Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Kʼo mama ne Biblia xo nge kʼo a chøtrʼꞹ nu ciencia?

¿Kʼo mama ne Biblia xo nge kʼo a chøtrʼꞹ nu ciencia?

Kʼo mama ne Biblia

 Ja̱a̱. Zø ne Biblia dya jizhi de ciencia, pɇsʼi jñaa ke exi chjetrjui kʼo mama yo científico. Nudya ra nunji janzi jñaa yo jizhi nu Biblia. Jñanrra ke exi chjetrjui yo mama yo científico xo nandyo ma mbeñe yo ntrʼee kʼo mi ka̱ra̱ o paa ma go opjꞹji ne Biblia.

  •   O bʼꞹbʼꞹ dʼa paa ma nu universo o mbꞹrꞹ o bʼꞹbʼꞹ (Génesis 1:1). Bʼꞹbʼꞹ jñaa mi jingua ke jizhi ke trenxe o mbedye de yo cosa yo ya mi bʼꞹbʼꞹ mi jingua kʼe mi pjøtrʼꞹji i ke mi pejñi trenxe ñe o mbedye trenxe yo ri janrraji, jin dya nge nujyo jo dyⱥtrʼⱥji akjanu. Yo babilonio mi manji ke yo mizhkjimi ke o dyⱥtrʼⱥji nu universo je gui mbedyeji de yeje océano. Bʼꞹbʼꞹ kjo mi pezheji ke nu universo o mbedye de dʼa trʼablankio.

  •   Kja nu universo bʼꞹbʼꞹ o ley kʼe kja ke trenxe ra pɇpji na joo (Job 38:33; Jeremías 33:25). Pe bʼꞹbʼꞹ yo pezhe kja nandyo jñiñi ke manji ke yo mizhokjimi pje nrre kjapꞹji yo ntee i dya pje søø ra tsjaji.

  •   Dya kjo trʼu̱sʼꞹ nu xoñijumꞹ (Job 26:7). Mi jingua mi manji ke nu xoñijomꞹ mi jadʼꞹ xo mi tu̱sʼꞹ dʼaja ke me na nojo o dʼa animal, nzakja dʼa búfalo o dʼa tortuga.

  •   Yo nrrare ñe yo ja peje nrreje bʼꞹbʼꞹ por nu dyebʼe, i yo xjitsji ñe yo ngꞹnrrojo ke jⱥsʼⱥji kja yo ngoma ma pjꞹmpa nu nrreje de yo océano ñe ja nrre poo nrreje (Job 36:27, 28; Eclesiastés 1:7; Isaías 55:10; Amós 9:6). Mi jingua yo griego mi mbenji ke nu nrreje de nu mar mi kibʼi a jomꞹ ñe mi peje kja yo nrrare. Mi mbenji ga kjanu jesta ma bo sⱥtrʼⱥ nu siglo 18.

  •   Yo trʼeje na ñetsʼeji o na chjorꞹ, yo trʼeje yo ri janrgøjidya o mbesʼeji de yo océano (Salmo 104:6, 8). Bʼꞹbʼꞹ kjo pezheji ke yo mizhkjimi o dyⱥtrʼⱥji yo trʼeje kʼua janzi ri janrrajidya.

  •   O kjakji dya ra sødyeji. Nu ley e Diosi mi mandao yo israelita ke mi pɇski ro xajaji i ro mbedye o bʼitru ma ro nguarꞹ ro nrrorꞹji dʼaja ke bo nrru̱u̱, mi xo̱kji yo mi pɇsʼi dʼa ngijeme pa dya ro mutrʼꞹ yo dyaja i mi pɇsʼi pje ro dyøkji o pjojoji (Levítico 11:28; 13:1-5; Deuteronomio 23:13). Mi jingua, yo egipcio mi ⱥtrʼⱥji yo ñeche o pjojo ñe mi kosji kja mi sʼodʼꞹ.

Janzi bʼɇchjine kʼo xosʼꞹji nu Biblia

 Bʼꞹbʼꞹ kjo manji ke dya gan kjuana yo mama nu Biblia de nu ciencia. Pe nujyo nge dʼa bʼɇchjine. Ra nunji ke dya gan kjuana janzi jñaa kʼo manji de nu Biblia.

 Bʼɇchjine: Nu Biblia mama ke pa ro dyⱥtrʼⱥ nu universo, e Yose o mezhetrjo ñanto paa de 24 hora.

