Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo Biblia romo konyi pi yamu m’ubelokere nisagu mukero?

Nyo Biblia romo konyi pi yamu m’ubelokere nisagu mukero?

 Nyo in de itie acel m’i kind dhanu milioni dupa ma ginwang’iri ku peko nikum yamu m’ubelokere nisagu mukero? Yamu ma tek man nyoth m’ebed ekelo bino i ayi dupa. Kit yamune moko ma tek ma julwong’o typhons man cyclones, wang’ ma pol ketho pii pong’ mwonyo dhu wat zoo. Koth ma dongo copo ketho ng’om muk, man yamu ma tek ma ku lukoth i iye copo ketho luli wang’. Ceng’ ma tek m’uberieny man lietho ku yamu ma tek copo kelo bende nyoth ma lee.

 I kabedo ma pol i wang’ ng’om zoo, yamu ma tek ubewotho medere ameda man ebekelo nyoth nisagu m’i wang’e. Rapor moko (International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies) unyutho nia “wend dhanu ma gibenwang’iri ku peko mi yamu ma tek bende ubemedere ameda, man pii m’ubepong’, vira man ceng’ m’uberieny de gibemediri. Lembene uketho dhanu ubetho, jumange gimbe ku piny ma gikwo ko, man kubang’ oro dhanu milioni dupa gibeweko kabedo migi.”

 Ka lembe ma kumeno utundo, dhanu nwang’u can i kum kende ngo, ento bende i pidoic man paru migi. Gineno can pi piny migi ku ot migi m’unyuthere, man kadok pi wedi migi m’utho.

 Tek in de ibenwang’u peko pi yamu ma tek m’ubelokere nisagu mukero, Biblia copo konyi ninyego ku pekone. Biblia miyo jukocwiny, genogen, man juk ma konyojo. Jukne udaru konyo dhanu dupa m’unwang’iri ku peko mi yamu ku mange bende. (Jurumi 15:4) Edwoko bende wang’ penji ma pire tek ma dhanu dupa gipenjiri ko wang’ ma pol nia, Pirang’o Mungu uweko lembuni utimere? Nyo eni tie matira m’ebemiyo ira?

Yamu m’ubelokere tin nisagu mukero, utie ngo matira pa Mungu

 Biblia ubeponjo ngo nia Mungu re m’uketho dhanu ubeneno can. Eyero kumae: “Gin ma rac copo mulo ngo i Mungu, man en de emulo ngo i ng’atu moko acel de i ayi maeno.” (Yakobo 1:13) Eno ubenyutho nia en ungo re m’ebeketho dhanu ginwang’iri ku peko mi yamu ma tek tin.

 Andha i Biblia, junwang’u nia saa moko Mungu utiyo ku tego mi cwic pi nimiyo matira ni dhanu ma reco. Ento lembe m’ebed etimone ukoc ku yamu m’ubenyotho piny tin, ma coro mbwang’ m’umbe atwong’a man ma tundo iwi dhanu ma pwe ku ma reco ceke. Tung’ ku maeno, Biblia unyutho nia Mungu gwoko dhanu ma racu migi mbe, elar epoyo dhanu, man ekoro thelembe mi gin m’ebecitimo. Ku lapor, Mungu ukoro thelembe m’uketho ekelo koth ma dit m’uumo ng’om i rundi pa Noa. Elar epoyo dhanu i wang’e, man egwoko Noa ku juruot pare.​—Thangambere 6:13; 2 Pethro 2:5.

 Pi ning’eyo lembe dupa m’unyutho nia peko m’ubenwang’u dhanu tin utie ngo matira m’uai i bang’ Mungu, nen thiwiwec “Biblia uyero lembang’o pi peko ma wok rek iwi dhanu?

Mungu ubedieng’ pi dhanu ma ginwang’iri ku peko pi yamu ma tek

 Biblia unyutho nia Yehova a Mungu ubedieng’ pi dhanu man e Jakisa. Giragora moko ma jukocwinyjo ni e:

  •   Isaya 63:9: “I masendi migi ceke esendre.”

     Thelembene: Ka Yehova ubeneno dhanu gibesendiri, ewinjo can lee i cwinye.

  •   1 Pethro 5:7: “Ebedieng’ piwu.”

     Thelembene: Yehova ubedieng’ pi bedomoth peri.

 Dieng’ pa Yehova man kisa pare cwale i timo. Ebemiyo jukocwiny nikadhu kud i juk man genogen mandha ma nwang’ere i Biblia pi nindo m’ubino, ma peko ma yamu ma tek miyo bibedo mbe i iye.​—2 Jukorintho 1:3, 4.

