Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Bʼaʼn ela toj nwitze aju t-ximbʼetz Dios at tiʼj chikʼ

Bʼaʼn ela toj nwitze aju t-ximbʼetz Dios at tiʼj chikʼ

Bʼaʼn ela toj nwitze aju t-ximbʼetz Dios at tiʼj chikʼ

IN TZAJ TQʼAMAʼN JUN DOCTOR AJU IKʼ TOJ TANQʼIBʼIL

IN CHIN yolintoqe kyukʼil junjun doctor toj spital tiʼj autopsia moqa examen otoq tzʼetz tiʼj jun xjal aju attoq jun tumor maligno toj t-xmilal. Ex xi nqʼamaʼne jlu: «Tuʼn jlu in nel qnikʼ tiʼj qa ma kyim xjal tuʼnju ma che naj qe tglóbulos rojos ex tuʼnju ya mintiʼ saqʼunan t-riñon toj tumel. Ma bʼaj jlu tuʼnju nimxix chikʼ sok qʼoʼn tiʼj».

Tzaj tqʼoj jun aj xnaqʼtzal tuʼnju xi nqʼamaʼne, tuʼntzunju, jaw weʼ ex tqʼama jlu tukʼil tkyaqil tqʼajqʼajel twiʼ: «¿Tajpeya tuʼn ttzaj tqʼamaʼna qa junxitl chikʼ sok qqʼoʼne tiʼj?». Xi ntzaqʼweʼne: «Miʼn, nya aju waje tuʼn t-xi nqʼamaʼne». Xi nyekʼine junjun tilbʼilal t-riñon xjal kye ex xi nqʼamaʼntle jlu kye: «Kyoj tilbʼilal lu in nok qqʼoʼn qwitz tiʼj qa otoq che bʼaj naj glóbulos rojos toj t-riñon, tuʼntzunju, ya mintiʼ e aqʼunan t-riñon toj tumel». * Tzaj salin wiʼje ex jaw tzqij toj ntziʼye. Maske tzmatoq in chʼin oke te doctor, atzunte otoq tzikʼ nim ambʼil toklen te doctor, mintiʼ in tzaj xobʼe ex xi nchikʼbʼaʼne aju otoq tzʼel nnikʼe tiʼj.

Naʼmxtoq woke te testigo de Jehová tej tbʼaj jlu wiʼje. In nul itzʼje toj abʼqʼi 1943 atz Sendai, jun tnam te Japón. Kubʼ nximane tuʼn xnaqʼtzane tiʼj medicina tuʼnju otoq tzʼaqʼunan nmane te patólogo ex psiquiatra. Toj abʼqʼi 1970, in kubʼ mojeʼye tukʼil jun txin Masuko tbʼi tej qʼiʼntoq kabʼe abʼqʼi in chin xnaqʼtzane tiʼj medicina.

In xnaqʼtzane tiʼj patología

Aqʼunan Masuko tuʼn tkanet twi qwaye akux in netz bʼaj nxnaqʼtzbʼile. Ngantoqe tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj medicina ex in jaw labʼine tiʼj tzeʼn bʼinchan qxmilal. Noqtzun tuʼnj, naʼmxtoq nximane tiʼj qa at jun Bʼinchal qe. Kubʼ nximane qa ktel ttxolil wanqʼibʼile aj nxnaqʼtzane tiʼj medicina. Tuʼntzunju, tej tetz bʼaj nxnaqʼtzbʼile kubʼ nximane tuʼn xnaqʼtzane tiʼj patología. Toj xnaqʼtzbʼil lu, tzaj yekʼin qeye tiquʼn in tzaj yabʼil kyiʼj xjal ex tiʼ in kubʼ kynaʼn kyuʼn yabʼil.

