Skip to content

Skip to table of contents

ANIDI KERE!

Bbarefije bani na ná kpakpalo​—Mamilioni kʉ ná ndrŭ nganyi Ukraine nǎ ro

Bbarefije bani na ná kpakpalo​—Mamilioni kʉ ná ndrŭ nganyi Ukraine nǎ ro

 Bi 2 ddo 24, 2022 nǎ bbʉtso, Russie nǎ bbasødda ngangʉe lɨ njidha tso Ukraine na, føri bbʉe kpakpalo bbo mamilioni kʉ ná ndrŭ dho ndirigoti føri lieri bí kʉ ná ndrŭ bbá ndima bbá ngø bbá. a

 “Bombe ngʉ wá bbo ndirigoti ri nanga ngʉ tá krʉ ngalu. Ko ká do ngʉ nji ngbá ngatsi ma nari nanga tudha kʉ kpakpa. Ko rrngʉeri train si ndrŭ d’u ná saa na, ko maddi vʉngʉeri ko rára. Ko bbangʉe kʉ krʉ ná ritsi bba ndirigoti kila mutu dho ringʉngani ndi dzi ndidhó sese sakoshe dhé. Ko ka ko lie fø sakoshe na kodhó dokima ma, ddawa ma, jødha dhi dda ma, nyodha dhi ritsi ma na dhé. Ko bbangʉe kodhó nja ritsi bba ndirigoti ko rangʉe train adi tøni ná ngana che sani mbombe wá ná saa na.”—Ukraine nǎ Kharkiv nǎ Nataliia po ná lo.

 “Kpø ya mwisho saa djo, ko ngʉ riddi nzá vita ka ndi bae nga ri. Ma rrngʉe vile lú bombe ngʉ wá nari ndirigoti dza ró madirisha krʉ ngʉ jájá fø lo dho. Ma vʉngʉeri ma rára ná saa na, ma dzingʉe lazima dhi ritsi dhé. Ma tungʉeni abba ro bbʉtso saa 2 na ndirigoti ma djingʉe na ná train bbangʉe ma Lviv na ndirigoti fø ga ro ma djingʉe bis na ndiro ma rá Pologne na d’e.”—Ukraine nǎ Kharkiv nǎ Nadija po ná lo

I lo nǎ

  Addui ká lieri bbarefije bani kpakpalo na?

 Ukraine na bbarefije baeni kpakpalo na dho nari kʉ Russie na bbasødda ngae lɨ njidha tso nari. Nì mai ri kʉ fø ro, Biblia d’ra kpakpalo na le bani dho ná nja lo maddi, loroji na føri kʉ:

  •   Ndrŭ dhó pidhinga dho nzá ri ro ka ndi ka ndi gba ndrŭ dhó mahitaji tso ri. Bí ina ndrŭ dhó pidhinga adi pinyo ndrŭ djo ndi vú ná vu ndrŭ ró d’e.—Muhubiri 4:1; 8:9.

  •   Shetani Diabolo, “dz’ djó pi,” ndrŭ cho chelo njidha dho. Føri dho Biblia ripo: “Dz’ lú kʉ che kʉ ná ke dhó bbonga tsena.”​—Yohana 14:30; 1 Yohana 5:19.

  •   Føri djolu pli, ndrŭ barieni kpakpalo na cho bí b’lo, føri dho ko di nǎ ná saa djo Biblia pongʉeri: “Nga sini ná saa na le si hwini kpakpa tso o ná lo na.” (2 Timoteo 3:1) Fø saa utso le ka le d’ie ró nari kʉ vita ma, musiba ma, nyo tso vʉni nari ma, dhe ndi nanga nyá nari ma, ndirigoti abba nga ndrŭ ka ndi bbá dho ná nja kpakpanga lo ma na.​—Luka 21:10, 11.

  Bbarefije ká ka ndima ba ndima tsotsokodha ngbaga ro?

 Biblia ripo nari kʉ ko no ná ke Yova, b kʉ jidha na ndirigoti zølo na bbarefije dho ndirigoti bbabba ndima bbá nga ná ndrŭ dho. (Kumbukumbu la Torati 10:18) Ke tsoni ndi si bbarefije dhó kpakpalo tso d’ød’ø ndidhó ra nǎ guvernema chulu ndirigoti fø guvernema le adi nzǐ Mungu dhó Pidhinga, nari si ndrŭ dhó pidhinga thika øø. (Danieli 2:44; Matayo 6:10) Yova si Shetani tso d’ød’ø ndidhó Pidhinga chulu. (Waroma 16:20) Fø Pidhinga si pinyo krʉ nga lú, ri si ndrŭ nanga ndoni dho ná lo sisi. Dz’ djó krʉ kʉ ná nga lú, ndrŭ si ngʉ ddi tso gbani ná familia. Ddikpa le ki ma nzɨ ddi si ndi bbá nga ki ro bba ri, føri dho Biblia tsoni: “Kpa kana nja le ddiro si di ndidhó mizabibu tse nǎ ndirigoti figi dhi tsú tse nǎ, ndirigoti kpa na si do ta ná ddikpa le ro ma nga ddi sie ri, føri kʉ bbasødda dhi Mungu Yova d’ra ná lo.”—Mika 4:4.

 Ri kʉ Yova dhó Pidhinga dhé ka si bbarefije bani na ná kpakpalo tso d’ø ri. Yova si rili ndidhó Pidhinga chulu, refije ndrŭ adi ngʉ dho ná lo sini si. Loroji na:

  •   Vita. “[Yova] d’ø vita tso d’ø.” (Zaburi 46:9) Ndiro ni chú ngbaribbai ma Yova si vita tso d’ø nari d’e, azø ɨ djǒ ripo ná lo “Amani Duniani—Itapatikanaje?

  •   Vu le vú ndrŭ ró nari ndirigoti jeuri ndrŭ nji nari. “Yova si vu le vú ndrŭ ró nari ma, jeuri ndrŭ nji nari ma na nǎ ro kpa gøgø.” (Zaburi 72:14) Ndiro ni nja ngbaribbai ma ndrŭ ka ndima ø ndima dhó che kʉ ná ngaddidha thika nari d’e, azø ɨ djǒ ripo ná Gazeti “Mambo ya Kufanya Juu ya Kuachana na Chuki.”

  •   Njedha ndrŭ kʉ nari. “[Yova] si ndi tsotsokodha ne ná njedha dhi ke gøgø.” (Zaburi 72:12) Ndiro ni chu ngbaribbai ma Yova si njedha adi bbʉ ná lo tso d’ø nari d’e, azø ɨ djǒ ripo ná lo “Ri ká ka ndi kaka ndrŭ krʉ dhó maisha é ddiddi?

  •   Nyo tso vʉni nari. “Nyokpa sie bbo dz’ djó.” (Zaburi 72:16) Ndiro ni chu ngbaribbai ma Mungu si ù si nari d’e, azø ɨ djǒ ripo ná lo, “Ulimwengu Usio na Njaa

  Biblia ká ka ndi kó bbarefije tsotso ddi njʉ?

 Ddio. Ndiro kpa é d’ʉ kʉ ná ngab’odha na gosi ná ddo djo d’e, Biblia ka ndi kó kpa tsotso ko ndiro kpa hwini kpadjo kpa bani na ná kpakpalo na d’e.

 Biblia nǎ kanuni: “Rr chu ná ke adi krʉ kʉ ná lo u u, ro krr di ná ke adi ndi kó ndi tø ná nga nja bblo.”—Mezali 14:15.

 Fø lo na mana: Addinga ni ka ni si bani na ná kpakpalo djo ndirigoti ngbaribbai ma ni ka ni b’o ni ronga ri ró nari djo. Ab’o ni ronga bbarefije nǎ ro adi rine ndima ba faida ná kpa ró dhonalo kpa adi rinja bbarefije nzá chu lo bbo ri.

 Biblia nǎ kanuni: “Kodhó é nyo ndirigoti ru nì ró, ko sie hwè na fø ritsi dho.”—1 Timoteo 6:8.

 Fø lo na mana: Nzɨ bbari ni nanga ri di d’o bbo kimwili nǎ ritsi dho. Njati ni nanga di jini nidhó bani ná lazima dhi ritsi dho ngbà ró, ni sie hwè na.

 Biblia nǎ kanuni: “Aninjiri nja ndrŭ dho, ddiddi ni jiri ndrŭ nji ri ni dho nari bbai nganga, bbʉbbʉ dhé føri i kʉ yadha ma, bbanabi ma na ddi ná lo.”—Matayo 7:12.

 Fø lo na mana: Adi ngatsove ndirigoti zølo dhǒ. Fø sifa ka ndi kó ni tsotso ni é heshima na ndirigoti ni rrni rr ni di na ná ndrŭ na.

 Biblia nǎ kanuni: “Nzɨ ø chelo be chelo ró ndrŭ dho.”—Waroma 12:17.

 Fø lo na mana: Ni na ndrŭ njini nzá thonga nari bbai ró, nzɨ bbari lo kani ni lú kpø ni rá chelo nji ndrŭ ró ná ngatsi. Føri ka ndi liri lo gʉ sani bbo.

 Biblia nǎ kanuni: “Krʉ kʉ ná lo kana ma adi kpakpanga ba kpakpanga adi bbʉ ma dho ná ke chulu.”—Wafilipi 4:13.

 Fø lo na mana: Nidhó maisha nǎ anja Mungu bbo na mana kʉ ná ke ndirigoti adi nganzi ke tsó. Ke ka ndi kó ni tsotso ko ni hwini ni bani na ná lo na.

 Biblia nǎ kanuni: “Nzɨ bba ddikpa lo ma d’o ni nanga ro ddi, ro krʉ kʉ ná lo kana sala ni nji ndirigoti ddo ni ddoni mbai ni po ro nari chulu, ad’ra nidhó krʉ kʉ ná lo Mungu dho; ndirigoti Mungu dzá dada krʉ kʉ ná lo le famu nari djolu ná ngoi si ni thí ronga b’o ndirigoti nidhó ngaddidha dhi kpakpanga ronga ma na.”—Wafilipi 4:6, 7.

 Fø lo na mana: Anziri Mungu bbʉ ngoi dhi ngaddidha ni dho ni bani na ná krʉ kʉ ná lo kana. Anja ɨ djǒ ripo ná lo “Wafilipi 4:6, 7—‘Musihangaike Kuhusiana na Jambo Lolote.’”

a Vita bae nga nari goti bbʉ dyí, Haut Commissariat des Nations Unies pour les réfugiés (HCR) dhi sosiete poeri nari kʉ kpakpalo na bani ná ndrŭ tsotso le kó lele bbo. Ddo 12 kana dhé, milioni 2 djolu da ná bbarefije nyie nga Ukraine nǎ ro chøchø e ná ngø na, godhé milioni 1 kʉ ná ndrŭ nyie nga Ukraine nǎ nja nga na.

b Yova kʉ Mungu ró dho nganga. (Zaburi 83:18) Anja ɨ djo ripo ná lo “Yehova Ni Nani?