Nindo ma yamu m’ubelokere nisagu mukero bibedo mbe i iye

 Biblia unyutho nia Yehova ung’olo nia ebimiyo “genogen i kajik mu ma cen.” (Yeremia 29:11) Ekeco nia dhanu gikwo kud anyong’a i paradizo iwi ng’om, ento ungo nikwo ku lworo pi i yamu ma tek.​—Thangambere 1:28; 2:15; Isaya 32:18.

 Mungu bitimo lembuno i nindo m’ubino nikadhu kud i Ker pare, ma Yesu re m’utie Ubimone. (Matayo 6:10) Yesu utie ku rieko man tego m’ecopo cero ko peko ma yamu ma tek kelo. Kinde m’ebino iwi ng’om, enyutho nia etie ku tego mi bimo wi tego pa yamu. (Marko 4:37-41) Ebibimo ku ng’eyong’ec man rieko, ebiponjo dhanu ku kite ma gicopo gwoko ko cwic m’udhokogi kara kud unyothere. (Isaya 11:2) I the telowic pa Yesu, yamu m’ulokere nisagu mukero binyayu ngo peko i kum dhanu kendo.

 Icopo penjiri nia, ‘Yesu bitiyo awene ku tego pare pi nibimo wi tego pa yamu?’ Pi ninwang’u wang’ penji maeno, nen thiwiwec, “Ker pa Mungu bibimo wi ng’om awene?

Gin m’icopo timo kawoni pi ninyego ku peko mi yamu ma tek

 Juk m’i Biblia copo konyi i wang’ ma fodi yamu ma tek uwok ungo, kinde m’ewok man i ng’eye.

  •   Ma fodi ewok ungo: Lar iyikiri kara kud igal.

     Gin ma Biblia uyero: “Ng’atu ma won pidoic neno dubo, man epondo; ento ju ma cobo kadhu, man gisendri pire.”​—Lembrieko 22:3.

     Thelembene: Lar ing’ey pi peko ma copo wok i kabedo mwu kara itim pio man ibodh juruot peri.

     Lembe ma jumoko unwang’iri ko: “Saa m’ugam ukwayere nia waringi pi luli m’ubewang’, unwang’u dong’ wan wadaru yikara. Wabino ku sakoc mwa mir ularng’adi, ku yath, man ku bongu. I ng’etwa lundo wi dhanu unyothere nikum ndiri. Ento wan wabino ku piny ceke ma watie ku yenyne, man atie ku foyofoc pi lembene!”​—Tamara, Californie i États-Unis.

  •   Kinde m’ewok: Keth wii i kum lembe ma pire tek nisagu.

     Gin ma Biblia uyero: “Kadok ng’atini tie ku piny dupa de, piny m’etie ko miyo ngo ire kwo.”​—Luka 12:15.

     Thelembene: Kwo pire tie tek nisagu piny ma jubedo ko.

     Lembe ma jumoko unwang’iri ko: “Kinde ma yamu moko ma tek ma nyinge Typhon Lawin b unyotho ot mwa, wiya ulal man ang’eyo ngo gin m’acopo timo. Ento gin acel m’atimo ubino, nirwo kud adundena ceke i bang’ Yehova Mungu. Anyang’ nia eca tie jukupiny ma jubedo ko ma kadhu akadha, ento ungo kwo mwa.”​—Leslie, i Philippines.

  •   I ng’eye: Par pi nindo ma tin, kudi cwinyi uringi pir urwo.

     Gin ma Biblia uyero: “Cwinywu kud udieng’ pir urwo, kum urwo bibedo kud adieng’a pare. Nindoman uromo ku peko pare.”​—Matayo 6:34.

     Thelembene: Kud idieng’ nikadhu mukero pi lembe ma copo timere i nindo m’ubino.

     Lembe ma jumoko unwang’iri ko: “Kinde ma yamu ma tek ma julwong’o Irma uketho pii umwonyo ot para, abino ku ng’iyong’ic dupa m’ukwayu atim, man cwinya ung’abere nisagu. Atimo kero niworo juk m’i Biblia kara kud adieng’ akeca pi nindo m’ubino. Anwang’u nia ku kony pa Yehova, acopo ciro peko dupa m’ageno ngo nia nang’ acopo ciro.”​—Sally, Floride, i États-Unis.

 Pi ning’eyo lembe mange m’icopo timo, nen thiwiwec “Lembe m’icopo timo pi nibodho kwo i saa mi peko ma wok rek.”

a Yehova tie nying’ ma segi pa Mungu.​—Zaburi 83:18.

b Eng’eyere bende ku nyinge ma Typhon Haima.