Twende kovidio oini

Omuano Ombeibela mu ye ya ku eṱe

Omuano Ombeibela mu ye ya ku eṱe

Omuano Ombeibela mu ye ya ku eṱe

Omuano Ombeibela mu ya yenena okutuurunga nga ku ndino katjikumise. Omatjangero wayo ya manuka ozombura ape 1 900 nḓa kapita. Oyo ya tjangerwe poviṋa mbyaavi yenene okukurupa tjimanga tjimuna ozombapira nḓa ungurwa po papyrus, na zarwe nḓaaze yenene okuungurwa pomukova wotjinamuinyo nu ya tjangerwe momaraka nge hungirwa i yovandu ovaṱiṱi ndino. Wina ovanauvara novanane wozongamburiro va kondja okutjita kutja Ombeibela ai ha kara po oparukaze.

OMOMUANO uṋe omatjangero wOmbeibela mu ya yenena okutuurunga omapirukiro okurira embo enanḓengu kovandu? Ngatu tare komapu yevari nga.

Omuano Ombeibela mu ya tjangururwa ya tjita kutja omatjangwa aye ha zengi

Ovaisrael mbaave tjevere omatjangwa wOmbeibela nga tjangerwe pomambo omamangwa ve ye tjangurura kutja aye ha zengi. Otjotjihorera, ozombara zOvaisrael aaze ‘sokutjangurura membo inga omatwako wa Ndjambi, nga ri kehi yondjeverero yovapristeri Ovalevi.’—Deuteronomium 17:18.

Ovaisrael ovengi va suverere okulesa omatjangwa, nu aave munu kutja embo ra Mukuru. Ku nao, omatjangwa aaye tjangururwa nongengezero i yozonongo zomambo. Esra ngwa ri nondira ku Mukuru “wa ri onongo mOmatwako Muhona, Ndjambi wa lsrael, nga yandjere ku Moses.” (Esra 7:6) Ozonongo nḓa tjanga Etestament Ekuru nḓaaze tjiukwa otja o-Masoretes okuza mombura ndji 500 nga 900 O.Z., wina aaze vara ozoletera momambo womatjangwa kutja ape ha kara ozondataiziro. Omuano Ombeibela mu ya tjangururwa nawa, ya tjita kutja Ombeibela nombuze ndji ri mu yo ai ha zengi nandarire kutja ovanavita aave kondjo okuinyona.

Otjotjihorera, mombura ndji 168 K.O.Z., omunane wa Sirie Antiochus IV aa kondjo okunyona omatjangwa ayehe wOtjiheberi ngaa yenena okuyemuna moPalestina. Omakuruhungi wOvajuda ye raisa kutja: “Omatjangwa ayehe mu mwa ri nomatwako aaye taurwa nokunyosiwa.” O-Jewish Encyclopedia ra tja: “Ovaungure mba perwe ousemba wokunyona omatjangwa wOmbeibela nge ri Etestamente Ekuru va tjita onyoneno onene . . . Imba mbaave vazewa nomambo nga . . . aave pewa omberero yokuṱa.” Posi yokutja omatjangwa tjiva nge ha nyonenwe ya ri mokati kOvajuda mba ri moPalestina na imba mba ri momahi yarwe.

Katjisupi kombunda ya indu ovatjange mba tjanga “Etestamente Epe” tji vaza nokumana otjiungura tjawo, omatjangwa mu va tjangere otutuu, omaprofetero nomakuruhungi ya handjauka tjinene. Otjotjihorera, Johanes wa tjanga Evangeli re tja ri motjihuro tja Efesus poo meṋe yatjo. Ovatjiwe va tja orupa rweEvangeli ra Johanes, rwa tjangururwa ozombura 50 nokehi yanao kombunda ya indu tja za nokutjanga embo re. Nu rwa kamunikwa potuveze two kokure moEngipte. Omamunikiro womatjangwa ngo, ye raisa kutja Ovakriste mba ri komahi wokokure wina va ri nomatjangwa nga tjangerwe oupe moruveze ndwo.

Omuano Embo ra Mukuru mu ra handjauka tjinene kwa tjita kutja a ri ha zengi okuza indu Kristus tja mana otjiungura tje kombanda yehi nga ku ndino. Otjotjihorera, pe munika aayo mozoiri zomuhuka tji ya ri 23 ku Februari mombura 303 O.Z., Ombara yOvaroma Diocletian, aa tarere otjimbumba tjovarwe ve, tjaa ve teya omivero vyokereka nokunyosa omatjangwa. Diocletian aa munu kutja ma isa po ongamburiro yOvakriste mokunyona omatjangwa wOmbeibela. Meyuva ependukirwa, wa yandja erakiza rokutja omatjangwa ayehe wOmbeibela ye nyosiwe ngunda ovandu amave tarere. Posi yokutja, omatjangwa kaye nyonenwe ayehe, nu ya yenena okutjangururwa rukwao. Ku nao otupa tuvari twomatjangwa wOtjigrike tu twa tjangerwe kombunda yerakiza ra Diocletian ya yenena okutuurunga nga ku ndino. Orupa rumwe ru ri motjihuro tja Roma nu indwi orutjavari ru ri monganda yomambo o-British Library moLondon tja England.

