Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Pje søø ra pjechiji yo milagro kʼo bo tsjaa e jesús?

¿Pje søø ra pjechiji yo milagro kʼo bo tsjaa e jesús?

¿Pje søø ra pjechiji yo milagro kʼo bo tsjaa e jesús?

BʼꞸMA gi kentrjo ma gi xørge yo evangelio yo mama yo bo tsjaa e Jesús nange dya bʼꞹbʼꞹ nu jñaa “milagro”. Kja nu jñaa griego usao nu jñaa dý na·mis, nee ra mama “poder” (Lucas 8:46) xo nee ra mama “habilidad” u “obras poderosas” (Mateo 11:20; 25:15) Dʼa bʼɇzo ke pa̱ra̱ pje nee ra mama yo jñaa, bo mama ke nu jñaa griega nee ra mama ke “me na punkjꞹ nu zɇzhi pa bo tsjaa na joo. Nge nu zɇzhi e Yose ke bo tsjaa kʼo me na joo”.

Nrro dʼa jñaa griega nge té ras, nee ra mama “portento presagioso” o “prodigio” (Juan 4:48; Hechos 2:19). Nu jñaa nee ra mama ja gua jñantrji ñe ja gua zøji yo ntrʼee ko yo bo tsjaa e Jesús. Mi ta ñangatrjoji yo ntrʼee ñe yo discípulo ma mi jantrji trextrjo kʼo me na joo kʼo bo tsjaa e Jesús (Marcos 2:12; 4:41; 6:51; Lucas 9:43).

D’a jñii jñaa nge sē·méi on, nee ra mama “señal”. Nu teólogo ke ni chju̱u̱ Robert Deffinbaugh bo mama: “Nu jñaa pɇsʼi dʼa significado ke me ni mugui. Yo señal nge yo milagro ke jizhi yo nan kjuana ja ga kjaa e Jesús”.

Yo milagro, ¿nge truco o nge nu zɇzhi e Yose?

Nu Biblia dya mama ke yo milagro kʼo bo tsjaa e Jesús ngeji truco ngekʼo ro ngentrjoji yo ntrʼee, sino ke jitsiji ke “me na zɇzhi e Mizhokjimi”, ja kʼo bo kjogꞹ ma e Jesús bo pjongꞹ dʼa demonio kja dʼa trʼii (Lucas 9:37-43). ¿Gi creoge ke nu Yose ke trextrjo kʼo me nan zɇzhi ra søø ra tsjayo? (Isaías 40:26). ¡Ja̱a̱, søø!

Zø yo Evangelio ngextrjo mama treinta y cinco yo milagro kʼo bo tsjaa e Jesús, dya ri pa̱rji janzi bo tsjaa. Kja Mateo 14:14 mama ke e Jesús “o jñanda kʼꞹ ya ma ka̱ʼa̱ na punkjꞹ o ntee [...] o juentseji angezeji, o jokꞹ kʼo mi sødye”, pe dya mama janzi bo jokꞹ.

Yo milagro ke bo tsjaa e Jesús, ñetsjɇ ke mi nge nu Trʼii e Yose, nu Mesías ke mi trebʼeji. Nu Biblia xo mama ke e Jesús mi kjaa yo milagro ko nu zɇzhi e Yose. Nu apóstol Pedro bo opjꞹ: “Mizhokjimi o unꞹ poder e Jesús ; ngekʼua ba tsjaa kʼo me na nojo a ndetsʼkʼeji kʼo nunca mi jandageji. Nukʼo, nge kʼo rbi pa̱ra̱geji kʼꞹ bi ñe̱je̱ e Jesús kja Mizhokjimi” (Hechos 2:22). Nrro dʼa nu paa e Pedro bo mama ke “Mizhokjimi o ñeme e Jesús [...] o unꞹ o poder. Ngekʼua mi pjøsʼꞹ kʼo ntee, y mi jokꞹ kʼo bi zꞹrꞹ o sʼondajma e Satanás kʼꞹ dya joo. Nangeje Mizhokjimi mi bʼꞹbʼꞹ ko angeze” (Hechos 10:37, 38).

Yo milagro e Jesús mi pɇsʼi relación ko yo mi jichi. Marcos 1:21-27 mama ja gua jñanrra yo ntrʼee nu kʼo bo jizhi ñe ma bo tsjaa dʼa milagro. Kja nu versículo 22 mama ke kʼo ntee me kʼo ngentrjoji ja ma jizhi e Jesús, kja nu versículo 27 mama ke yo ntrʼee me to ñangatrjoji ma bo jñantrji ke bo pjongꞹ dʼa demonio. Yo me na nojo kʼo bo tsjaa e Jesús ñe kʼo mi jizhi, mi ñetsjɇ ke mi nge nu Mesías nu mi trebʼeji.

