Si gu ku mbatayo

Gu Gene Baibiri Aye Furani Ngbaha

Gu Gene Baibiri Aye Furani Ngbaha

Gu Gene Baibiri Aye Furani Ngbaha

Pa bi gupai nga Baibiri bati be pa gbarasaha ki da ti gi gaani regbo re nga iiriwopai. I anyasi kekehe vuru agarã yo naima susa 1,900 bakuruyo. I akehe rogo agu ahe nga gu naima rengba ka gberã—agu akpewaraga i ambakadaha rogo badumo gbiati kpoto anya—na i akehe rogo agu afugo kina bete aboro apehe areme. Berewe a, agu abazogo gbiati abarumbatayo rogo pambori nadu na ome tiyo amangi bakere asadatise tipa ka gbarasa Baibiri.

WAIGU gi iiriwo sunge re abati ti regbo gu kere asada re na ki da ni gu buku aboro naima ino paha areme gbe? Ani makianga ndu apai ue gbua.

Pa Kehe ni Dunguhe Aima Banda gu Kekeapai Re

Agu ababanda gu kekeapai nga ga Baibiri nangia aYisaraere nadu bakurukusayo, aima banda bambata kaĩkaĩ awaraga wenengai na i ki ima fugo kehe ni badunguhe. Ni kpiapai, i anaape gupai fu abakindo aYisaraere nga, ‘i ke kpia gi ndiko re nga gu du be aboromotumo na aRevi a.’—Pa Fu Rugute ni Ue he 17:18.

Badungu aYisaraere aima kpinyemu geda aVeresi, na kini bihe ni Fugo Mbori. Ni sangbana gipai re, agu abakeapai i aima rabayo wenengai anaafugo gi kekeapai re na bakere rubangirise. I fura tipa gu kura bakeapai sa naagunde ti Mbori rimoko angia Ezara nga, ko “adu ni bakeapai zaza rogo ga Mose rugute, nga gu Yekova afu nga ga aYisaraere Mbori.” (Ezara 7:6) Agu aMasora nafugu ke “Kuru Ndika” bangbanda sita na bawe kama agarã F.B.K., i anaageda bangiri kekeapai nibasasa tipa ka ne manga ingahe. Pa wai i afugu kehe na bakere rubangirise aima undo gu kekeapai re si du ni ruruhe gbiati pa bata Baibiri nitihe be avuraha wa i avura manga bakere asadatise vurũ bara dunguhe tipa ka gbarasaha.

Ni kpiapai, rogo 168 M.B.K., gu bazogo aSurio nangia Andiokasi Gu Biama Ko aasadi ka gbarasa Kuru Ndika naabaha nga gu ko arengbe ka gbiaha vuru Paresitina dũ. Ga aYudo pangbanga nape gupai nga: “Ai gu kaĩkaĩ waraga ndiko i anaagbiaha i ani sipihe na ki zoho.” Gu buku nga The Jewish Encyclopedia nape gupai nga: “Agu aboro i amoi yo i ningere kurii pa gu zinahe nga ga gbarasa gu kaĩkaĩ waraga ndiko re aamangaha na bakere zinga . . . Gu boro i ani bi ziazia buku beni, . . . gaha ambusa ani ngia kina kpio.” Ono Ziazia Kekeapai aima bata Paresitina yo be agu aYudo nadu yo gbiati agu akurayo naaraka rogo gu kura aringara.

Ngbutuko tingbafuo abakeke “Vovo Ndika” nyasi kekaha, fugufugu agu awaraga ga Mbori toro adu kugiiyo i kehe, asangbaanebi, gbiati agu apangbanga du rogoho aima tona kaa nge ni bakerehe gbe. Ni kpiapai, Yoane ake gako Kitabu Wene Pangbanga Efesa yo watadu mbembedi koyo. Wa vura duhe wo, papara gu Wene Pangbanga re nga gu i afuguhe, abangbasia abainipai nape gupai nga i afugu kehe mbata fu agarã 50 tingbafuo ko ke gako pangbanga, na i abihe wa akama amairo tuturũ kusayo ti Ezipeta. Pa kurayo baraha nayugo gupai nga agu aKristano nadu rogo tuturũ aringara aima du na fugufugu gu kekeapai beyo ga Mbori toro adu kugii pakehe kina boro ti gu regbo nangiaha re.