Nandarire kutja omatjangwa omatenga wOmbeibela kaye munikire, omatjangwa omengi wOmbeibela ayehe poo otupa tjiva tu twa tjangururirwe twa yenena okutuurunga nga ku ndino. Omatjangwa tjiva omakuru tjinene. Hapo ombuze ndja ri momatjangwa omatenga yarunduruka otja tjaaye tjangururwa po indee? Omukonḓonone W.  H. Green wa tja nai, ohunga nOmatjangwa wOtjiheberi: “Matu yenene okutja, omatjangwa ayehe omakuru ya tjangururwa momuano omusemba.” Ohunga nOmatjangwa wOtjigrike poo Etestamente Epe, omunane ngwaa nana otjimbumba tjaatji konḓonona otupa twOmbeibela, Omutengwa Frederic Kenyon, wa tja: “Oruveze ndwa kapita pokati komatjangwa omakuru tji ya tuwa kumwe na indu tji ya tjangururwa rwa ri orusupi tjinene ngandu indu tji pe hi nomakeyakeyero wokutja omatjangwa omakuru ya tjangururwa nawa. Omuano omukahu nomuano omusemba omambo wEtestamente Epe mu ya tjangwa ye raisa kutja ra tjangwa okumanuka.” Eye wina wa tja: “Nokuhina okukeyakeya matu yenene okutja ombuze yOmbeibela kai rundurukire. . . . Kape nembo rarwe ekuru otja indi mouye.”

Omatorokero wOmbeibela

Epu oritjavari enanḓengu nda tjita kutja Ombeibela i rire embo etjiukwa kovandu omena rokutja ra torokwa momaraka omengi. Epu ndi ri hitasana nondando ya Mukuru ndji tja ovandu woviwaṋa nomaraka ayehe mave mu tjiwa nave rikotamene ku ye “mOmbepo na mouatjiri.”—Johanes 4:23, 24; Mika 4:2.

Omatjangwa omatenga wOtjiheberi ngaaye tjiukwa, ya ri o-Septuagint ndja torokwa mOtjigrike. Oyo ya tjangererwe Ovajuda mbaave hungire Otjigrike nu mba turire pendje ya Palestine ozombura 200 ngunda Jesus e hi ya mana otjiungura tje kombanda yehi. Ombeibela aihe, mai kamburire mo Etestamente Epe ndja torokwa momaraka omengi nu ndja manuka moure wozombura ape 1 600. Nu ozombara novapristeri mbaave sokukondja pu mave yenene kutja omundu auhe ma kare nOmbeibela kave tjitire nao. Ovapristeri va kondja okuṱizira ozonḓu zawo monḓorera, nu kaave yandjere kutja embo ra Mukuru ri torokwe momaraka ngaaye tjiukwa.

Ovarumendu mba ri nouvanḓe va twa mo omiinyo vyawo moumba mokutoroka Ombeibela momaraka pekepeke, nandarire kehi yomapirukiro wozokereka nozohoromende. Otjotjihorera, mombura ndji 1530, omuhungire weraka rOtjiingirisa William Tyndale, ngwe rihonga po-Oxford, wa pitisa omambo omatenga yetano wEtestamente Ekuru nge tjiukwa otja o-Pentateuch. Eye wa ri omundu omutenga okutoroka Ombeibela mOtjiingirisa okuza kOtjiheberi nandarire kehi yomapirukiro. Tyndale wina wa ri omuhungire weraka rOtjiingirisa omutenga ngwa ungurisa ena ra Jehova momatorokero wOmbeibela. Omukonḓonone wOmbeibela yOtjispanish Casiodoro de Reina, povikando ovingi wa ri moumba wokuṱa i yovanane woKatolika indu tjaa toroka Ombeibela yOtjispanish. Eye wa toora ouyenda ko England, Germany, France, Holland, na Switzerland otja tjaa kondjisa okumana omatorokero we. *

Ndino Ombeibela i kayenda komurungu okutorokwa momaraka omengi, nu i pitisiwa nokuhandjaurwa tjinene. Omuano mbu ya tuurunga okurira embo etjiukwa kovandu i raisa ouatjiri womambo wa Petrus nga tja: “Ehozu ri kukuta, nongara i pukumukira pehi, nungwari indi embo ra Muhona ri karerera nga aruhe.”—1 Petrus 1:24, 25.

[Omambo wokehi]

^ par. 14 Ombeibela ndji o-Reina ya pitisiwa mombura ndji 1569 nu ya tjangurururwa i Cipriano de Valera mombura ndji 1602.

[Otjiperendero]

Omatjangwa wotjimbumba tjo-Maserotic

[Otjiperendero]

Okarupa ku ke nomambo wa Lukas 12:7, “. . . Otji mu hi nokusokutira; oweṋe ovananḓengu tjinene pozondjandja ozengi!”

[Picture Credit Lines]

Otjiperendero 1: National Library of Russia, St. Petersburg; Otjiperendero 2 no 3: Bibelmuseum, Münster; background: © The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin