Nen video ma nwang'ere

“Tuko mir ariti”—Nyo ukwayu imondo i iye?

“Tuko mir ariti”—Nyo ukwayu imondo i iye?

Paru mi Biblia

“Tuko mir ariti”—Nyo ukwayu imondo i iye?

TIN, DUPA M’I KINDWA GIWEKO NIBEDO KENDE KENDE JUNEN TUKO, ENTO GIDOKO BENDE NI JU MA PIEY KUD I AVIO, JU MA IDHO I KOR GOT MA DONGO, JU MA PIEY I PII KUD I YEY, JU MA MONDO I THE NAM I KIND REC MA DONGO MA MWONYO DHANU.”​—THE WILLOW GLEN RESIDENT NEWSPAPER.

WEC maeno ubenyutho ng’iyo m’ubenyai i kind dhanu iwi lembe m’uneno tuko. Pi tuko ma calu ve nipiey kud i kor yamu, niringo iwi pei, nipiey ku parachute kunoke nipiey ku kaka ma lirlir * m’umew hai, uketho dhanu ma dupa ubeketho kwo migi i ariti. Niloro ma tek kud i kor got ma pey uumo, niringo gari i kor got, nimol ku wara ma tere ju pine iwi ciment, man niringo ku baw ma tere ju pine acel, uketho dhanu bekadhu mupaka ma gitimo ko kero ninyego ku kind gudi, i lak cana m’udinyo, nipiey ku kaka ma lirlir. Calu ma Time magazine ukoro, “tuko mir ariti” m’ubemew (tuko ma jurutukone ketho i iye kwo migi i ariti ma lee), ubenyutho nia dhanu milioni ma dupa gimaru nibedikiri i “lembe mir ariti mi tho, kaka ma ariti, bodho, man lworo gidikiri i iye pi nicwalu dhanu ma neno tuko mi thum pa yenga man uring ng’wec kara gikadh mupaka migi.”

Ento, pi tukone m’ubenyay hai uketho dhanu ma dupa bende gibenwang’u ret. Wang’ mapol dhanu nwang’u retne nwang’u gibetuko tuko ma cu re i ayi ma ketho kwo i ariti. I kind oro 1997 i États-Unis, ot mir ular ng’adi unwang’u nia wend ju ma ringo ku wara ma tere ju pine m’unwang’u ret umedere nikadhu 33 wi dak’acel, ju ma ringo wi pey ke nikadhu wang’ 31 wi dak’acel, man mi ju ma piey kud iwi got ke nikadhu wang’ 20 wi dak’acel. I tuko mange lundo usagu magwei, ku lapor dhanu ma dupa ubetho i tuko ma ketho kwo i ariti. Ento jurutukone ging’eyo cuu ariti maeno. Dhaku moko ma tuko tuko ma jumol ko i kor pey ukoro kumae: “Paru pa tho re ma bino i wiya saa ceke.” Ng’atu moko ma tuko iwi mujanga ma dongo m’ubekoto udolo dhu wec eyero nia “ka fodi inwang’u ngo ret, nen nia fodi ibetuko cuu hai ngo.”

Ento i andha, Jakristu ucikere nineno dikiri i tuko ma kumeno nenedi? Biblia copo konyowa nenedi pi ning’iyo ka nyo waromo dikara i tuko ma ketho kwo i ariti? Ninyang’ i kite ma Mungu neno ko kwo bikonyowa pi nidwoko wang’ penji maeno.

Nen pa Mungu iwi kwo

Biblia uyero nia Yehova tie “kulo mi kwo.” (Zaburi 36:9) M’umedo cwiyo dhanu, emiyo bende iwa piny ceke ma watie ku yenyne kara wakwo kud anyong’a. (Zaburi 139:14; Tic mi Jukwenda 14:16, 17; 17:24-28) Etie lembe mi rieko niyero nia ebemito wagwok gin ma emiyo awa ku berocwinye. Cik man cik mir ukungu ma jumiyo ni nyithindo mir Israel ubekonyowa ninyang’ iI lemandha maeno.

