Go na content

YONGUSMA E AKSI

Den krosi di mi weri bun?

Den krosi di mi weri bun?

 Fu san ede yu musu luku bun san yu e weri? Fu di den krosi di yu e weri e meki sma sabi suma na yu. San sma e kon sabi fu yu te den e luku den krosi di yu weri?

 Dri fowtu di sma e meki te a abi fu du nanga modo, èn san wi musu du fu no meki den fowtu dati

Fowtu #1: Meki den sani di yu e si na tv bepaal sortu yu musu weri krosi.

 Wan yonguwan di nen Theresa e taki: „Son leisi mi e wani wan krosi fu di sma e meki furu reklame gi en. Te yu ede furu nanga fowtow fu krosi di furu sma e weri, dan a muilek fu no go bai den srefi krosi dati.”

 A buku di nen The Everything Guide to Raising Adolescent Boys e taki: „Reklame di abi fu du nanga a fasi fa sma e weri krosi no abi krakti tapu meisje wawan, ma sosrefi tapu den boi. Yongu-yongu kaba den boi e si reklame di e hari den prakseri.”

 San moro bun fu du: Bijbel e taki: „Wan sma sondro ondrofeni e bribi ala san sma e taki, ma a koniwan e luku bun pe a e poti en futu” (Odo 14:15). Soleki fa a gronprakseri disi e sori, dan yu musu ondrosuku fosi san yu e si na ini a reklame. Fu eksempre, te yu e si taki den reklame e taki dati den krosi „sexy noso hot”, dan aksi yusrefi:

  •  ’Suma o feni wini trutru te mi ben o weri den krosi disi?’

  •  ’Sortu fasi fu libi sma ben o denki mi e horibaka gi?’

  •  ’A fasi fa mi e weri krosi e sori suma na mi trutru èn san mi e bribi?’

 Tip: Pruberi wan heri wiki langa fu ondrosuku den reklame di sma e meki gi krosi. Sortu fasi fu libi den e horibaka gi? Den reklame e gi yu a firi taki yu musu weri den krosi dati? Wan yonguwan di nen Karen taki: „Wan bigi druk de na wi tapu fu weri den moro moi krosi èn fu sori o moi wi skin de. Den sma di e meki den reklame disi e si taki a makelek fu meki yonguwan du san den wani noso bai san den e seri.”

Fowtu #2: Weri den krosi di de na modo, so taki yu kan de leki den tra sma.

 „Te wan sortu krosi de na modo, dan ala sma o weri a krosi dati èn efu yu no e weri krosi leki den, dan den o lafu yu”, na so wan yonguwan di nen Manuel taki. Wan tra yonguwan di nen Ana e agri nanga dati, èn a e taki: „Son sma e weri son krosi fu di den wani de leki tra sma, ma a no fu di den lobi a modo dati.”

 San moro bun fu du: Bijbel e taki: „No libi moro leki den sma fu a grontapu disi” (Romesma 12:2). Soleki fa a rai disi e sori, dan luku den krosi di yu abi èn aksi yusrefi:

  •  ’Sortu sani e meki taki mi e bai son krosi?’

  •  ’O prenspari a de gi mi taki mi e weri merk krosi?’

  •  ’Mi e pruberi fu hari trawan prakseri nanga den krosi di mi e weri?

 Tip: Na presi fu denki nomo taki mi musu weri krosi di de na modo so taki sma kan si mi, noso efu mi no weri den krosi dati den no o teri mi, dan a moro bun fu prakseri disi: Mi de tevrede nanga a fasi fa mi de èn mi e firi bun. Te yu de tevrede nanga yusrefi, dan yu no o broko yu ede moro fu weri krosi di o meki taki trawan feni yu bun.

Fowtu #3: Son sma e denki, o moro a krosi sexy o moro a bun.’

 Wan yongu meisje di nen Jennifer e taki: „Fu taki en leti, son leisi mi e kisi a firi fu weri wan krosi di syatu, span noso di e sori pikinso fu mi skin”.

 San moro bun fu du: Bijbel e taki: „A moi fu unu no musu de den sani di sma ai man si  . . . Ma a moi fu unu musu de a sma di unu de dipi na ini un ati” (1 Petrus 3:3, 4). Soleki fa a rai disi e sori, dan wi musu aksi wisrefi san moro prenspari: fu moi fu dorosei noso ini wi ati?

 Tip: A moro moi ’krosi di yu kan weri’ na sakafasi noso bescheidenfasi. A tru taki sma no lobi abi sakafasi na ini a ten disi. Ma pruberi fu si en na a fasi disi:

 Oiti yu ben abi wan takimakandra nanga wan sma di e taki tumusi furu èn soso fu ensrefi? A sari taki a sma disi no sabi srefi taki a sani disi e meki taki yu no wan moksi na en moro!

Neleki fa a de na ini wan takimakandra pe wan sma e taki nomo fu ensrefi, na so den krosi di wi e weri kan meki wan sma poti tumusi furu prakseri na wi èn disi kan meki taki den no wani moksi nanga wi.

 Te yu no abi sakafasi noso bescheidenfasi, dan yu e kon de leki a sma di e taki soso fu ensrefi. Te yu ben o weri krosi di ben o meki sma poti tumusi furu prakseri na yu, dan dati ben o sori taki yu no de tevrede nanga yusrefi noso taki yu e prakseri yusrefi nomo. Disi kan meki yu du ala sani, srefi sani di no bun, so taki sma kan feni yu bun.

 No pruberi fu meki sma denki wan fasi fu yu, aladi yu no de so. Na presi fu dati, yu musu sori sakafasi. „Fu sori sakafasi no wani taki dati yu musu weri krosi leki yu granma”, na dati wan yonguwan di nen Monica taki. „A e sori nomo taki yu e lespeki yusrefi nanga trawan.”