Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Ninyɛne Bayɛ Kpalɛ Kenle Bie

Ninyɛne Bayɛ Kpalɛ Kenle Bie

 Ɛsuzu kɛ ninyɛne bayɛ kpalɛ kenle bie ɔ? Ɔnva nwo kɛ ninyɛne ɛngɔ ye boɛ fee ɛnɛ la, menli dɔɔnwo bɔ mɔdenle kɛ bɛbanyia adwenle kpalɛ. Noko asoo yɛbahola yɛalie yɛali kɛ ninyɛne bayɛ kpalɛ? Ɛhɛe! Baebolo ne maa yɛnyia anyelazo kɛ ninyɛne bayɛ kpalɛ kenle bie.

 Anyelazo boni a Baebolo ne maa yɛnyia a?

 Baebolo ne ka kɛ alesama ɛlɛyia tɛnlabelɛ mɔɔ anu yɛ se kpalɛ la. Noko ɔka kɛ ngyegyelɛ ɛhye mɔ bavi ɛkɛ ne kenle bie. Suzu neazo fɔɔnwo bie mɔ anwo.

  •   Ngyegyelɛ: Sua mɔɔ bɛnnyia ye bɛnla nu

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Bɛbasisi azua na bɛadɛnla nu.”​—Ayezaya 65:21.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Menli badɛnla bɛdabɛ mumua ne bɛ azua nu.

  •   Ngyegyelɛ: Gyima mɔɔ bɛnnyia ye bɛnyɛ nee ehyia

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Menli mɔɔ mekpa bɛ la akunlu badwo bɛ sa anloa gyima nwo bɔkɔɔ.”​—Ayezaya 65:22.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Alesama kɔsɔɔti banyia gyima kpalɛ mɔɔ yɛ anyelielɛ la bɛayɛ.

  •   Ngyegyelɛ: Nzisi

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Mgbanyima bali tumi wɔ pɛlepɛlelilɛ nu.”​—Ayezaya 32:1.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Bɛnrɛgyinla ɛleka mɔɔ awie vi anzɛɛ dibilɛ mɔɔ ɔlɛ la azo bɛnrɛsisi ye yɛɛ awie biala ɛnrɛli ehyia. Bɛnrɛsisi awie biala.

  •   Ngyegyelɛ: Aleɛ kpalɛ mɔɔ bɛnnyia ye bɛnli nee ɛhɔne

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Aleɛ babu azɛlɛ ne azo; ɔbabu awoka ne mɔ azo.”​—Edwɛne 72:16.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Awie biala banyia aleɛ mɔɔ maa anwosesebɛ la dɔɔnwo ali. Ɔnrɛra ye ɛlɛ kɛ awie bava ɛhɔne ala anzɛɛ ɔnrɛnyia aleɛ mɔɔ maa anwosesebɛ la ɛnrɛli.

  •   Ngyegyelɛ: Ninyɛndane nee basabasayɛlɛ

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Bɛ nuhua ko biala badɛnla ye vanye nee ye feege baka bo, na awie biala ɛnrɛha bɛ ɛzulolɛ.”​—Maeka 4:4.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Awie biala banyia banebɔlɛ kpalɛ ɔluakɛ bɛbaye amumuyɛma bavi ɛkɛ, na “tenlenema banyia azɛlɛ ne.”​—Edwɛne 37:10, 29.

  •   Ngyegyelɛ: Konle

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Maanle bie ɛnrɛva konle dadeɛ ɛnrɛra maanle gyɛne nwo zo, yɛɛ bɛnrɛzukoa konle ɛhonlɛ bieko.”​—Ayezaya 2:4.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Anzodwolɛ bara azɛlɛ ye azo amuala. (Edwɛne 72:7) Awie biala ɛnrɛzu ye alɔvolɛ mɔɔ ɛwu konle nu la anzɛɛ ɛnrɛdu ɛnrɛvi ɛleka mɔɔ ɔwɔ la ɔlua konle ti.

  •   Ngyegyelɛ: Anwodolɛ nee ewule

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Maanlema ne anu biala ɛnrɛha kɛ: ‘Me nwo ɛdo me.’”​—Ayezaya 33:24.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Awie biala ɛnrɛyɛ wuliravolɛ anzɛɛ anwo ɛnrɛdo ye. (Ayezaya 35:5, 6) Baebolo ne ɛbɔ ɛwɔkɛ bɔbɔ kɛ ‘ewule ɛnrɛdɛnla ɛkɛ bieko.’​—Yekile 21:4.

  •   Ngyegyelɛ: Azɛlɛ ne mɔɔ bɛlɛsɛkye ye

     Mɔɔ Baebolo ne ka la: “Fienemgbole nee azɛlɛ resee anye balie, yɛɛ ɛsɛlɛ bali fɛlɛko na zolɛ ayɛ felawɔse ngome.”​—Ayezaya 35:1.

     Mɔɔ bazi kenle bie la: Azɛlɛ ne amuala bayɛ paladaese na menli adɛnla zo kɛ mɔɔ ɛnee Nyamenle kpondɛ la.​—Gyɛnɛsese 2:15; Ayezaya 45:18.

 Asoo yɛbahola yɛalie yɛali kɛ mɔɔ Baebolo ne ka la bara nu?

