Nen video ma nwang'ere

Nyo sians ucwaku lembe ma Biblia uyero?

Nyo sians ucwaku lembe ma Biblia uyero?

Lembe ma Biblia udwoko

 Eyo, pilembe kadok nwang’u Biblia utie ngo buku mi sians de, re kan ebeyero lembe mi sians, ekoro lembene tap tap. Wakenen lapor moko m’ubenyutho nia sians ucwaku lembe ma Biblia uyero. Bende, Biblia tie ku lemandha moko ma sians de dok uyero, ma lembene ukoc ku gin ma dhanu dupa gigam giyiyo con i nindo ma jukiewo i iye Biblia.

  •   Polo ku ng’om (univers) ucaku. (Thangambere 1:1) Tung’ ku maeno, lembatada dupa ma con unyutho nia jucwiyo ngo univers acwiya, ento ecokere niai kud i piny moko m’ular ubedo nuti. Dhanu mi Babeli ma con giyiyo nia mungu moko m’araga ma giai kud i nam ma dongo (océans) ario re ma giyiko univers. Lembatada mange lundo uyero nia univers uai kud i tong piny moko ma dit kumeni.

  •   Univers utie ku cik ma Mungu uketho en, ma telowiye kubang’ ceng’, ento utie ngo mungu m’araga re ma telo wiye. (Yob 38:33; Yeremia 33:25) Nimakere ku lembatada m’umew i wang’ ng’om zoo, jubed juwacu nia dhanu gimbe ku copo mi gwokiri nyanok de i kum kwinyo mi mungu m’araga man i kum peko ma ginyayu.

  •   Ng’om ucungo iwi gin moko ngo. (Yob 26:7) Dhanu dupa ma gikwo con, giyiyo nia ng’om utie piny moko ma nyapada pada m’ucungo iwi gin moko ma dit kumeni kunoke iwi lei moko ma calu ve jobi kunoke ukuma.

  •   Pii mi nam ma dongo man m’uai kaka mange bende giduny man gidog gicwii iwi ng’om ni koth kunoke ni pei, gin re ma gimedo kor pii ma wok kud i ng’om man ma mol. (Yob 36:27, 28; Eklizia 1:7; Isaya 55:10; Amos 9:6) Jugiriki ma con gibed giparu nia pii mi kulo ai kud i nam moko ma nwang’ere i the ng’om; paru maeno umoko iwi dhanu nitundo i acaki mi oro 1700.

  •   Gudi tingiri malu man giloro piny; gudi m’ubenen tin e gilar gibedo nuti con i the nam ma dongo. (Zaburi 104:6, 8) Tung’ ku maeno, lembatada dupa uyero nia ayi ma gudi tie ko e mungu m’araga re m’ucwiyogi.

  •   Lembe m’ukwayu jutim pi nigwoko leng’kum. Cik ma Mungu umiyo ni nyithindho mir Israel unyutho gin m’ukwayu ng’atini utim pi nigwoko leng’kum i ng’ei m’emulo kum avu; Cikne unyutho bende nia jukoy cen ng’atu m’utie ku twoyo ma dak adaka, man nia jubed juyik ceth i ng’om. (Lembe mi Julawi 11:28; 13:1-5; Poi mi cik 23:13) Tung’ ku maeno, i kind nindo ma jumiyo iye cikne, Jumisiri gibed giketho dawa moko ma jujebo ku ceth dhanu i wang’ rem.

Nyo lembe moko nuti ma Biblia uyero ma sians udok unwang’u nia tie vupo?

 Luro i lembe ma kilili ma jutimo iwi Biblia unyutho nia dwoko wang’ penji maeno tie ungo. Wakenen paru moko ma cuu ngo m’uketho dhanu moko giparu nia lembe ma Biblia uyero ukoc ku mi sians:

 Vupo: Biblia uyero nia jucwiyo univers pi ceng’ abusiel, ma ceng’ acel timo saa 24.

 Lemandha: Nimakere ku Biblia, Mungu ucwiyo univers oro ma swa udaru kadhu, ma copo kwanere de ngo. (Thangambere 1:1) Bende, ceng’ mi cwic ma jukoro pire i Thangamere thek 1, utie ceng’ acel ungo, ento tie ceng’ m’uting’o saa ma lee. I andha, rundi ma jucwiyo iye ng’om ku polo de julwong’o bende nia “ceng’.”​—Thangambere 2:4.

 Vupo: Biblia uyero nia jular jucwiyo yen kunoke lum i wang’ nicwiyo ceng’ kara gin ma julwong’o nia photosynthèse utimere.​—Thangambere 1:11, 16.

 Lemandha: Biblia unyutho nia Ceng’ ma tie acel m’i kind nyikaluku m’i “polo” jular jucwiye i wang’ nicwiyo yen kunoke lum. (Thangambere 1:1) Der m’uai i bang’ Ceng’ utundo iwi ng’om i kind “ceng’” ma kwong’a mi cwic, niwacu ceng’ m’uting’o nindo ma lee. Pieno, kinde ma kor polo ucaku lero i kind “ceng’” mir adek mi cwic, e der Ceng’ ugam udoko tek lee kara photosynthèse utimbere. (Thangambere 1:3-5, 12, 13) I ng’eye bor ka Ceng’ ucaku nen terere niai kud i ng’om.​—Thangambere 1:16.

 Vupo: Biblia uyero nia Ceng’ wirere i kum ng’om.

 Lemandha: Eklizia 1:5 uyero kumae: “Ceng’ bende wok, e ceng’ mwony, man ecidho pio i kakare ka m’eai i ie.” Enre eno jubekoro kende kende kite ma Ceng’ wotho ko ka jubene niai kud i ng’om. Kadok tin bende jubed juyero nia “ceng’ uwok” man “ceng’ umwony,” ma ke dong’ jung’eyo cuu nia ng’om re ma wirere i kum Ceng’.

 Vupo: Biblia uyero nia ng’om upoto kpee.

 Lemandha: Biblia utiyo ku wec ma nia “tung’ ng’om” pi ninyutho “theng ng’om ma bor m’usagu”; eno ubenyutho ngo nia ng’om upoto kpee kunoke nia dhoge ujik kamoko. (Tic mi Jukwenda 1:8; korolembe mi there) Rom rom kumeno, wec ma nia “tung’ ng’om ang’wen” ubenyutho ngo nia ng’om utie ku gunde ang’wen. Kinde ma wabesomo wec maeno, wanyang’ nia ebenyutho ng’om zoo.​—Isaya 11:12; Luka 13:29.