Tej t-xi tzyet tuʼn kyetz wiʼne autopsia kyiʼj xjal otoq che kyim tuʼn cáncer, ya mintiʼ ok qeʼxix nkʼuʼje tiʼj qa in nonin chikʼ in nok qʼoʼn kyiʼj xjal. Tuʼnju in naj nim kychkʼel xjal otoq tzikʼ ambʼil toklen cáncer kyiʼj, mas jun rat in tzaj anemia kyiʼj ex mas in xiʼ toj il aj tok quimioterapia kyiʼj. Tuʼn jlu, in xi kyqʼamaʼn aj qʼanil kye tuʼn tok chikʼ kyiʼj. Pero otoq tzʼel chʼin nnikʼe tiʼj qa mas in xiʼ cáncer toj il aj tok chikʼ kyiʼj. Toj ambʼil jaʼlo, ya o tzʼel kynikʼ aj qʼanil tiʼj qa mas in nel tipumal jun xjal tuʼn chikʼ in nok tiʼj, qa jaku tzaj juntl maj cáncer tiʼj ex qa jaku kyim. *

Aju ma txi nqʼamaʼne tej saj tzyet xnaqʼtzbʼil, bʼaj toj abʼqʼi 1975. Aju doctor kubʼ nej twitz autopsia, ax ikx otoq xnaqʼtzan tiʼj hematólogía. Tuʼntzunju, mintiʼ in jaw labʼine tej ttzaj tqʼoj wiʼje tej t-xi nqʼamaʼne te qa otoq kyim xjal tuʼnju otoq tzʼok qʼoʼn chikʼ tiʼj. Maske ikju, kukx xi nchikʼbʼaʼne aju otoq tzʼel nnikʼe tiʼj ex ya mintiʼ tzaj mas tqʼoj.

Ya mlay tentl yabʼil ex kamik

Toj ambʼil aju, pon jun xuʼj otoq tijen ex testigo de Jehová visitaril te nxuʼjile. Tej in che yolintoq, ajbʼen yol Jehová tuʼn xuʼj ex xi tqanin Masuko te alqiʼj in yolintoq. Xi ttzaqʼweʼn xuʼj jlu te: «Atzun tbʼi Dios axix tok». (Maske in nuʼjintoq nxuʼjile tiʼj Biblia tej tal txintoq, mintiʼ ok tqʼoʼn twitz tiʼj bʼibʼaj lu toj Tyol Dios tuʼnju otoq kux qʼoʼn yol «QAJAW» te t-xel). ¡Tzmatoq in nok tbʼiʼn qa at tbʼi Dios!

Bʼaʼn ela toj twitz Masuko tuʼn t-xnaqʼtzan tiʼj Tyol Dios tukʼil testigo de Jehová lu. Tej in bʼaj aqʼunane toj spital ex nmeltzʼaje njaye, como a la una de la mañana, tzaj tqʼamaʼn jlu weye tukʼil nim tzalajbʼil: «¡In tzaj tqʼamaʼn Biblia qa ya mlay tentl yabʼil ex kyimen!». Xi ntzaqʼweʼne te: «Tbʼanelxix qa ikju». Tzaj tqʼamaʼntl jlu weye: «Ya chʼix tul akʼaj twitz Txʼotxʼ, ya miʼn txi tnajsaʼna ambʼil». Kyuʼn tyol lu, kubʼ nximane qa tajtoq tuʼn tkyaj ntzaqpiʼne medicina, tuʼntzunju tzaj qʼoj qxole tukʼil.

Pero kukx naʼn nxuʼjile Dios ex jyon kyiʼj taqikʼ Tyol Dios jakutoq che onin wiʼje. Jun kyxol texto mas tbʼanel ela toj nwitze a Eclesiastés 2:​22 ex 23 jatumel in tqʼamaʼn: «¿Ti in tkambʼaʼn xjal tuʼnju in aqʼnan wen ex oʼkx in ximan tiʼj taqʼun tzalu twitz txʼotxʼ? [...] Te qonikʼan mintiʼ in ojlan t-ximbʼetz. Ax ikx noqx gan te jlu». Atzun jlu bʼant wuʼne, ok tilil wuʼne tuʼn waqʼunane tiʼj medicina qʼij ex qonikʼen, pero mintiʼtoq in chin tzalaje tuʼn.

Jun domingo te prim te julio te 1975, tej otoqxi txiʼ nxuʼjile toj kychmabʼil testigos de Jehová, noq minabʼen kubʼ nximane tuʼn nxiʼye kyoj chmabʼil. Jaw labʼin nxuʼjile tej tok tqʼoʼn twitz wiʼje ex tzaj qʼoʼn jun bʼaʼn wulene kyuʼn kykyaqil. Atxix toj ambʼil aju mintiʼ kyaj nkoline tuʼn nxiʼye kyoj chmabʼil toj qʼij domingo ex tej tikʼ jun xjaw xi tzyet tuʼn xnaqʼtzane tiʼj Tyol Dios tukʼil jun erman. Bautisarin nxuʼjile tej otoq tzikʼ oxe xjaw tponlen ermana tnejel maj visitaril te.

