Okutauluka omutete

Okuti Etyi Tyili mo Mbimbiliya Tyelikuata Netyi Vokuatanga Vapopia?

Okuti Etyi Tyili mo Mbimbiliya Tyelikuata Netyi Vokuatanga Vapopia?

Ekumbululo lyo Mbimbiliya

 Yoo. Ombimbiliya hamukanda-ko wokulilongeswa kosikola, mahi etyi ipopia tyilii netyi vokuatanga vapopia. Matutale ovipuka vimwe Ombimbiliya ipopia, pahe no vokuatanga vetyimona umwe okuti otyili. Mahi etyi onondaka mbatyo ombo mbahonekwa, ovanthu ankho vasoka okuti omatutu.

  •   Ouye una umwe onthiki wahimbika okutungwa. (Gênesis 1:1) Kohale ovanthu ankho vasoka okuti ouye kawatungilwe, muene ovipuka vieya-ko vala avike, avihimbika okulionganeka avike. Ova Mbambilonia ankho vasoka okuti ouye watuka kono huku onombali ankho mbukala melunga. Ava ovakuavo ankho vasoka okuti ouye watuka meyiyi limwe enene.

  •   Ovipuka mouye vialulikwa umwe nawa, kavitei ku etyi hamwe ono huku mbasoka okulinga. (Jó 38:33; Jeremias 33:25) Kohale ovanthu mouye auho ankho vasoka okuti onthwe vanthu tutei umwe vala ku etyi ono huku mbasoka okulinga, tyilinge otyiwa, tyilinge otyivi.

  •   Ohi kayapumphamene kotyipuka natyike. (Jó 26:7) Kohale ovanthu ankho vasoka okuti ohi ikahi ngongalo. Vamwe ankho vati yayakwa nomunthu umwe omunene, ovakuavo vati yapumphama komanyama.

  •   Omaande atunda pohi, aende peulu; pahe aatundu vali peulu, aeya na pano pohi, etyi onthwe tuti ombila. Tyina pahe yamaloko, onondongi no nondyivi-ndyivi ambukala nomaande. (Jó 36:27, 28; Eclesiastes 1:7; Isaías 55:10; Amós 9:6) Kohale kotyilongo tyo ko Ngelesia, ovanthu ankho vasoka okuti pohi pena elunga, omaande onondongi atunda melunga omo. Apa ovanthu vetyimona okuti otyipuka otyo hatyili-ko, pena vala omanima ehungi 300.

  •   Onomphunda mbati umwe, ombo mbupondola okuliyawisa ambuende vali katutu peulu, ombo mbupondola okuhembuluka vali pohi. Onomphunda tuete hono, kohale mbali-ale kohi yomeva. (Salmo 104:6, 8) Kohale ovanthu ovanyingi ankho vasoka okuti ono huku mbavo ombo mbatunga onomphunda ngetyi mbukahi umwe.

  •   Opo tuahakalaile vala okuvela tuna okukala ononthate. Huku wapopilile ovanthu vae ova Isilayeli okuti tyina vamakwate otyivimbi ankho vena okulikoha; omunthu wokuna ouvela uliyambuliswa una okukala aike; tyina ankho vamai kohika vena okuhihila-ko. (Levítico 11:28; 13:1-5; Deuteronômio 23:13) Mahi ova Isitu tyina omunthu ena otyipute, ankho vemuhakula novihemba vimwe muhonyekwa nomatwii ovanthu.

Okuti mo Mbimbiliya muna vimwe vilipona netyi vokuatanga vapopia?

 Au. Ine tunoñgonoka umwe nawa etyi Ombimbiliya ipopia, matutale okuti petupu natyike tyilipona netyi vokuatanga vapopia. Apa pena ovipuka vimwe Ombimbiliya ipopia ovanthu vahanoñgonokele nawa:

 Omatutu: Ombimbiliya ipopia okuti ouye watungwa vala mononthiki epandu, ngo ombu umwe tuetyiliya mbutyinda onoola 24.

 Otyili: Ombimbiliya ipopia okuti Huku watunga ouye kohale-hale. (Gênesis 1:1) Ononthiki ombo epandu Ombimbiliya yapopia, muene-muene omanima omanyingi. Tupu tyina Ombimbiliya ipopia omuvo Huku atunga eulu nohi, ityipopia ngatyina etyilinga vala monthiki ike, yati: “Monthiki Siovaa Huku alinga ohi neulu.” — Gênesis 2:4.

 Omatutu: Ombimbiliya ipopia okuti omiti neholi viatetekela kekumbi. Opo Ombimbiliya kayapopile mokonda ñgeno omiti kaviekulile. — Gênesis 1:11, 16.

 Otyili: Ombimbiliya ipopia okuti Huku watetekela okutunga “eulu.” Meulu omo apake-mo ononthungululu, nekumbi, pahe konyima ngapo vala atunga omiti neholi. (Gênesis 1:1) Monthiki yo tete, onohanya mbekumbi ankho kambuvete nawa-nawa pano pohi. Mahi pahe monthiki ya tatu, onohanya mbekumbi ambuhimbika okumoneka vali nawa. Omiti novinyama pahe ankho vina umwe etyi viesukisa vikule nawa. (Gênesis 1:3-5, 12, 13) Pakalele umwe opo ekumbi lihimbike okumoneka nawa. — Gênesis 1:16.

 Omatutu: Ombimbiliya ipopia okuti ekumbi lienda.

 Otyili: Omukanda wa Eclesiastes 1:5 wati: “Ekumbi liti, alitundu, alinyingila, haa alikondoka liwa no oku malitundila vali.” Onondaka ombo mbuhanda vala okupopia okuti omunthu utai pano pohi, tyina tala peulu, ongapana ekumbi olio lieenda. No onthwe tuhole okupopia ngotyo. Tuti “ekumbi lianyingila,” “ekumbi liatunda,” mahi otyo umwe tutyii okuti tyeenda eheke, hekumbi-ko.

 Omatutu: Ombimbiliya ipopia okuti ohi kaikahi-ko ngombola mokonda yati ohi ina onondyendyi.

 Otyili: Ombimbiliya tyina ipopia okuti o “konondyendyi mbohi” ihanda vala okuti o “kononthele mbokokule-kule mbohi.” (Ovilinga 1:8; okatoi) Tupu pamwe Ombimbiliya iti o “kononthele ononkhuana mbohi,” mahi ngotyo ihanda vala okuti o mouye auho. No onthwe pamwe tyina tuahanda okupopia ovilongo vio kokule pamwe tuti o koutundilo o koutakelo, o kombanda o kombuelo. — Isaías 11:12; Luka 13:29.

 Omatutu: The Bible says that the circumference of a circle is exactly three times its diameter, but the correct value is pi (π), or about 3.1416.

 Otyili: The measurements of “the Sea of cast metal” given at 1 Reis 7:23 and 2 Crônicas 4:2 indicate that it had a diameter of 10 cubits and that “it took a measuring line 30 cubits long to encircle it.” These dimensions might have been merely the nearest round numbers. It is also possible that the circumference and diameter represented inner and outer measurements of the basin respectively.