Cik pa Musa uyero nia jucikiri nimaku yub mi gwoko kwo mi jumange. Tekene jutimo ngo kumeno man tek kwo moko urwinyo, jubikwanu ng’atu ma nwang’u ucikere nigwoko kwone ni jacwir rimo. Ku lapor, won ot ucikere nigomo gang’ i kum wi ot pare kara ng’atu moko kud upodhi ku kuca man rimo de kud ubed iwi ng’atu moko. (Poi mi Cik 22:8) Tek koni diang’ ugudo ng’atu moko utho, won koni diang’ bibedo ma lembe mbe i wiye. Ento tekene koni dhiang’ne kwiny man juyero ni won ento egwoke ngo, e kan egudo ng’atu moko, jubikwanu won ne ni jacwir rimo man jubinego won ne cen. (Ai 21:28, 29) Calu ma pi kwo tie tek i i Yehova, Cik pa pare uketho nwoc akeca iwi neno kwo ni gin pa pire tek man iwi gwoko kwo.

Jurutic pa Yehova ma gigwoko bedoleng’ migi ginyang’ nia cik mir ukungu maeno uketho i iye bende niketho kwo migi i ariti. I korolembe moko mi Biblia, ceng’ moko Daudi ubino ku riew mi “madhu pi mi kulo m’atong’a mi Bethlehem.” Saa maeca Bethlehem ubino i thecing’ Jufilisti. Kinde ma giwinjo kwac pa Daudi, e juadek m’i kind basuda pare ung’enyo kind Jufilisti, gitwomo pii kud i kulo m’atong’a mi Bethlehem man gikelo ni Daudi. Daudi utimo ang’o? Eyiyo ngo emadh piine ento ekonje cen i ng’om. Ewacu kumae: “Mungu para kwero ira nia kud atim maeni, abimadhu rimo mi dhanu maeni ma gikuno kwo migi? Kum gikele ku kuno kwo migi.” (1 Lemkei 11:17-19) Daudi neno nia etie lembe ma rac niketho kwo i ariti pi ninyayu mutoro i iye.

Yesu utimo lembe ma rom kumeno. I lembe ma wok i wang’ moko, Sitani umulo iye nia eredhere piny kud i kaka ma lirlir mi hekalu pi nineno ka nyo Mungu romo gwoke ngo i kum ret. Yesu udwko kumae: “Kud imul i Yehova Mungu peri.” (Matayo 4:5-7) E kumeno Daudi giku Yesu ceke ginyutho nia Yehova foyo ngo gin ceke ma ketho kwo i ariti.

Ku paru maeno wacopo penjara nia, ‘waketho mupaka kani i kind tuko ma cuu ku tuko ma ketho kwo i ariti? Ka tuko mi languwic de copo ketho kwo i ariti, dong’ wacopo ketho mupaka nenedi kaka m’ukwayu wajiki i iye?’

Nyo pire tek nia aketh kwo para i ariti?

Nyamu i lembe cuu biketho wabedo ku nen ma ber iwi gin moko cii ma wamito timo. Ku lapor, waromo penjara kumae, ‘Ret bebedo rukani i tuko maeni? Nyo alar arudo wang’e cuu kunoke nyo atie ku piny ma romo gwoka i kum reti? Matoke bibedo ang’o kan apodho kunoke kan apor rac man ka jambgwok para upodho? Nyo abinwang’u ret ma nok kunoke ret lee kunoke nyo tho?’

Niketho kwo i ariti pi languwic copo bedo ku matoke iwi winjiri ma ceng’ini m’utie i kind Jakristu ku Yehova, man ecopo ketho junwang’u ngo kadok rwom i cokiri. (1 Timoteo 3:2, 8-10; 4:12; Tito 2:6-8) I lembe m’uneno languwic, ukwayu Jakristu udieng’ pi kite ma Jacwic neno ko kwo leng’ i wang’e.

[Korolembe mi there]

^ par. 4 TUKO ma jupiy ko ku kaka ma lirlir, kud iwi ot ma wiw, kud iwi bralo, utie tuko mir ariti ma lee man ot tic ma neno wii kaka ma lei kwo i iye ukwere I États-Unis.