Vrati se na sadržaj

21. JANUAR 2015.
POLJSKA

Bivši logoraši iz Aušvica obeležavaju 70 godina od oslobađanja – sećanje i na Jehovine svedoke

Bivši logoraši iz Aušvica obeležavaju 70 godina od oslobađanja – sećanje i na Jehovine svedoke

VARŠAVA, Poljska. Hiljade ljudi će 27. januara 2015. obeležiti 70 godina od oslobađanja iz Aušvica, nacističkog koncentracionog logora i logora smrti. U ovom ozloglašenom logoru se najpre vršio genocid nad narodima koje su nacisti mrzeli, a zatim su dovođeni i Jehovini svedoci raznih nacionalnosti, pa čak i nemačke.

Ovu svečanost organizuju Državni muzej Aušvic-Birkenau i Međunarodni savet Aušvica. Očekuje se da će prisustvovati predsednik Poljske Bronjislav Komorovski, kao i više stranih delegacija. Program svečanosti će se prenositi putem interneta.

Aušvic se nalazi u predgrađu Osvjenćima, poljskog grada koji su tokom Drugog svetskog rata nacisti pripojili Nemačkoj. Isprva je to bio nemački koncentracioni logor u koji je u junu 1940. dovedeno oko 700 poljskih zatvorenika. Ubrzo je prerastao u ogroman kompleks s preko 40 većih i manjih logora. U logoru Aušvic-Birkenau postojale su četiri gasne komore u kojima je svakog dana stradalo po 20000 ljudi. U Aušvic je tokom nepunih pet godina poslato najmanje 1,1 milion osoba, među kojima i više od 400 Jehovinih svedoka.

Na veb-sajtu Državnog muzeja Aušvic-Birkenau piše: „U literaturi koja govori o istoriji koncentracionog logora Aušvic ne govori se dovoljno o Jehovinim svedocima (u dokumentima iz logora su nazvani [Istraživači] Biblije), koji su bili zatvoreni zbog svojih verskih ubeđenja. Oni zaslužuju da se više pozabavimo njima jer su se uprkos teškim okolnostima u logoru verno držali svojih moralnih principa.“ Prema dokumentima iz ovog muzeja, Jehovini svedoci su bili među prvim zatvorenicima poslatim u Aušvic. Od više stotina njih, preko 35 procenata je tamo izgubilo život.

Andžej Šalbot (logoraš – IBV 108703): Uhapšen 1943. i poslat u Aušvic jer je zbog prigovora savesti odbio vojnu službu

Nacistička vlada je 1933. zabranila Jehovine svedoke u celoj Nemačkoj jer im je smetalo njihovo delovanje. Moralna merila i postupci Svedoka nisu se slagali s nacističkom ideologijom. Na primer, Svedoci nisu izgovarali obavezan pozdrav „Hajl Hitler!“ jer su verovali da bi takvim odavanjem časti Hitleru bili neverni Bogu. Oni nisu hteli da rade ništa što ima veze s vojskom, što je ovaj režim smatrao antidržavnim stavom. „Onaj ko bi odbio vojnu službu bio bi poslat u koncentracioni logor“, kaže Andžej Šalbot, koji je uhapšen 1943. i poslat u Aušvic kada je imao samo 19 godina. Jehovinim svedocima je ponuđena sloboda ako potpišu dokument kojim bi se odrekli pripadnosti njihovoj organizaciji i kojim bi izjavili da su učenja te organizacije pogrešna. Gospodin Šalbot nije potpisao.

Jehovinim svedocima je ponuđena sloboda ako se odreknu svoje vere tako što bi potpisali izjavu sličnu ovoj

U nacističkoj dokumentaciji Jehovini svedoci su zavedeni kao „IBV“, što je skraćenica od Internationale Bibelforscher-Vereinigung (Međunarodno udruženje istraživača Biblije). Nacisti su odredili da Svedoci na zatvorskoj uniformi nose ljubičasti trougao. To je Svedocima pomoglo da prepoznaju suvernike u koncentracionom logoru. Sastajali su se svake večeri pre prozivke i hrabrili jedni druge. Održavali su i tajne sastanke da bi razmatrali Bibliju s logorašima koji su bili oduševljeni dobrotom Svedoka i njihovom verom u Boga. Mnogi logoraši su postali Jehovini svedoci dok su bili u Aušvicu.

U subotu ujutru, 27. januara 1945, u Osvjenćim je ušla Crvena armija Sovjetskog Saveza. Do 15 časova, sovjetska vojska je oslobodila oko 7000 logoraša iz Aušvica I, Aušvica II (Birkenau) i Aušvica III (Monovic).

Stanislav Zajonc: Stigao u Aušvic 16. februara 1943.

Stanislav Zajonc, jedan od Jehovinih svedoka, bio je među desetinama hiljada koje su nacisti naterali da napuste logore u Aušvicu jer su znali da stiže Crvena armija. Gospodin Zajonc i još oko 3200 zatvorenika napustili su logor Javožno i kroz dubok sneg krenuli u marš smrti. Smatra se da je manje od 2000 ljudi preživelo ova tri dana hoda do Blehamera, logora u šumi koji je bio pod nadležnošću Aušvica. O bici koja se dogodila dok su se on i drugi zatvorenici krili u logoru, gospodin Zajonc je u svojim memoarima napisao: „Čuli smo kako prolaze tenkovi, ali niko nije bio dovoljno hrabar da ode i vidi čiji su. Ujutru se ispostavilo da su bili ruski [...] Ruska vojska je raščišćavala teren i tako je došao kraj mojoj noćnoj mori u koncentracionom logoru.“

Ove godine će 27. januara u gradovima širom sveta biti održani skupovi i izložbe povodom 70 godina oslobađanja iz Aušvica.

Kontakt:

Međunarodni: Džejms Ričard Braun, Služba za odnose s javnošću, tel.: +1 718 560 5000

Nemačka: Volfram Slupina, tel.: +49 6483 41 3110

Poljska: Rišard Jablonjski, tel.: +48 608 555 097