Kal idhi e weche manie iye

Jehova En Ng’a?

Jehova En Ng’a?

Dwoko ma Muma chiwo

Jehova e Nyasaye madier ma wuon Muma kendo Jachuech mar gik moko duto. (Fweny 4:​11) Jonabi kaka Ibrahim kod Musa ne lamo Jehova, to en e Nyasaye ma Yesu bende ne lamo. (Chakruok 24:27; Wuok 15:1, 2; Johana 20:17) En Nyasach joma odak e “piny duto.”​—Zaburi 47:2.

Jehova en nying makende mar Nyasaye. (Wuok 3:​15; Zaburi 83:18) Nyingno yudore e weche mag dho Hibrania ma tiende ni ‘otimo gimoro amora modwaro.’ Bende, josomo mang’eny wacho ni tiende en ni en “Nyasaye manyalo chopo gimoro amora ma osesingo.” Tiend nyingno owinjore ndi gi Jehova kaka Jachuech kendo Jal ma chopo singoge. (Isaiah 55:10, 11) Muma bende konyowa ng’eyo ni Jehova nigi hera mogundho.—Wuok 34:5-7; Luka 6:35; 1 Johana 4:8.

Nying mar Jehova en nying Nyasaye e dho Hibrania ma olok e dho Kisungu—kata nukta ang’wen ma gin יהוה (YHWH), ma be ong’ere kaka Tetragrammaton. Yo masie ma ne indikogo nyingno e dho Hibrania ok ong’ere maler. Kata kamano, nyingno sigande lach e dho Kisungu, kochakore gi Muma mar William Tyndale ma ne olok e higa mar 1530. *

Ang’o momiyo yo ma niluongogo nying Nyasaye e dho Hibrania chon en gima ok ong’ere?

Dho Hibrania machon ne indiko ma onge nyukta mochung’ kendgi kaka a,e,i,o,u. Ng’ama ne somo dho Hibrania ne nyalo chiwo nyukta makare mag dhokno. Kata kamano, bang’ ka nosetiek ndik Ndiko mag Dho-Hibrania, moko kuom Jo-Yahudi nomuoch gi tim moro ni en gima rach luongo nying Nyasaye. Sama gisomo ndiko moro gi dwol ma malo to ndikono oting’o nying Nyasaye, ne giwilo nyingno gi nyinge kaka “Ruoth” kata “Nyasaye.” Kaka higni ne medo kalo, timno nonya ahinya mochopo kama koro nying mar Jehova ok tigo chuth chuth. *

Jomoko paro ni nying Nyasaye niluongo ni “Yahweh,” to jomoko bende nigi paro mopogore. Buk moro mar Dead Sea Scroll moting’o sula moko mag ndiko mar Tim Jo-Lawi e dho Grik luongo nyingno ni Iao. Jondiko machon mag dho Grik bende ne luongo nyingno ni Iae, I·a·beʹ, kod I·a·ou·eʹ, kata kamano, onge kata achiel kuom nyingego minyalo wach ni ne itiyogo e dho Hibrania machon. *

Puonj moko ma ok ni kare ma ji nigo e wi nying Nyasaye e Muma

Puonj ma ok ni kare: E loko mag Muma ma nigi nying “Jehovah,” jondiko ema nomedo nyingno.

Adiera: Nying Nyasaye e dho Hibrania mong’ere kaka Tetragrammaton yudore nyadi 7,000 e Muma. * Ng’eny joloko mag Muma nogolo goyiem nying Nyasaye kendo giwile gi nyinge mag telo kaka “Ruoth.”

Puonj ma ok ni kare: Nyasaye Manyalo Duto ok onego obed gi nying moro sie.

Adiera: Nyasaye owuon notayo jondiko mag Muma mondo gindik nyinge ndalo alufe, kendo nochiko jogo duto malame mondo oti gi nyinge. (Isaiah 42:8; Joel 2:​32; Malaki 3:​16; Jo-Rumi 10:13) Bende, Nyasaye nodagi jonabi mag miriambo ma ne otemo miyo wi ji owil gi nyinge.​—Yeremia 23:27.

Puonj ma ok ni kare: Kaluwore gi puonj mag Jo-Yahudi, nying Nyasaye ok onego obed e Muma.

Adiera: En adier ni jondiko moko mag Jo-Yahudi nodagi luongo nying Nyasaye. Kata kamano, ok ne gigole e Mumbegi. Nyasaye ok dwar ni waluw chike mag dhano ma ok luwre gi chikene.​—Mathayo 15:​1-3.

Puonj ma ok ni kare: Nying Nyasaye ok onego otigo e Muma nikech ji ne ok ong’eyo kaka ne iluongo nyingno e dho Hibrania machon.

Adiera: Bedo gi paro ma kamano nyiso ni Nyasaye dwaro ni ji mawacho dhok mopogore opogore oluong nyinge e yo machal. Kata kamano, Muma nyiso maler ni jotich Nyasaye ma nodak e kinde machon kendo ma ne wacho dhok mopogore opogore ne luongo nying Nyasaye e yo mopogore opogore.

Ne ane ranyisi mar Joshua, jang’ad bura mar Jo-Israel. Jokristo mokwongo ma ne wacho dho Hibrania ne nyalo luongo nyingno ni Yehoh·shuʹaʽ, ka Jokristo ma ne wacho dho Grik to ne nyalo luonge ni I·e·sousʹ. Muma nyiso e dho Grik ni niluongo nying mar Joshua ma en nying mar dho Hibrania, konyiso ni Jokristogo ne luwo kaka iluongo nyinge gik moko kaluwore gi dhoggi.​—Tich Joote 7:​45; Jo-Hibrania 4:8.

To mano e yo minyalo tigo sama iloko nying Nyasaye e dhok mamoko. Gima duongen keto nying Nyasaye kuonde ma owinjore e Muma to ok kaka ne iluongo nyingno e ndalo machon.

^ par. 3 Tyndale notiyo gi nying mar “Iehouah” sama noloko buge abich mokwongo mag Muma. Kaka kinde ne medo kalo, dho Kisungu nolokore, kendo yo ma ne indikogo nyingno bende nolokore. Kuom ranyisi, e higa mar 1612, ka Henry Ainsworth ne loko bug Zaburi, nondiko nyingno ni “Iehovah”. Kae to e higa mar 1639, noloko nyingno ni “Jehova.” Kamano bende, Muma mar American Standard Version ma ne ondik e higa mar 1901, nondiko nyingno ni “Jehovah” e kuonde duto ma nyingno ne yudore e dho Hibrania.

^ par. 4 Muma mar ariyo mar New Catholic Encyclopedia, Volume 14, e ite mag 883-​884, wacho niya: “Kinde matin bang ng’anyo kendo bang’ timo nonro matut, nochak ti gi nying mar Yahweh, kikete kar ADONAI kata ELOHIM.”

^ par. 5 Mondo iyud weche momedore, dhi e apendiks A4, ma wiye wacho ni “Nying Nyasaye e Ndiko mag Dho-Hibrania,” e Muma mar Muma Maler—Loko mar Piny Manyien.

^ par. 7 Ne buk mar 2 mar Theological Lexicon of the Old Testament, ite mag 523-​524.