E Jesús mi nge nu Mesías por yo bo jizhi ñe yo milagro kʼo bo tsjaa ko nu zɇzhi e Yose. Ma mi bʼꞹbʼꞹ kʼꞹ mi kjapꞹji trʼønꞹ ¿pje pjezhi kʼꞹ mi kjaa?¿Kjo nge kʼꞹ bi ñʼeme ro tsjayo?, angeze bo nrrꞹrꞹ: “E Juan o mama pje pjɇtsigø; pero bʼꞹbʼꞹ kʼo xenda ni ñetsjɇ pje pjɇtsigø. Nge kʼo ri kjagø kʼo o dyakꞹ mi Tatagø ajensʼe. Ra kjuatꞹgø texe nu kʼo o dyakꞹ ra kjagø. Nukʼo, nge ke ni ma̱ra̱kʼo, kʼꞹ na kjuana o ndⱥkjⱥ mi Tata” (Juan 5:36).

¿Kjo nan kjuana yo milagro kʼo bo tsjaa e Jesús?

¿Pjenga søø ra creoji ke nan kjuana yo milagro kʼo bo tsjaa e Jesús? Ra nunji janzi prueba.

Ma e Jesús bo tsjaa milagro dya bo tsjapꞹtsʼɇ na nojo, bo mama mi ngeje e Yose bo unꞹ zɇzhi bo tsjaa kʼo milagro. Ma e Jesús bo jokꞹ na bʼɇzo ke mi ngoro, bo mama ke bo tsjakʼo ngekʼua “rgui ñetsjɇ kʼꞹ me na nojo kʼo kjaa e Mizhokjimi” (Juan 9:1-3; 11:1-4).

Ma go tsjaa kʼo milagro e Jesús, dya go usao nu imnotismo, yo truco, conjuro ni yo ritual nzakja yo sañeme. Dya xo go usao yo superstición ni yo relíquia. Jñancha pje mama ne Biblia ja gua jokꞹ e Jesús ye ngoro. “E Jesús o juentsebi o ndøtpꞹbikʼua a nzhøbi. Jo ni jñandabikʼua, kjaxnu ndeñebi ko e Jesús o møjikʼua” (Mateo 20:29-34). Dya bo tsjaa dʼa ritual ni ri dʼa ceremonia ngekʼua yo ntee me to kentrjoji. Bo tsjaa texe yo milagro a jmii yo ntee. Dya bo manda bo jyⱥnji dʼa escenario nu ja ri bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ sibi kʼꞹ me mi juɇsʼi pa ro tsjaa yo milagro. Pero nudya yo milagro kʼꞹ manji yo ntee ga tsjaji dya ri pa̱ra̱ji ma na kjuanayo. (Marcos 5:24-29; Lucas 7:11-15).

O bʼꞹbʼꞹ paa kʼꞹ e Jesús bo mama ke kʼo ntee kʼꞹ mi pjøsʼꞹ, mi pɇsʼiji na fe kʼꞹ me na zɇzhi. E Jesús o tsjaa yo milagro zø o bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo dya mi creoji angeze. Ma mi bʼꞹbʼꞹ kja e jñiñi Galilea de Capernáum, “o sinpiji e Jesús na punkjꞹ ntee kʼo bi zꞹrꞹ o ndajma kʼꞹ dya joo. E Jesús, ngextrjo kʼꞹ o mama ro mbedye kʼo ndajma, y go mbedyekʼuakʼo. Y texe kʼo mi sødye, o jokꞹkʼo” (Mateo 8:16).

Ko milagro kʼo mi kjaa e Jesús, mi kjaa pa ro mbøsʼꞹ yo ntee dya ngextrjo kʼꞹ mi kentrjojikʼo (Marcos 10:46-52; Lucas 23:8). E Jesús dya bo tsjaa yo milagro ngekʼo ra ndo̱j̱o̱ mechʼi o pje kʼo ro ndo̱jo̱. (Mateo 4:2-4; 10:8).

¿Kjo na kjuana kʼo mama yo Evangelio?

Ri pa̱ra̱ji texe yo milagro kʼo o tsjaa e Jesús nangeje ba e̱je̱ kja yo nzijo evangelio. ¿Kjo bʼꞹbʼꞹ razo pa ra creojiyo? Ja̱a̱ bʼꞹbʼꞹtrjo, ra nuji.

A ro manji ke yo milagro kʼo bo tsjaa e Jesús, o jñanda na punkjꞹ ntee, angezeji xi mi bʼꞹinji ma o jñusʼꞹji yo evangelio. Ne libro The Miracles and the Resurrection (Los milagros y la resurección) mama ja ma kjaa yo bʼɇzo kʼo bo dyꞹsʼꞹji yo evangelio, mama: ”Kʼo bʼɇzo kʼꞹ bo dyꞹsʼꞹji kʼo milagro ke bo tsjaa e Jesús bo tsjaji na joo o bʼɇpjiji,dya na joo ke ra manji ke go pezheji bʼɇchjine, angezeji dya pje go dyꞹsʼꞹji kʼo dya na kjuana”.