Bʼaʼn ela toj nwitze aju t-ximbʼetz Dios tiʼj chikʼ

Jun rat naj ok nbʼiʼne qa in tzaj tqʼamaʼn Tyol Dios qa mintiʼ tuʼn tajbʼen chikʼ kyuʼn okslal (Hechos 15:​28, 29; Génesis 9:4). Tuʼnju ya mintiʼ ok qeʼ nkʼuʼje tiʼj qa in nonin chikʼ in nok kyiʼj xjal, nya kwest ela toj nwitze tuʼn t-xi nnimane aju in tzaj tqʼamaʼn Dios. * Kubʼ nximane jlu: «Qa at jun Bʼinchal qe, ex atzun jlu in tzaj tqʼamaʼn, axlo tok tyol».

Ax ikx el nnikʼe tiʼj qa in tzaj yabʼil qiʼj ex in qo kyim tuʼnju il bʼant tuʼn Adán (Romanos 5:12). Toj ambʼil aju, in chin xnaqʼtzantoqe tiʼj arteriosclerosis, jun yabʼil in nok kyiʼj arteria. Aj kytijen xjal, in che ok arterias te kyuw ex in che ok tzqij moqa in che ok tzʼumj, ex tuʼn jlu in che tzaj txqantl yabʼil kyiʼj ik tzeʼn yabʼil tiʼj kyanmi, tiʼj kycerebro ex tiʼj kyriñon. Toj tumel ela toj nwitze qa in tzaj yabʼil qiʼj tuʼnju aj il qoʼ. Tej tel nnikʼe tiʼj jlu, ya mintiʼxix in tzalaje tiʼj medicina tuʼnju el nnikʼe tiʼj qa oʼkx Jehová jaku tzeʼl qʼinte yabʼil ex kamik.

Toj marzo te 1976, tej otoq tzikʼ wuq xjaw in chin xnaqʼtzane tiʼj Tyol Dios, kyaj ntzaqpiʼne nxnaqʼtzbʼile toj universidad. In tzaj xobʼe tuʼnju kubʼ nximane qa ya mlay chin aqʼunane te doctor, pero kanet waqʼune toj jun spital. Tej nbautisarine toj mayo te 1976, el nnikʼe tiʼj qa mas bʼaʼn tuʼn woke te precursor (jun pakbʼal toj tkyaqil ambʼil), ex xi tzyet tuʼn wajbʼene toj julio te 1977.

In koline tiʼj t-ximbʼetz Dios at tiʼj chikʼ

Toj noviembre te 1979 o xiʼye ajbʼel toj jun kʼloj okslal toj tnam Chiba jatumel mintiʼxix qe pakbʼal. Toj tnam lu, kanet jun waqʼune toj jun spital jatumel nya iltoq tiʼj tuʼn waqʼunane tkyaqil qʼij. Tej npone tnejel qʼij toj waqʼune e pon junjun doctor wukʼile ex tzaj kyqanin jlu weye: «Ya que testigo de Jehová teya, ¿tiʼ kbʼantel tuʼna qa ma tzul jun xjal aju il tiʼj tuʼn tok chikʼ tiʼj?».

Toj tumel xi nqʼamaʼne kye qa oktoq kʼokel nqʼoʼne toklen aju in tzaj tqʼamaʼn Dios tiʼj chikʼ ex qa attoq junjuntl tumel tzeʼn tuʼn wonine kyiʼj xjal. Ax ikx xi nqʼamaʼne kye qa oktoq kʼokel tilil wuʼne tuʼn wonine kyiʼj yabʼ. Tej otoqxi tzikʼ jun or in qo yoline, tzaj tqʼamaʼn nejenel kye doctor in che operarin jlu weye: «In nel nnikʼe tiʼj. Pero qa ma tzul jun xjal otoq tzʼel nim tchkʼel, aqoʼye qo kbʼel qʼaninte». Ojtzqiʼntoq doctor lu kyuʼn txqantl qa kwesttoq tuʼn qyolin tukʼil, pero tej tbʼaj jlu kukx kubʼ tyekʼin tbʼanel tmod wukʼile ex kukx ok tqʼoʼn toklen wokslabʼile.

Ok toj malbʼil aju toklen chikʼ

Tej in qo ajbʼentoqe atz Chiba, in jawtoq bʼinchaʼn akʼaj ninja qʼil twitz aqʼuntl kye testigos de Jehová te Japón atz Ebina. In qoʼxtoqe tukʼil nxuʼjile jun maj toj seman tuʼntzun tok qkeʼyine qa bʼaʼn ateʼ erman in che onin tuʼn tjaw bʼinchet Betel. Tej tikʼ junjun xjaw, tzaj qʼoʼn txokbʼil qiʼje tuʼn qxiʼye ajbʼel toj tkyaqil ambʼil atz Ebina, ex toj marzo te 1981 o xiʼye anqʼil kyoj ja jatumel e anqʼin mas te 500 erman e onin. Te prim e bʼaj ntxʼajoʼne qe baño, atzunte qale etz wiʼne examen kyiʼj erman.

Jun kyxol erman etz wiʼne examen tiʼj, ten ermana Ilma Iszlaub, jun misionera te tnam Australia aju ul toj tnam Japón toj abʼqʼi 1949. Attoq yabʼil leucemia tiʼj ex tzaj qʼamaʼn te kyuʼn doctor qa mlaytoq tzʼanqʼin nim xjaw. Kubʼ t-ximen Ilma tuʼn miʼn tok qʼoʼn chikʼ tiʼj ex tuʼn tanqʼin toj Betel ajxi tkyim. Toj ambʼil aju, naʼmxtoq kyetz qʼanbʼil jaku che onin tuʼn tten mas glóbulos rojos toj tchkʼel jun xjal ik tzeʼn eritropoyetina. Noqtzun tuʼnj, kukx ok tilil wuʼne tuʼn nxqʼuqine tiʼj tej tkutz tajlal hemoglobina toj tchkʼel toj oxe moqa kyaje gramo. Bʼaʼn taʼ jun xjal qa 12 a 15 gramo tajlal hemoglobina toj tchkʼel. Kukx ok qeʼ tkʼuʼj ermana Ilma tiʼj Tyol Jehová ex kyim toj enero te 1988, tej otoq tzikʼ wuq abʼqʼi ttzajlen qʼamaʼn te kyuʼn doctor qa oʼkx tuʼn tanqʼin junjun xjaw.

Tej tbʼet ambʼil, nim qe erman in che onin toj sucursal kye testigos de Jehová toj tnam Japón, ax ikx o tzʼok jun operación kyiʼj. Atz e ok erman lu toj operación kyoj spital nqayin tiʼj Betel ex tbʼanelxix tuʼnju mintiʼ ajbʼen chikʼ kyuʼn doctor tej kyok erman lu toj operación. Chʼixme tkyaqil maj, o tzaj qʼoʼn txokbʼil wiʼje tuʼn tok nkeʼyine tzeʼn in nok jun operación ex o chin onine junjun maj kyiʼj doctor. In xi nqʼoʼne nimxix chjonte kye doctor lu tuʼnju in nok kyqʼoʼn toklen qximbʼetz at tiʼj chikʼ. Tuʼnju o chin aqʼunane kyukʼil, o ten ambʼil wiʼje tuʼn nyoline kyukʼil tiʼjju nimen wuʼne. Ex kʼitzqeku bautisarin jun kye.

Tuʼnju o tzʼok tilil kyuʼn doctor tuʼn miʼn tok kyqʼoʼn chikʼ tiʼj jun testigo de Jehová aj tok toj operación, o tzʼonin jlu tiʼj medicina. O tzʼel kynikʼ doctor tiʼj qa mas jun rat in che bʼant xjal qa mintiʼ ma tzʼok chikʼ kyiʼj ex qa mintiʼ in tzajxix nya bʼaʼn kyiʼj aj kyetz toj operación.

Kukx in nel wiʼne xnaqʼtzbʼil tiʼj mas tbʼanel Doctor

Kukx in chin xnaqʼtzane kyiʼj akʼaj qʼanbʼil o tzʼel kynikʼ xjal tiʼj, pero ax ikx kukx in chin xnaqʼtzane tiʼj Jehová, aju mas tbʼanel Doctor. Nya oʼkx in nok tqʼoʼn Jehová twitz qiʼj, sino ax ikx in nok tqʼoʼn twitz tiʼj qanmi (1 Samuel 16:7). Ax jlu in bʼant wuʼne, mintiʼ in nok nqʼoʼn nwitze oʼkx tiʼj yabʼil tok tiʼj jun xjal, sino ax ikx in kubʼ nyekʼine npasense kyiʼj tuʼntzun tkubʼ kynaʼn bʼaʼn.

Toj ambʼil jaʼlo, kukx in chin ajbʼene toj Betel ex nimxix in chin tzalaje aj wonine kyiʼj xjal tuʼn tel kynikʼ tiʼj Jehová. Axpe ikx in chin onine kyiʼj tuʼn tel kynikʼ tiʼj t-ximbʼetz Dios at tiʼj chikʼ. Aj nnaʼne Dios, in xi nqanine te Jehová, aju mas tbʼanel Doctor, tuʼn tel tiʼn yabʼil ex kamik. Tzaj tqʼamaʼn Yasushi Aizawa.

[Qe tqanil]

^ taqik' 4 Toj uʼj kubʼ ttzʼibʼin Denise M. Harmening, aju tok tbʼi te Modern Blood Banking and Transfusion Practices (Akʼaj tumel tzeʼn tuʼn tbʼaj kʼuʼn chikʼ ex tzeʼ tuʼn tok qʼoʼn kyiʼj xjal), tqʼama jlu: «Aj tikʼ chʼin ambʼil, jaku che naj glóbulos rojos toj kychkʼel xjal in nok qʼoʼn chikʼ kyiʼj. Ik tzeʼn qeju in nok qʼoʼn jun trasplante kyiʼj, qeju otoqxi tzʼok qʼoʼn chikʼ kyiʼj moqa aqeju xuʼj otoq tzʼok ten kyal». Aj tbʼaj jlu, «mintiʼ in qʼanchaʼlix kyoj examen in che etz naʼmxtoq tok chikʼ tiʼj jun xjal» alkyeqe anticuerpos kʼokel bʼinchante nya bʼaʼn tiʼj tchkʼel. In tzaj tqʼamaʼn uʼj Dailey’s Notes on Blood (Aju kubʼ ttzʼibʼin Dailey tiʼj chikʼ) qa jaku che naj glóbulos rojos toj tchkʼel jun xjal qa ma tzʼok qʼoʼn junxitl chikʼ tiʼj maske noq tal chʼin. Qa ya mintiʼ in naqʼunan t-riñon toj tumel, in bʼaj tzʼilix tchkʼel. Tuʼn jlu, chebʼe chebʼe in bʼaj tzʼilix tkyaqil qxmilal.

^ taqik' 8 Tqʼama uʼj Journal of Clinical Oncology jlu, aju etz toj agosto te 1988: «Aqeju xjal at cáncer kyiʼj, mas in tzaj nya bʼaʼn kyiʼj qa ma tzʼok qʼoʼn chikʼ kyiʼj aj kyok toj operación kywitz qeju mintiʼ in nok qʼoʼn chikʼ kyiʼj».

^ taqik' 16 Qa taja tuʼn tel mastl tnikʼa tiʼj xnaqʼtzbʼil lu, jaku txi tjyoʼna uʼj ¿Cómo puede salvarle la vida la sangre?, aju bʼinchaʼn kyuʼn testigos de Jehová.

[Yol]

«Xi nqʼamaʼne kye qa attoq junjuntl tumel tzeʼn tuʼn wonine kyiʼj xjal ex qa oktoq kʼokel tilil wuʼne tuʼn wonine kyiʼj».

[Yol]

«O tzʼel kynikʼ doctor tiʼj qa mas bʼaʼn qa mintiʼ ma tzʼok chikʼ kyiʼj xjal aj kyok toj operación».

[Aʼyeju tilbʼilal]

Jawni: in chin qʼoʼne tiʼj jun chikʼbʼabʼil tiʼj Tyol Dios.

Derecha: atine tukʼil nxuʼjile Masuko.