 Bie a ɛngola ɛnnwu ye. Noko, yɛmaa wɔ anwosesebɛ kɛ sukoa mɔɔ Baebolo ne ka kɛ ɔbara kenle bie la anwo debie dɔɔnwo. Nzɔne ati ɔ? Ɔluakɛ ɛwɔkɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la le ngakyile yɛɛ ɔnle kɛ kenle bie nwo edwɛkɛ mɔɔ menli ka la. Nyamenle a bɔle ɛwɔkɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la a. Debie mɔɔ maa ɔyɛ ngakyile la bie mɔ ɛne:

  •   Nyamenle ka nɔhalɛ. Baebolo ne ka kɛ Nyamenle ‘ɛngola ɛmbɔ adalɛ.’ (Taetɛse 1:2) Bieko, Nyamenle ala a kola ka mɔɔ bazi kenle bie la a. (Ayezaya 46:10) Neazo dɔɔnwo wɔ Baebolo ne anu mɔɔ kile kɛ kenle bie nwo edwɛkɛ mɔɔ Nyamenle ka la ba nu dahuu. Saa ɛkpondɛ nwolɛ edwɛkɛ dɔɔnwo a, nea Kɛ Ɔkɛyɛ Na Yɛanwu Kɛ Baebolo Ne Le Nɔhalɛ Ɛ? vidio ne.

  •   Nyamenle lɛ tumi mɔɔ ɔkola ɔfa ɔdi yɛ ngyegyelɛ nwo gyima. Baebolo ne ka kɛ Nyamenle lɛ tumi mɔɔ maa ɔkola ɔyɛ “debie biala mɔɔ ɔkulo la.” (Edwɛne 135:5, 6) Ɛhye kile kɛ, debie biala ɛnrɛhola ɛnrɛzi Nyamenle adenle kɛ ɔbamaa ye ɛwɔkɛ ne mɔ ara nu. Eza Nyamenle kulo kɛ ɔboa yɛ ɔluakɛ ɔkulo yɛ.​—Dwɔn 3:16.

 Bie a ɛlɛdwenle nwo kɛ, ‘Saa Nyamenle kulo kɛ ɔboa yɛ yɛɛ ɔlɛ tumi ɔfa ɔyɛ zɔ a, nzɔne ati a yɛyia ngyegyelɛ dɔɔnwo a?’ Amaa wɔanyia kpuya zɔhane anwo mualɛ la, nea Duzu Ati A Nyamenle Maa Amaneɛnwunlɛ Nwo Adenle A? vidio ne.

 Kɛ ɔkɛyɛ na anyelazo ɛhye ara nu ɛ?

 Nyamenle balua ye Belemgbunlililɛ ne, arane bie mɔɔ wɔ anwuma la azo yeamaa ye ɛwɔkɛ ne mɔ ara nu. Yekpa Gyisɛse Kelaese kɛ Belemgbunlililɛ zɔhane azo Belemgbunli, na yemaa ye tumi kɛ ɔnlea azɛlɛ ne nee menli mɔɔ badɛnla zo la. Mekɛ mɔɔ Gyisɛse wɔ azɛlɛ ye azo la, ɔyɛle wuliravolɛma ayile, ɔmaanle menli mɔɔ ɛhɔne ɛlɛku bɛ la aleɛ, ɔnyianle tumi wɔ maanle nu tɛnlabelɛ zo yɛɛ ɔdwazole menli mɔɔ ɛwu la bɔbɔ. (Maake 4:39; 6:41-44; Luku 4:40; Dwɔn 11:43, 44) Ɔyɛle ɛhye ɔvale ɔhilele mɔɔ ɔyɛ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne azo Belemgbunli a ɔbayɛ la.

 Nea Duzu A Le Nyamenle Belemgbunlililɛ Ne? vidio ne amaa wɔazukoa kɛzi Nyamenle Belemgbunlililɛ ne baboa wɔ la anwo ninyɛne dɔɔnwo.

 Kenlenzu a anyelazo ɛhye bara nu a?

 Ɔnrɛhyɛ fee! Duzu ati a yɛkola yɛka ye zɔ a? Baebolo ne hanle ninyɛne mɔɔ sisi a ɛnee ɔkile kɛ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne ɛlɛba arali tumi wɔ azɛlɛ ye azo la dole ɛkɛ. (Luku 21:10, 11) Yɛnwu kɛ ninyɛne mɔɔ Baebolo ne hanle dole ɛkɛ ne la ɛlɛba nu ɛnɛ.

 Amaa wɔanwu nwolɛ edwɛkɛ dɔɔnwo la, kenga “Mekɛ Boni A Nyamenle Belemgbunlililɛ Ne Bali Tumi Wɔ Azɛlɛ Ye Azo A?

 Kɛzi anyelazo mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la baboa wɔ ɛnɛ ɛ?

 Baebolo kɛlɛvolɛ bie hanle kɛ anyelazo mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la le kɛ “sɛkɛ maa yɛ ɛkɛla.” (Hibuluma 6:19) Kɛ mɔɔ sɛkɛ ɛmmaa meli ɛndu ɔ bo wɔ mekɛ mɔɔ ahumu ɛlɛtu la, zɔhane ala a kenle bie nwo ɛwɔkɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la bahola aboa yɛ yeamaa yeagyinla ngyegyelɛ mɔɔ yɛyia bɛ ɛnɛ la anloa a. Yɛ anyelazo ne bahola aboa yɛ yeamaa yɛazie yɛ nwo dii, yɛanyia adwenle kpalɛ nee kpɔkɛdelɛ kpalɛ bɔbɔ.​—1 Tɛsalonaekama 5:8.