Pa wai i akparaka Fugo Mbori ni badunguhe gbe aima fubee a kuti pa bata ha tingbafuo gu regbo nangia ga Kristo. Ni kpiapai, wa uru aakura wiso rogo Wegebe 23 rogo gu garã nangia 303 F.B.K., ga aRomo Bakindo nangia Diokorotina, i nape gupai tipa ko nga ko asungu kini bi gako abanzengere i ni kuo angbadimo kanisa na ki zokodi agu aZiazia Kekeapai dunduko nadu yo. Diokorotina aberẽ gupai nga ko ima rengba ka nyasa riipa gu pambori nga ga aKristano ni gbarasa ko gaha ziazia kekeapai. Rogo gu uru nangbe fuoho, ko aru ndiko nga, rogo gu Bariwara Ngbii Nga ga Aromo naabaha, i zokodi aBaibiri naabaha dunduko ku bangiri aboro. Wa si avura duwo, bete aBaibiri aima bata, na i aima kusaha berewe ni badunguhe gbe. Nirengo, gu kikii apapara Baibiri nadu ue rogo pa-Giriki yo nga gu si awiri wa i akusihe tifuo gu rungosiro nangia ga Diokorotina aima bata da ku areme. Gu sa Roma yo; na gu kuraha ki du rogo gu baigo abuku du London yo Ringara aNgirisi yo.

Wa vura duhe nga i ata bingo gu bambata kekeapai nibee nga ga Ziazia Kekeapai nadu mbata te, akutu kekeapai nibee nga ga Baibiri naabaha watadu apaparaha aima bata da kuti gi gaani regbo re. Agu akuraha ima du ni kuruhe nikerehe. Ya mo agu apangbanga naadu rogo bambata kekeapai ima ariatihe ho i aafugo kehe ni? Wene Bawirikipai nga W. H. Green ape gupai tipa Kuru Ndika nga: “Zanga kapa, ani rengbe ka ya, gu kura kuru kekeapai ho i asaha ni ruruhe ki susihe te.” Ni bipa Vovo Ndika, gu baworimo nga gu ko naadu na pagbia kurii kuru kekeapai ni bee i ake Ziazia Kekeapai rogoho, du rimoko nga Sir Frederic Kenyon, akepai ki ya: “Gu bagizo regbo naadu tona ti gu regbo i asa gu du awere, na gu bambataha naadu bakuru kusayo, adu gbua ni kina wiri umbaha, na da kuti gi regbo re, agu akapa naadu ho tipa singia Baibiri aye furani ni ruruhe kina wai si adu ho i akehe ni ima go kusayo. Gupai nga rengo rengbe aboro ka ida kuti ni gbiati pa wai aboro abi gu buku nga Vovo Ndika na kiki, si nga gu yangarapai moi mburu pa ida ani kuti ni.” Ko ape gupai a nga: “Ani ima rengba ka pe gupai na kido nga, i aima banda pa du Baibiri ni ruruhe. . . . Gu kura kuru buku ho rengbe yo ka pe gupai re tipa ha rogo zegino te.”

Sa Baibiri

Gu kura ue bangua ndupai nga gu undo aboro i ini pai tipa Baibiri nga, i ima kusaha kurogo badungu afugo. Gi ndupai re na ngbanya dagbaha na gu ga Mbori ringbisapai nga, arikaaboro, na afugoyo ye ka inoko na kini irisi ko “ni toro na rengo.”—Yoane 4:23, 24; Mika 4:2.