 Nu nan kjuana: Nu Biblia mama ke e Yose bo dyⱥtrʼⱥ nu universo nrreze mi ta mi jingua (Génesis 1:1). Nu Biblia dya mama janzi bo mezhe nzi dʼa paa kʼe mama nu capítulo 1 de Génesis. Kja Génesis 2:4 xipji “paa” a trenxe yo kjɇɇ ke o mezhe ma “e Diosi o dyⱥtrʼⱥ nu jensʼe ñe ne xoñijomꞹ”.

 Bʼɇchjine: Nu Biblia mama ke e Yose primero bo dyⱥtrʼⱥ yo pje nrre ma pjiño, y más axojñiji bo dyⱥtrʼⱥ nu Jyarꞹ, pe ma dya mi bʼꞹbʼꞹ e Jyarꞹ dya xo ro trʼeʼe o pjindyo (Génesis1:11, 16).

 Nu nan kjuana: Nu Biblia mama ke ma dya bʼe mi ⱥtrʼⱥ e Yose yo pjindyo, “e Yose bo dyⱥtrʼⱥ yo jensʼe”, nu ja bʼꞹbʼꞹ yo seje, nzikja e Jyarꞹ (Génesis 1:1). Kja nu primero “paa” mi ñetsjɇ nu jyasʼꞹ pe dya bʼe mi ñetsjɇ na joo. Kja nu jñii “paa” mangua ya mi trʼichi dya bʼe mi ñetsjɇ na joo e jyasʼꞹ ga kjanu o mbꞹrꞹ o cheʼe yo pjindyo (Génesis 1:3-5, 12, 13). Nudyama o nrrichi i o mbesʼe e Jyarꞹ (Génesis 1:16).

 Bʼɇchjine: Nu Biblia mama ke nu kʼꞹ xinchʼi ngeje e Jyarꞹ a ñꞹnꞹ kja nu xoñijomꞹ.

 Nu nan kjuana: Eclesiastés 1:5 mama: “Ne Jyarꞹ pesʼe, xo ne Jyarꞹ kibʼi; nudyama dabedyi nzhogꞹ nu ja ra yepe ra mbesʼe”. Ko yo jñayo, nu Biblia xitskøji yo ri janrragøjigua kja xoñijomꞹ, nu ja ñetse ke ñʼomꞹ e Jyarꞹ. Pe trenxe yo ntrʼee pa̱ra̱ ke nge nu xoñijomꞹ ke xinchʼi a ñꞹnꞹ e Jyarꞹ, jo ri manji “ne Jyarꞹ pesʼe” i ke “ne Jyarꞹ kibʼi”.

 Bʼɇchjine: Nu Biblia mama ke nu xoñijomꞹ na jadʼꞹ.

 Nu nan kjuana: Ma nu Biblia mama de nu ja “jnorꞹ” nu xoñijomꞹ nee ra mama ke nge nu ja “me na je̱e̱” kja xoñijomꞹ; dya nee ra mama ke na jadʼꞹ nu xoñijomꞹ o ke pɇsʼi dʼa líndero (Hechos 1:8; nu nota). Yo jñaa “yo nzijo lado, (líndero) de nu xoñijomꞹ” nee ra mama ke nge trenxe nu xoñijomꞹ. Yo jñaa “nzijo punto cardinal” nge ma ra manji Norte, Sur, Este, Oeste, pero dya nee ra mama ke nu xoñijoma na jadʼꞹ (Isaías 11:12; Lucas 13:29).

 Bʼɇchjine: Nu Biblia mama ke pa ra pa̱rji janzi ɇdyi dʼa círculo søø ra multiplicao yo ɇdyi nrreze nʼa ória a nrro dʼa órilla por 3, pe nu nan kjuana nge ke ra multiplicao por 3.1416 (π, pi).

 Nu nan kjuana: Kja 1 Reyes 7:23 ñe 2 Crónicas 4:2, “nu Mar mi dyabtrjo trʼɇzi” mi ɇdyi 10 codo (4,5 m.) de dʼa lado a nrro dʼa lado, i “mi jyodʼꞹ dʼa trjꞹmꞹ ke mi ɇdyi 30 codo (13,4 m.) ngekʼua ro xinchpʼiji”. Dya mi ɇdyiji ko yo número 3.1416.