omikalo dhe, e ta ningi Omukriste ngoka e shi okuholelwa. Odhoshili kutya Paulus okwa li lela i iyela ombedhi, omolweihumbato lye lyomonakuziwa. Sho a koneke esilohenda lyaKalunga mpoka li thike kuye, Paulus okwa ningi omuuvithi omulaadhi noina kanitha etegameno lyomwenyo gwaaluhe. — Aafilippi 3:13, 14.

 Omanyolo ngoka taga popi kombinga yokukala wu uvite wu na ondjo nosho wo okudhimina po

Episalomi 51:17: “Omutima gwi itedhulula ito gu ekelehi.”

Shoka tali ti: Kalunga ite ku ekelehi omolwomapuko goye, ngele owi iyela shili ombedhi sho wu shi kutya owe mu yemateka. Ote ku sile ohenda.

Omayeletumbulo 28:13: “Oongoka ta holeke iilonga ye iiwinayi, oye ke na elago, ihe ngoka te yi hempulula note yi etha, oye ta silwa ohenda.”

Shoka tali ti: Ngele otwa hempululile Kalunga oondjo dhetu nokweetha po oondjila dhetu oombwiinayi, ote ke tu dhimina po.

Jeremia 31:34: “Otandi dhimi po omayono gawo, nuulunde wawo itandi u dhimbulukwa we.”

Shoka tali ti: Uuna Kalunga e tu dhimine po, iha dhimbulukwa we omayono getu. Ohenda ye oyashili.

^ okat. 4 Jehova edhina lyaKalunga. — Eksodus 15:3, OB-1954.

^ okat. 6 Egamo lyetu lyokukala twa hala okuninga shoka sha puka, oli li oshizemo shuulunde mboka twa thigulula okuza komulumentu gwotango, Adam. Ye nomukadhi Eva, oya yono kuKalunga noyi ikanithile omwenyo gwopantu gwa gwanenena yo noluvalo lwawo. — Genesis 3:17-19; Aaroma 5:12.