Omapulo Ovatangi

Okuti tyapenga kovanthu va Huku okuveta kumwe onokopo?

Okuveta kumwe onokopo otyiso tyimwe tyahimbika-le kohale, tyiti umwe ava vetyilinga ñgaa ava vetyilinga ñgaa. Ovanthu vokulinga ngotyo vati vahandela vakwavo ombembwa, nekongoko, nomwenyo omule. Ovakwavo tyina vaveta kumwe onokopo ongatyina vati nonthwe twetavela, pahe avanu ovinyu yatyo. Ovanyingi vetyilinga mokonda vetyivasa-le pahe vetyityiliya, mahi Onombangi mba Siovaa kavetyilingi mokonda yovipuka vimwe matupopi apa.

Hakuti Onombangi mba Siovaa kavahande vakwavo vakale nawa, vakale nombembwa. Kohale ovakulu ankho vokululika Ovakilisitau, vapopilile Ovakilisitau aveho etyi ankho vena okulinga, konyima aveveti: “Kalei nekongoko ewa.” (Ovilinga 15:29) Novanthu vamwe va Huku vokohale pokukukunya onohamba ankho vati: ‘Tatekulu hamba kala-ko nomwenyo omule.’ — 1 Reis 1:31; Neemias 2:3.

Otyipuka otyo tyokuveta kumwe onokopo tyatukapi? Omutala Womulavi 15 ya Julho yo 1968 wapopile etyi tyapopile omukanda umwe. Watile: ‘Otyipuka etyi tyokuveta kumwe onokopo, mokutala ovanthu ankho vetyilingila ono huku mbavo no vokwanyima. Ova Ngeleku no va Loma pokulia ankho vapakela ngo opo okulia nokunwa vati opala-vo, no vavo vokwanyima. Mokutala okuveta kumwe onokopo tyatuka umwe koviso ovio.’

Okuveta kumwe onokopo, okuti ñgaa tyina umwe etyi tyilinga? Omukanda umwe utiwa Manual Internacional de Bebidas Alcoólicas e Culturas, wati: ‘Kohale ankho avanthu vatila pohi ohonde novinyu tyatiwa ngootyo valingila ovilikutila ono huku mbavo. Nga valinga ngootyo pahe avaiti tyimwe, okuti hatyo, avelikwambela okuti: Omwenyo omule, ekongoko.’

Mokonda vala ovipuka vimwe viatuka koviso vyo vanthu ankho vahafende Huku, hakuti ngotyo ovanthu va Huku kavapondola vali okuvilinga. Tupopie ovipuka vivali. Omukanda umwe upopia Ombimbiliya wati: “Omapungu ovindele, kovilongo vimwe ankho oo valinga na-o oviso viavo.” Mahi no ngotyo Siovaa watumine vaundise na-o komuoyo vovikutu viomunakwa. Konyima atumu vali vahiviswe na-o mondyuo yae yatungilwe na Salomau. (Êxodo 28:33; 2 Reis 25:17) Kohale ononela ankho mbuvalwa vala novanthu vahafende Huku. Mahi pahe hono omunthu wavala onela, ovanthu petupu vali etyi vasoka, mwene vasoka vala okuti wanepwa oo wanepa.

Pahe nkhele matupopi ovinyu. Kohale ovanthu vamwe ankho vakala mepunda-umbo lyo Sikei vafenda Mbaale, ‘vanyingilile mondyuo ya huku yavo avali, avanu pahe avahingana Abimeleki’, omona wa Sindiyau. (Juízes 9:22-28) Pahe soka: Okuti omunthu wa Huku, uhole umwe Huku yae ñgeno ankho wanwa nokulia otyo ahingana Abimeleki kumwe novanthu ovo? Amós wapopile etyi ankho tyilinga ova Isilayeli vamwe ankho veyekelepo Huku okuti: “Avanyingila mondyuo yono huku mbavo ngaamo vanwina ovinyu.” (Amós 2:8) Okuti omunthu wa Huku, uhole Huku yae ñgeno ankho welipaka moviso ovio novanthu ovo, okunwa ovinyu nokwiitila pohi valingile ovilikutila ono huku mbavo? (Jeremias 7:18) Okuti ñgeno nae walinga etyi ovanthu ovo valinga tyokuveta kumwe ono kopo nokwiita kono huku mbavo mbukwateseko ovanthu?

Ovanthu ankho vokufenda Huku yotyotyili navo ankho pamwe vayela umwe omaoko peulu pala okuita ku Huku evekwateseko. Ombimbiliya ipopia okuti: “Salomau watalamene komutwe womutala wovilikutila wa Siovaa . . . Ayelula omaoko ae peulu; apopi okuti: ‘Siovaa, Huku yo Isilayeli, kutupu vali Huku omukwavo weelekwa noove . . . keulu oko uli tutehelele-vo, tutuhelele-vo otupolelapo-vo.’” (1 Reis 8:22, 23, 30) Na Esdra otyo alingile ngotyo, “Esdra welikwambele ku Siovaa . . . ovanthu aveho avati: ‘Amem! Amem!’ otyo vakatula omaoko no peulu. Avelipetamena-po avafende Siovaa.” (Neemias 8:6; 1 Timóteo 2:8) Ovanthu ovo aveho vayelele umwe omaoko peulu mahi ankho velikwambela ku Huku yotyotyili. — Isaías 65:11.

Hono ovanthu ovanyingi vayelula onokopo peulu nokumbuveta kumwe, kavetyilingi opo vaite tyimwe kono Huku mbavo, mahi tupu kavetyii etyi vetyilingila. Namphila ovanthu vehetyilingi pala okwita tyimwe kono Huku mbvo, mahi omunthu wa Huku kapondola okutyilinga.

Kuna vali ovipuka ovinyingi ovanthu valinga, Onombangi mba Siovaa vahalingi. Vamwe valinga oviso vimwe tyina epandela litulikwa mahi kavasoko okuti ngotyo veli nokufenda. Onombangi mba Siovaa kavalingi oviso ovio mokonda vilipona netyi Ombimbiliya ilongesa. Mahi no ngotyo, vena onthilo novanthu vokuvilinga kavalingi natyike tyilekesa okuti vena omutomba. (Êxodo 20:4, 5; 1 Suau 5:21) Namphila hono ovanthu vokulinga oviso ovio kavevilingi pala okufenda kono huku mbavo, mahi no ngotyo onombangi mba Siovaa kavapondola okuvilinga mokonda vepei umwe nawa apa viatuka. Omunthu uvilinga uli nokwita akwatesweko nono huku mbae. — Êxodo 23:2.