Bambata sasa fugo Kuru Ndika angia Septuagint adu rogo pa-Giriki. I asaha fu agu aYudo naape pa-Giriki nga agu yo naaraka nga rogo gu gbata nga Paresitina ya, na kekehe anyasi bara rogo ue kama agarã mbata fu Yesu tona gako sunge tungusapai auru kpotosende ane. Baibiri naabaha kodihe na Vovo Ndika, tingba fuo i nyasi kehe, i saha kurogo dungu afugo yo vuru wiri bete kama agarã yo gbua. Ono kusa, abakindo na abarumbatayo rogo apambori nga agu yo ka mangi pai na gu ome naadu beyo aBaibiri da be aboro, amangi gupai naadu kia. Abavugahe aasadi ka mbu gayo akandoro i du rogo bitimo rogo toro yo, ni zanga yo ida gupai nga i sa Fugo Mbori kurugo dungu afugo.

Agu akumba naadu na wingbaduse amoi gayo raka ngbapai yo, ka sa Baibiri kurogo agu afugo aboro apehe, ni basayo sangba agu andiko nangia ga Kanisa gbiati ga Ringara. Ni kpiapai, rogo 1530, gu Ngirisi nangia William Tyndale, nawirikipai rogo gu sukuru nga Oxford, akusi gu Bambata aBuku Bisue Nga ga Kuru Ndika. Wa ko avura kaa gbiatiko na asogote vurũ, ko nangia gu bambata boro nasa Baibiri rogo pa-Ebere nibasa kurogo pa-Ngirisi. Tyndale angia gu bambata basa fugo ni Ngirisi namangisunge na gu rimo nga Yekova. Gu boro Sepania na ni wene bawirikipai tipa Baibiri nangia Casiodoro de Reina adu kina ngba kpio yo ti aregbo dũ be agu abarungosi aboro nangia ga Katoriko yo ho ko aamangasunge ni ti gu bambata sasa fugo Baibiri nadu rogo pa aboro Sepania. Ko andu ku rogo agu aba nga Ringara aNgirisi, Germani, France, Holland, na Switzerland wa ko aamangasunge ka nyasa gako sapai. *

Areme, i nandu kindi kumbatayo kaa sa Baibiri ku rogo badungu afugo na amirioni gu i nagbingbidaha i akusaha. Pa bata ha kada ni gu buku aboro naima ino pai tipaha kisusi nayugo pa gu rengo ga Mbori toro adu kugii gu mokedi nainga Petero ko kehe nga: “Nvuo nita uga, mbumbudaha ki nigboroka, ono gu pai nga ga Gbia, si anye anye kindi.”—1 Petero 1:24, 25.

[Gu rukutu kekeapai du bandu kpewaraga yo]

^ ekeb. 14 Gu sasa fugo Baibiri nangia ga Reina, akuru rogo 1569 na Cipriano de Valera ki fuguhe rogo 1602.

[Gu sanduki]

GINI SASA FUGO BAIBIRI SI AIDA MI GEDIHE?

Dungu afugo gu duho du na dungu sasa afugo Baibiri rogoho. Gu kura sasa afugo Baibiri kinaho namangasunge na agu afugo naima kpakara ka gia rogoyo. Agu akuraha kinaho i asaha gbua si du taata tipa gedaha angianga ka berã gupai nga si ni ruruhe ya. Agu akura sasa afugo Baibiri kinaho i asaha nga bangiri fugo kuti kura bangiri fugo ka si akusanga gupai nzunzu si aida si kuru ya.

Gu Baibiri du rogo pa-Ngirisi nga New World Translation of the Holy Scriptures, nga gu aDezire Yekova akusihe, umba badona nga ga aboro nasaha nibasa rogo gu bambata afugoyo i ake Baibiri rogoho. Gi sasa fugo Baibiri re du, i namangisunge na ni ni mburu gu kura sasa afugo Baibiri i nasaha ku rogo kura afugo yo wa 60. Ono tie, agu abasafugo nasaha ku rogo agu afugo re, namanga ome nyanyaki ka ringbisaha na gu kekeapai i ake Baibiri na ni ti tonatonaha. Gu sásá nga ga New World Translation nga ka saha afugoho ndu sa na gu kuru sasa fugo Baibiri nadu mbata kusayo, ho daha ni nga saha wa gu re arengbanga ka vundu rogo gupai yo si ayugoho te. Agu abasafugo re naasada ka sa agu aboro nageda Baibiri ti gi gaani regbo re i gitiyo na ni kina wai agu aboro naageda gu kuru sasa fugo Baibiri nadu ti tonatonaha aagia tiyo na ni ti gu regbo i ake Baibiri ti ni.

