Etyi Ombimbiliya Ipopia

“Okuti Molipake” — Movinyano Vipondola Okukupola Omwenyo?

‘OVANTHU HONO VANYANA OMAPITA, VALINGA UMWE OVIPUKA VIOVANTHU VEHESUKILE-ALE NOKUTI OMWENYO UKOLA.’ — OMUKANDA THE WILLOW GLEN RESIDENT.

TYAPOPIA omukanda oo otyili umwe, ovanthu hono kavesukile-ale nomwenyo mokonda ovipuka vatunga, novipuka vanyana navio, vipaka vala omwenyo wavo poluhandya. Tyiti vala ava valonda konomphunda mbaya unene peulu, ava vahomboka apa paya unene peulu, vanyana vala omapita katyitavela okutyitala, tyietesa omatwenyonga. Omukanda umwe wati pahe ovanthu ovanyingi, ovinyano vipondola okuvepola omwenyo ovio umwe vanyana navio, vati vivekalesa nawa. Vetupu vali owoma. mwene etyi vahanda okulinga vala otyipuka vakwavo vehevili.

Otyipuka otyo tyokunyana omapita, tyili nokutwala ovanthu ovanyingi kosipitali. Novipuka vimwe ankho vikahi umwe nawa, viehena-le etyi vilinga, pahe navio vili nokunyona ovanthu. Menima lyo 1997 ovanthu ovanyingi-nyingi velivetele avaende kosipitali mokonda vala yokunyana omapita. Ovipuka ovikwavo ovanthu vanyana navio vina umwe nokuveipaa, otyo ngwe viipaa umwe ovanthu ovanyingi. Navo vetyii umwe okuti etyi vena nokulinga okuliyumbahi. Omuhikwena umwe wokulinga ovipuka viatyo ovio wati: “Ame ndyityii umwe okuti ovipuka ndyilinga nthiki imwe vipondola okundyipaa.” Omukwendye umwe wati ine kulivete opo ngotyo kuli-ale nokulinga ngetyi mwene tyilingwa.

Okuti ovanthu va Huku navo vapondola okunyana ngetyi tyinyana ovanthu twapopia apa? Oityi Ombimbiliya ipopia? Opo tukumbulule omapulo oo matutale oñgeni Huku atala omwenyo.

Oñgeni Huku Atala Omwenyo?

Ombimbiliya yati Siovaa “ondyivi-ndyivi yomwenyo.” (Salmo 36:9) Wetutunga, etuavela ovipuka oviwa tukale nawa atuhambukwa. (Salmo 139:14; Ovilinga 14:16, 17; 17:24-28) Pahe wahanda onthwe tukwate nawa omwenyo etwavela, atwahanye vala nao. Otyo tutyitalela umwe kovitumino apele ovanthu vae ova Isilayeli.

Siovaa wapopilile ovanthu vae ova Isilayeli opo vahalinge ovipuka vipondola okupola vakuavo omwenyo. Ine omunthu ankho kesuku natyo ankho upondola umwe okuipawa. Tyina omunthu ankho atunga osapalalo, mononthele mbatyo ankho una okutunga-mo otyimato opo kwahatoke omunthu. Ine ankho kalingi ngotyo akutoko omunthu ankhi, hekulu yondywo oyo nae wiipawa. (Deuteronômio 22:8) Ine Omunthu una ongombe itoma (iyaha) ovanthu, mahi ankho ketyii okuti otyo ikahi ngotyo pahe aitomo omunthu, opo hekulu utupu etyi alingwa. Mahi ine utyii umwe okuti itoma ovanthu ayekeko vala ahalingi natyike, pahe aikatoma omunthu waamwene, nae wiipawa. (Êxodo 21:28, 29) Ovitumino ovio vilekesa umwe nawa okuti omwenyo ku Huku ukola. Otyo ahandela ovanthu vahalinge ovipuka vinyona omwenyo wavo.

Nkhele vala tya kohale ovanthu va Huku ankho vetyii-ale okuti omwenyo ukola. Ombimbiliya ipopia okuti ohamba imwe itiwa o Daviti yahandele okunwa omaande “omonyombo ili popepi nombundi yo Mbelei,” ngwe ankho omo muna onondyale mbavo. Etyi omapanga ae etatu etyiiva, aanyingila mepunda-umbo omo, avakaetela Daviti omaande. Mahi etyi vemupa-o, Daviti eheenu enengulila pohi. Oityi alingila ngotyo ngwe ankho waliwa umwe nohunga? Wapopia okuti: “Ame hipondola okulinga otyipuka ngootyo ku Huku yange! Ñgaa mandyinu umwe ohonde yovalume ava vayumbahi omienyo viavo? Opo vakapole omeva aa, vayumbahi omienyo viavo.” (1 Crônicas 11:17-19) Daviti ankho utyii umwe nawa okuti omwenyo ukola.

Nthiki imwe Eliapu liapopilile Sesusi okuti homboka keulu liondywo, mwene Huku matumwale onoandyu ambukuyakula ohelivete. Sesusi apopila Eliapu okuti: “Uhalole Siovaa, Huku yove.” (Mateusi 4:5-7) Tyati umwe o Sesusi o Daviti aveho ankho vetyii okuti omwenyo ku Huku ukola, kaunyanwa nao.

Hamwe ukahi nokulipula okuti: ‘Okutyi mandyitalela okuti etyi ndyityilinga etyi hityilingi? Epulo olio likahi nawa mokonda novipuka umwe vikahi nawa, viehena-le etyi vilinga, pamwe ovanthu vanyana navio omapita.

Motyilingi Ine Kumetyilingi?

Tete tuna okulipula okuti: ‘Otyipuka ndyili nokusoka okulinga tyilingwa ñgeni? Ovanthu veñgapi veliveta-le? Ndyityivila umwe okutyilinga nawa? Evi yatyo vilingwa navio, ndyina-vyo umwe? Ine ndyitoka, mandyikala ñgeni? Okuti mandyilivete unene? Okuti ndyipondola okunkhila-po umwe?’

Ine omunthu unyana omapita, ehesuku nomwenyo wae, upondola okunyona oupanga wae na Siovaa, novilinga mewaneno ehevipewa. (1 Timotiu 3:2, 8-10; 4:12; Titu 2:6-8) Naina otyiwa umwe okusoka nawa tyina tuya pokunyana, apeho atuhinangela okuti ku Huku omwenyo ukola.