Go na content

Bijbel e taki den srefi sani di sabiman e taki?

Bijbel e taki den srefi sani di sabiman e taki?

A piki fu Bijbel

 Iya. Aladi Bijbel a no wan buku di e taki fu sani di sabiman ondrosuku, toku a e taki finifini fu son sani di sabiman kon sabi now. Luku wan tu eksempre di e sori taki den sani na ini Bijbel de soleki fa den sabiman e taki. Yu o si taki Bijbel ben taki son sani langa ten kaba, fosi sma kon sabi taki den sani disi tru.

  •   Wan sma meki hemel nanga grontapu (Genesis 1:1). Furu owruten tori e taki dati nowan sma meki hemel nanga grontapu. Ala sani ben bruya, dan gewoon den sani disi kon de bakaten. Den Babilonsma ben e bribi taki den gado di meki hemel nanga grontapu ben komoto fu tu se èn taki den meki hemel nanga grontapu neleki fa wan mama e meki wan pikin. Tra owruten tori e taki dati hemel nanga grontapu komoto fu wan bun bigi eksi.

  •   Ala sani na hemel nanga grontapu e wroko nanga wet ibri dei. A no de so taki wan tu gado e du san den wani nanga hemel noso grontapu (Yob 38:33; Yeremia 33:25). Na heri grontapu yu abi tori di e taki dati son gado e du san den wani nanga hemel nanga grontapu. Den e taki dati den gado disi e du ogri-ati sani son leisi èn taki libisma no man du noti fu tapu den.

  •   Grontapu no e anga na noti (Yob 26:7). Furu sma fu owruten ben e bribi taki grontapu plata èn taki wan bun bigi man noso wan bun bigi meti soleki wan kaw noso sekrepatu ben e tyari en.

  •   A watra fu liba nanga kriki e kon fu den se noso tra presi pe watra de. Leki dampu a e opo go na loktu èn a e fadon kon baka na grontapu leki alen, snew noso pisipisi ijs (Yob 36:27, 28; Preikiman 1:7; Yesaya 55:10; Amos 9:6). Den Grikisma fu owruten ben e bribi taki a watra fu den liba ben e kon fu wan se di de ondro gron èn na dati sma ben e denki teleki den yari fosi 1800.

  •   Bergi e opo kon èn den e broko fadon. Fosi, den bergi di wi e si now ben de ini a se (Psalm 104:​6, 8). Ma furu owruten tori e taki dati na den gado ben meki den bergi fa den wani.

  •   Sma e tan gosontu te den krin. Wan tu fu den wet di Gado ben gi a pipel Israel ben e taki dati wan sma ben musu wasi baka te a fasi wan dedeskin, den ben musu poti wan sma aparti efu a ben abi wan siki di a ben kan panya gi tra sma, èn den no ben musu pupe na ini a birti pe sma ben e tan (Lefitikus 11:28; 13:​1-5; Deuteronomium 23:13). Ma na a ten di a pipel ben kisi den wet disi, wan fu den dresi di furu Egeptesma ben e gebroiki gi wan soro ben de wan dresi di ben moksi nanga libisma pupe.

Bijbel abi sani di no e kruderi nanga san sabiman kon sabi?

 Te yu ondrosuku Bijbel bun, dan yu o si taki disi no de so. Ma toku sma feni taki Bijbel e taki wan tu sani di no tru:

 San sma e taki: Den feni taki Bijbel e taki dati Gado meki hemel nanga grontapu na ini siksi dei fu 24 yuru.

 San Bijbel e taki: Bijbel e taki dati Gado meki hemel nanga grontapu, ma a no e taki o ten a du dati (Genesis 1:1). Boiti dati, den dei di Gado meki ala sani soleki fa skrifi na ini kapitel 1 fu Genesis ben de pisi ten èn a no skrifi o langa den pisi ten dati ben de. Srefi a heri pisi ten di Gado ben e meki sani na hemel nanga grontapu, Bijbel e kari wan „dei”.​​—Genesis 2:4.

 San sma e taki: Den feni taki Bijbel e taki dati Gado ben meki sani soleki grasi nanga bon èn baka dati a meki a son, so taki den sani disi ben o man tan na libi èn meki nyanyan.​​—Genesis 1:​11, 16.

 San Bijbel e taki: Bijbel e taki dati a son di de wan fu den stari di de na „hemel” ben meki fosi den sani soleki grasi nanga bon (Genesis 1:1). Na „a fosi dei” noso pisi ten di Gado ben e meki sani, pikinso leti fu a son ben e skèin kon na grontapu kaba. Bakaten, na „a di fu dri dei” a leti ben e skèin moro krin na grontapu èn dati ben nofo gi den bon, grasi nanga tra sani di ben e gro na grontapu (Genesis 1:​3-5, 12, 13). Wan pisi ten baka dati a son ben kon de krin fu si na grontapu.​​—Genesis 1:​16.

 San sma e taki: Den feni taki Bijbel e taki dati a son e drai lontu grontapu.

 San Bijbel e taki: Preikiman 1:5 e taki: „Son opo kon nanga ala en leti èn a dongo baka. A e go esi-esi na a presi fu pe a ben komoto.” Ma a sani di skrifi dya na soso fa sma e si en na grontapu. Dati meki sma e taki te now ete dati a son e opo èn a e dongo. Ma ala sma sabi taki na a grontapu e drai lontu a son.

 San sma e taki: Den feni taki Bijbel e taki dati grontapu plata.

 San Bijbel e taki: Te son Bijbel e taki fu a kaba fu grontapu noso a kabapisi fu grontapu, dan a abi fu du nanga „den moro farawe presi fu grontapu” (Tori 1:8). Ma disi no wani taki dati grontapu plata èn a abi wan lanki noso wan pisi pe a e kaba. Na so den wortu „den fo uku fu grontapu” abi fu du nanga a heri grontapu. A de neleki te den sma na ini a ten fu wi e taki fu owstusei, west-sei, noordsei noso zuidsei fu grontapu. Aladi den e gebroiki a wortu „sei”, disi no wani taki dati grontapu abi fo sei noso lanki pe a e kaba.​​—Yesaya 11:12; Lukas 13:29.

 San sma e taki: Den feni taki Bijbel no bereken lontu sani bun.

 San Bijbel e taki: Na 1 Kownu 7:23 èn 2 Kroniki 4:2 wi e leisi fu wan bigi watrabeki di den ben e kari „a kopro se”. A ben bradi „fo meter nanga fotenti na feifi centimeter” èn „nanga wan titei fu tinadri meter nanga dritenti na feifi centimeter yu ben kan lontu a mofo fu a beki”. A tru taki a bradi nanga a lontu fu a watrabeki no e kruderi nanga makandra te yu ben o bereken en soleki fa wi e bereken lontu sani na ini a ten disi. Ma a kan taki den taki den nomru disi skrifi na ini Bijbel, soso fu meki sma frustan pikinso o bigi a watrabeki ben de. Kande a bradi nanga a lontu fu a beki no e kruderi tu fu di den ben marki soso na inisei noso a dorosei fu a beki.