Bete agu aboro wiriki dungu afugo ima wisigo gu sasa afugo Baibiri du ti gi gaani regbo re​—kodihe na New World Translation​—tipa ka bi akpiapai nga ga agu apai adu nga ni ruruhe ya, na ka bi agu apai i asaha ni irairaha naadunga rogo bambata sasa fugo Baibiri ya. Wene bawisigipai sa dagba agu aboro re nga Jason David BeDuhn, nga gu ko naima mbeda ka da ni bakere bayugupai rogo gu bawirikapai nga ga apambori du rogo gu Yunivasiti nga Northern Arizona Amerika yo. Rogo 2003 ko akusi kekeapai ti akpewaraga 200 nadu tipa gu wisigopai ko amangihe tipa “sasa afugo Baibiri ribua nga ga pa-Ngirisi dungu aboro rogo zegino areme amangasunge na ni.” * Rogo gako wisigopai, ko awisigipai tipa dungu apapara averesi nga gu dungu wene abawirikipai atikango na pa wai rengbe yo ka saha, mbiko gu re nga gu bangiriba “agu aboro naida ka rimiso iraira apai ku rogo Baibiri narengbe ka manga ariapai rogo sapai yo rogoho.” Tipa apaparaha ni basasa, ko anaaringbisa gu nadu rogo pa-Giriki na gu i nasaha ku rogo pa-Ngirisi, na ko anaangera sirisiri tipa wari aboro naasadi ni ka manga ariapai rogo gu paparaha re. Ginipai ko abihe rogo gako wisigopai?

BeDuhn ape gupai nga kura aboro dunduko kodihe na dungu wene abawirikipai nabihe nga agu ariapai du rogo New World Translation (NW) wo mbiko abasafugo amangi agu ariapai re ringbisihe kuti gayo apambori. Ono tie, ko aya: “Dungu agu ariapai re wo mbiko pa wai du NW ni ruruhe kisusi, si nga gu sasa fugo Baibiri nandu sa na gu nadu mbata.” Wa vura duhe nga gu kura apai adu kinaho BeDuhn aidanga kuti wai i asaha rogo New World Translation ya, ko aya gi sasa fugo Baibiri re “nga gu yangara ruru sasa fugo Baibiri du ho ringbisihe kuti agu akuraha.” Ko ayambuhe nga “Yangara bawene” sasa fugo Baibiri kisusi.

Gu wene bawirikipai ni Ebere nangia Dr. Benjamin Kedar, nadu Yisaraere yo, ape kina ngbatunga pai wa gure tipa New World Translation. Rogo 1989 ko aya: “Gi sunge re nayugopa wai i namangi ome nyanyaki ka sa pai nga gu du ni ruruhe kisusi nga gu aboro arugatiyo aruga na ni. . . . Mi abingo ai wiripai rogo New World Translation nga gu i arimisihe ku rogo gu kekeapai re nga gu naadunga rogo Baibiri yo ya te.”

Mo sananga tiro nga: ‘Gi sásá nga gine ho mi ageda Baibiri ni? Ya mo mi naida gu Baibiri gbua du taata ka gedaha ono adunga ni ruruhe gbe ya? Watadu ya mo mi naida ka geda agu aberãpai du ni ruruhe nandu sa na gu ga Mbori toro adu kugiipa kehe?’ (2 Petero 1:20, 21) Si naida gamo sásá undoro mo sia gu sasa fugo Baibiri mo aida ka gedaha.

[Gu rukutu kekeapai du bandu kpewaraga yo]

^ ekeb. 22 Ku pati New World Translation, gu kura sasa afugo Baibiri angia The Amplified New Testament, The Living Bible, The New American ­Bible With Revised New Testament, New American Standard Bible, The Holy Bible​New International Version, The New Revised Standard Version, The Bible in Today’s English Version, gbiati King James Version.