Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

¡CHAPALUKUTIK-O!

Ta smilal xa noʼox krixchanoetik chjatavik lokʼel ta Ucrania

Ta smilal xa noʼox krixchanoetik chjatavik lokʼel ta Ucrania

 Li ta 24 yuʼun fevrero ta 2022, li Rusiae la stsak ta kʼop li Ucraniae. Taje laj yakʼbe-o svokol li krixchanoetike, jaʼ yuʼun ep buchʼutik jatavik lokʼel. a

 «Ta buyuk noʼox tʼomanuk vombaetik, lixiʼ tajek. Mu x-al kuʼun kʼu yelan laj kaʼi jba. Yuʼun kʼalaluk laj kaʼikutik chjatavik batel ta tren li krixchanoetike, la jnop chibatkutik ek. Jaʼ noʼox jujun jmochilakutik laj kichʼkutik lokʼel, te la jtikʼkutik batel jvunkutik, poxiletik, kaʼalkutik xchiʼuk jveʼelkutik. Ta anil libatkutik ta skotleb tren ta skoj ti chtʼomanuk vombae» (Natalia ta Járkov, Ucrania).

 «Muʼyuk la jnopkutik ti tstsatsaj li kʼope. Laj kaʼi ti lik tʼomanuk vombaetik xchiʼuk lik vokʼanuk li ventanaetike. Vaʼun, lijatav lokʼel, jaʼ noʼox laj kichʼ lokʼel li kʼusi jtunel kuʼune. Ta vaxakib ora ta sob lilokʼ li ta jnae sventa bat jtsak tren ti chbat ta Lviv, laje la jtsak autovus venta xibat ta Polonia» (Nadia ta Járkov).

Li ta mantal liʼe, ta jkʼeltik:

 ¿Kʼu yuʼun jatav lokʼel ta slumalik li krixchanoetike?

 Jaʼ ta skoj ti la stsak ta kʼop Ucrania li Rusiae. Pe oy to yan srasonaltak mas tsots skʼoplal ti chal ta Vivliae.

  •   Li ajvaliletike muʼyuk vuʼem yuʼunik skoltael li krixchanoetike. Yuʼun kʼajomal noʼox chakʼbe svokol li jnaklejetike (Eklesiastes 4:1; 8:9).

  •   Li Satanas ti jaʼ «li ajvalil ta balumile» sokesojbe snopben li krixchanoetike. Yuʼun xi chal li Vivliae: «Skotol li krixchanoetike oyik ta sjuʼel li Satanase» (Juan 14:30; 1 Juan 5:19).

  •   Ta epal jabil xa noʼox yiloj tal svokol li krixchanoetike, pe li avie, yakal xa ta jkuxlebintik li kʼusi yaloj xa onoʼox li Vivliae. Xi chalbe smelolal 2 Timoteo 3:1: «Chtal tsots vokolil li ta slajebal xa kʼakʼale, toj echʼ noʼox xibal sba». Pe maʼuk noʼox, yuʼun oy paskʼop, nojelal ta voʼ, nikel, viʼnal xchiʼuk jeltos tsatsal chameletik. Taje jaʼ svinajeb ti kuxulutik xa ta slajebal kʼakʼale. Ti vaʼ yelan chkʼotanuk ta pasele, chjatavanuk-o lokʼel ta slumalik (Lukas 21:10, 11).

 ¿Bu xuʼ sta spatobil yoʼontonik li buchʼutik jatavemik lokʼel ta slumalike?

 Li Vivliae chakʼ ta ilel ti Jpasvanej kuʼuntik Jeovae b jaʼ jun Dios ti skʼanojan li buchʼutik jatavemik o ti yiktaoj slumalike xchiʼuk chkʼuxubaj ta yoʼonton (Deuteronomio 10:18). Li stuke jamal yaloj ti chchapanbe skotol svokol li buchʼutik jatavem lokʼel ta slumalike. ¿Kʼuxi? Jaʼ tstunes li Ajvalilal yuʼun ti te oy ta vinajele xchiʼuk ti jaʼ chkom ta xkʼexol skotol li ajvaliletik liʼ ta balumile (Daniel 2:44; Mateo 6:10). Li Jeovae tstunes li Ajvalilal yuʼun sventa slajesbe skʼoplal li Satanas ti jaʼ li Diabloe (Romanos 16:20). Li Ajvalilal taje ch-ajvalilal ta spʼejel balumil xchiʼuk tslajesbe skʼoplal li pʼajbaile. Skotol li krixchanoetike chkʼotik kʼuchaʼal jun utsʼ alalil ta spʼejel balumil. Muʼyuk xa buchʼu chjatav lokʼel li ta snae, yuʼun xi jamal yaloj li Vivliae: «Ta jujuntal te chchoti ta yolon steʼel s˗uvaik xchiʼuk ta yolon steʼel s˗igoik, muʼyuk buchʼu tsibtasatik, yuʼun jaʼ lokʼ ta ye stuk Jeova ti jaʼ bankilal yuʼun soltaroetike» (Mikeas 4:4).

 Li Ajvalilal yuʼun Diose jaʼ noʼox xuʼ xchapan skotol li vokoliletik tsnuptanik li buchʼutik jatavemik lokʼel ta slumalike. Li Jeovae tstunes li Ajvalilal yuʼun sventa slajesbe skʼoplal li vokoliletik ti jaʼ tsnutseik-o lokʼel ta slumalik li krixchanoetike. Jkʼeltik batel junantik skʼelobil:

 Li buchʼutik jatavemik lokʼel ta slumalike, ¿mi xuʼ van xkoltaatik yuʼun li Vivliae?

 Xuʼ. Li Diose maʼuk noʼox chakʼbe spatobil yoʼontonik li buchʼutik jatavemik lokʼel ta slumalike, yuʼun chakʼbe lekil tojobtaseletik ta Vivlia sventa stsal yuʼunik li kʼusi tsnuptanik avie.

 Teksto ta Vivlia: «Li buchʼu muʼyuk spʼijile chchʼun skotol li kʼusi ch˗albate, yan li buchʼu pʼije tsnop lek li kʼusi tspase» (Proverbios 14:15).

 Li kʼusi skʼan xale: Baʼyel nopbo skʼoplal li kʼusi xuʼ xanuptane xchiʼuk ti kʼuxi xuʼ xachabi abae xchiʼuk kʼelo aba ta stojolal li j-elekʼetike. Yuʼun li stukike jaʼ tsaʼik li buchʼutik jaʼ to kʼotik ta jun lume. Jech xtok, jaʼ xa lek chilik ti chiʼike xchiʼuk ti mu to xojtikinik lek lum li buchʼutik jatavemik lokʼel ta slumalike.

 Teksto ta Vivlia: «Mi oy noʼox jveʼeltik xchiʼuk jkʼuʼ jpokʼtike, junuk noʼox koʼontontik yuʼun» (1 Timoteo 6:8).

 Li kʼusi skʼan xale: Mu me jaʼuk xbat ta avoʼonton saʼel li takʼine. Jaʼ lek muyubajan noʼox yuʼun li kʼusitik x-ayan avuʼune.

 Teksto ta Vivlia: «Skotol li kʼusitik chakʼan akʼo spasboxuk li krixchanoetike skʼan me jech xapasbeik ek» (Mateo 7:12).

 Li kʼusi skʼan xale: Oyuk smalael avuʼun xchiʼuk oyuk slekil avoʼonton. Taje jaʼ tskoltaot sventa xichʼoxuk ta mukʼ xchiʼuk ti xchʼamikot li ta jteklum bu xa oyote.

 Teksto ta Vivlia: «Mu me chopoluk kʼusi xapakbe abaik sutel» (Romanos 12:17).

 Li kʼusi skʼan xale: Kʼalal oy kʼusi chavichʼ pasbele, mu me xapak sutel ta skoj noʼox ti ilinemote. Yuʼun mi chapak sutele, jaʼ noʼox tstsatsaj-o li kʼope.

 Teksto ta Vivlia: «Oy jtsatsal sventa jpas skotol ta skoj li buchʼu chakʼbun juʼele» (Filipenses 4:13).

 Li kʼusi skʼan xale: Jaʼuk tsots skʼoplal xavil ta akuxlejal li Diose. Xchiʼuk kʼalal chapas orasione kʼanbo avipal sventa xkuch avuʼun, yuʼun ta skoltaot.

 Teksto ta Vivlia: «Mu me kʼusi xavul˗o avoʼontonik jsetʼuk, jaʼ lek albeik Dios ta orasion li kʼusi chavul˗o avoʼontonike, ta sjunul avoʼontonik xakʼanik vokol xchiʼuk tojik ta vokol kʼalal chapasik orasione; vaʼun li jun oʼontonal yuʼun Dios ti toj echʼ xa noʼox lek ti jaʼ mu sta li snopben krixchanoetike chchabi avoʼontonik xchiʼuk anopbenik» (Filipenses 4:6, 7).

 Li kʼusi skʼan xale: Kʼusiuk vokolal yakal chanuptan kʼanbo ti xakʼbot jun oʼontonal li Diose. Kʼelo li mantal «Filipenses 4:6, 7 | ‹Mu me kʼusi xavul-o avoʼontonik jsetʼuk›».

a Kʼalal jun xa ox kʼakʼal slikel li kʼope, li Alto Comisionado de las Naciones Unidas para los Refugiados (ACNUR) laj yal ti toj echʼ noʼox tsots li kʼusi yakal tsnuptanik ta Ucraniae. Ta 12 noʼox kʼakʼale, mas ta chib miyon krixchanoetik jatavik lokʼel ta Ucrania xchiʼuk jun miyon krixchanoetik lokʼ ta snaik sventa saʼ bu xnakiik ti te noʼox ta Ucraniae.

b Jeova sbi li Diose (Salmo 83:18). Kʼelo li mantal «¿Buchʼu jaʼ li Jeovae?».