Yo mi ꞹmbꞹji e Jesús dya go manji ke dya kjuana kʼo mama yo evangelio. Kʼꞹ mi ønꞹji nge ke ja ba e̱je̱ nu zɇzhi o nu poder pa go tsjaa yo milagro (Marcos 3:22-26). Ma go kjogꞹ yo kjɇɇ, zø o bʼꞹbʼꞹ kʼo mi xospꞹji b’ɇchjine e Jesús, dya kjo o ngⱥdⱥ yo milagro ke o tsjaa angeze. Kja ne siglo dʼaja ñe yeje na punkjꞹ ntee mi ñaji yo milagro yo bo tsjaa e Jesús. Ngekʼua nudya søø ra manji ke na kjuana kʼo mama yo Evangelio.

Ja ma kjaa nu bʼɇzo ke bo tsjaa kʼo milagro

A ro nuji ke yo milagro ke o tsjaa e Jesús, na kjuanayo. Pe kja yo evangelio xo jitsʼkøji ja ma kjaa angeze, nzakja ke me ma jonte ñe mi juentse yo ntee. Na kjuana mi nee ro mbøsʼꞹ o minteji.

Ra nuji pje o kjogꞹ ma na bʼɇzo kʼꞹ mi søø lepra o maa ja mi bʼꞹbʼꞹ e Jesús, angeze o ndꞹñijomꞹ a jmii o xipji: “Nuʼma in nee, ra søø ri jokꞹzꞹ ne lepra. E Jesús o juentsekʼua kʼe bʼɇzo. Kjanu o kʼuana o dyɇɇ o ndørꞹ kʼe bʼɇzo, o xipji: Ri negø ra jogꞹtsʼꞹ. Jo ni kʼueñekʼua kʼe lepra kʼꞹ mi søø kʼe bʼɇzo. O jogꞹkʼua” (Marcos 1:40-42). E Jesús mi pa̱ra̱ ja ma søø yo ntrʼee kja o mꞹbʼꞹ ngekʼua mi pjøsʼꞹ kʼo nu zɇzhi ke bi unꞹ e Yose.

Na nu paa e Jesús o chjɇji na punkjꞹ ntee kʼꞹ mi pedyeji kja kʼe jñiñi kʼꞹ mi chju̱u̱ Naín, mi tunsʼꞹji na añima ro ma dyøgꞹji. Nu kʼe añima mi ngextrjo kʼe trʼii kʼꞹ mi ñʼeje dʼa nʼanxu. ¿Pje go tsjaa e Jesús? Nu Biblia mama ke e Jesús “me go sentio” ma go jñanda kʼꞹ mi guɇɇ kʼꞹ nʼanxu, o chɇzhi angeze ñe bo xipji: “Dya ri guɇɇ”. Nudyakʼua o tsjapꞹ ro mimi na yeje ke trʼii (Lucas 7:11-15).

Texe kʼo milagro kʼo bo tsjaa e Jesús, jitskøji ke angeze “me mi sentio kja o mꞹbʼꞹ” ma mi jñanrra kʼo ma sʼoo kʼo mi kjogꞹ yo ntrʼee, ngekʼua mi nee ro mbøsʼꞹ. Hebreos 13:8 mama: “Kʼua ja nzi ma kjaa kʼo kjɇɇ kʼo ya kjogꞹ, je xo ga kjatrjonu angeze ne padya, ñe texe kʼo kjɇɇ kʼo kja ra e̱je̱”. Ngekʼo ri pa̱rgøji ke e Jesús sido ra mbøsʼꞹ yo ntrʼee. Yo padya, ya mandao ndizi ajensʼe, dya kja ra mezhe ra sⱥjⱥ nu paa ke ra yepe ra tsjaa milagro ke me rga nojo ke nangeje kʼo bo tsjaa ma mi bʼꞹbʼꞹ kja ne Xoñijomꞹ. Ra jokʼꞹ texe yo pje nrre na ꞹꞹ ke søji yo ntrʼee kʼo ⱥtⱥji e Yose. Ma gi nee ri pa̱ra̱ kʼo me rga joo kʼo ra tsjaa e Jesús yo paa yo ba e̱je̱, yo testigo e Jehová søø ra mbøxkʼꞹge.

[Yo retrato]

Yo milagro kʼo bo tsjaa e Jesús ñetsjɇ ke “me na zɇzhi e Mizhokjimi”

[Yo retrato]

E Jesús mi ngeje dʼa bʼɇzo kʼꞹ me ma jontrʼe