Nen video ma nwang'ere

PENJI M’ARADU GIPENJIRI KO

Abed anen nenedi i wang’ dhanu?

Abed anen nenedi i wang’ dhanu?

 Pirang’o icikiri nidieng’ i kum gin m’ibed ikendo? Pilembe kendi nyutho lembe lee iwi ng’atini. Dong’ in ke kendi peri benyutho ang’o?

 Uwic adek iwi model mi kendi m’uwok ma nyen man kite m’icopo uriri ko i kumgi

Uwic mi #1: Nikendo calu dhanu m’ineno i televizio kunoke i video.

 Aradu moko ma nyinge Theresa uyero kumae: “Saa moko acaku maru ayi model mi kendi m’uwok ma nyen pilembe aneno jubeyungo pire wang’ ma pol i lembkuloka i televizio. Kinde ma wii zoo upong’ ku cal mi dhanu ma gikendo ayi kendi moko, ebedo lembe ma tek nikendo ngo calu gin.”

 Kendi ma jubeyungo pigi i lembkuloka utie kud atelatela iwi ju ma nyir kendgi ngo. Buku moko (The Everything Guide to Raising Adolescent Boys) uyero kumae: “Awiya ma coo bende gibed gilubo kit kendi ma jubeyungo pigi i lembkuloka. Ma fodi githindho, ju ma gitimo lembkuloka gicaku telo nen migi yot yot ku piny dupa.”

 Telowic ma ber: Biblia uyero kumae: “Ng’atu ma cobo yio lembe ceke kubang’e kubang’e; ento won pidoic neno i woth pare cu.” (Lembrieko 14:15) Nimakere ku cik mir ukungu maeni, ponj nibeng’iyo cuu mandha i gin m’ibeneno i lembkuloka. Ku lapor, kan ibeneno jubetimo lembkuloka pi kendi moko ma tie “sexy,” kepenjiri kumae:

  •  ‘Kan alubo ayi kendi maeni, ng’a ma binwang’u berone?’

  •  ‘Jubinwang’u nia atie kit dhanu ma nenedi?’

  •  ‘Nyo andha atie kit dhanu maeno man abed acwaku bende kit kwo migi?’

 Juk pi kendi: Pi yenga acel, kelub cuu televizio man video mange ma yungo pi model mi kendi. Ebemewo pi kit kwo ma nenedi? Nyo etie ku lembe moko m’upondo i iye m’ucweli ninwang’u nia in de itie ku yeny mi kendo kumeca pi nilubo tok ayi kendi moko? Aradu moko ma nyinge Karen uyero kumae: “Judhuro mac lee i kumjo nia kwayu ninen ma leng’ nisagu, nikendiri ma leng’ niloyo zoo, man ninyutho nia kumi tie leng’ ma yerere ngo. Jumoko ma gimiyo juk, ma ging’eyo lembuno, ginwang’u nia etie yot nimaku aradu i uwic maeno.”

Uwic mir #2: Nicaku kendiri calu dhanu mange kende kende pi nibedo calu gin.

 Aradu moko ma nyinge Manuel uyero kumae: “Ka kendi moko utundo ma nyen, dhanu ceke kende. Kan ikende ngo, dhanu caku nyweri.” Aradu mange ma nyinge Anna ucwaku paru maeno, eyero kumae: “Lembe ma tek utie ngo kit model mi kendi m’uwok ma nyen, ento utie nibedo calu dhanu mange.”

 Telowic ma ber: Biblia uyero kumae: “Wuwek niwotho nimakere ku ng’om maeni.” (Jurumi 12:2) Nimakere ku juk maeni, kenen i kendi peri man ipenjiri kumae:

  •  ‘Kan abeng’iyo kendi, ang’o ma lar betelo nen para?’

  •  ‘Nyo abed amaru kwa nikendo kendi ma juyiko i usin moko ma pire yik lee?’

  •  ‘Nyo abed aii niwang’u i dhanu ku kendi para?’

 Juk pi model mi kendi: Kakare nineno nia lembe tie ario kende m’iromo timo: kendi m’utundo ma nyen (ngbaku) kunoke idong’ peri i ayi kendi ma con (kit kendi ma kawoni akwera), par pi lembe mir adek m’iromo timo: bed ku genogen i wii giri kara kud iwek jurimbi giwing wii i lembe mi kendi. Kan inweng’iri nia itie ma ber, ibidieng’ ungo nia kwayu ilub tok jumange i lembe mi kendi.

Uwic mir #3: Niparu nia kan ‘etelo nen iwi ribiri, eca re ma nwang’u eber.’

 Nyaku moko m’aradu ma nyinge Jennifer uyero kumae: “Andha, saa moko inwang’u nia nwang’u ikeikend kendi moko ma timo jumange rac, calu ve m’adundo, m’uridi nding’ nding’, kunoke m’uromi ngo.”

 Telowic ma ber: Biblia uyero kumae: “Kud wuketh ruko mwu ubed ma yo woko, . . . ento ebed ng’atu m’upondo mir adunde.” (1 Pethro 3:3, 4) Nimakere ku juk maeni, kepar iwi gin ma romo telo nen nisagu: nyo utie leng’o ma yo woko kunoke leng’o mir adunde?

 Juk pi model mi kendi: ‘Jamb ruko’ peri ma ber akeca utie molo. Andha, eno tie ngo paru mi dhanu ceke tin. Ento kepar i lembe m’ulubo e:

 Nyo saa moko idaru nweng’iri de iwang’ ng’atu moko ma weco lee dit, ento ekoro kwa pire gire? Lembe mi can utie nia, ng’atu maeno unyang’ de ngo nia wec parene ubeayu avane aaya kud i kumi!

Kendi utie calu wec. Eromo ‘telo nen mi dhanu i wii giri’ man eromo ketho ju ma gin’i ng’eti gilal kud i kumi

 Kinde m’ibekendo kendi m’umbe ku mupaka, nwang’u idoko tap calu ng’atu maeno. Ebibedo ve nia nikadhu kud i kendi peri ibeyero ni dhanu zoo nia ‘wunen an,’ man eno biketho jumange binwang’u nia imbe ku genogen i wii giri, kunoke iparu kwa piri giri, kunoke idiko lembe ario maeno zoo. Eno romo ketho jucaku paru nia jucopo cweli yot yot nitimo gin moko ci pi nitelo nen mi dhanu i wii, kadok gin m’imaru ngo.

 Kakare nibeyawu pi piny moko m’ibelworo ngo, timba ii nibedo mol. Aradu moko ma nyinge Monica uyero kumae: “Nibedo mol thelembe utie ngo nikendo i ayi ma wang’umiri gibed gikendo con, ento thelembene tie kende kende niworiri, man niworo jumange ma gin’i ng’eti.”