Tuʼn qxiʼ toj xnaqʼtzbʼil

Chʼexpaj kyanqʼibʼil tuʼn Tyol Dios

Chʼexpaj kyanqʼibʼil tuʼn Tyol Dios

Chʼexpaj kyanqʼibʼil tuʼn Tyol Dios

¿TIʼ ONIN tiʼj jun xjal punk aju in tzajtoq naj tqʼoj tuʼn t-ximen kyiʼj txqantl ex tuʼn kyok tkʼujlaʼn? ¿Tiʼ onin tiʼj jun qʼa te México tuʼn tkyaj ttzaqpiʼn yaẍbʼil? ¿Tiquʼn ya mintiʼ competirin jun tbʼanel ciclista te Japón? Ojtzqinka tiʼ onin kyiʼj.

«In tzajtoq nqʼoje, in chin yoline tiʼj nya bʼaʼn yol ex in jawtoq nnimsan wibʼe» (DENNIS O’BEIRNE)

AJU ABʼQʼI TEJ TUL ITZʼJ: 1958

TNAM: INGLATERRA

JUNJUNTL TQANIL: JUN PUNK MOQA XJAL NYA TGANTOQ TUʼN TTEN KYUKʼIL TXQANTL

AJU IKʼ TOJ WANQʼIBʼILE: Atz tzajni ntate toj tnam Irlanda ex in jaw chʼiye ik tzeʼn jun católico irlandés. Noqtzun tuʼnj, nimku maj tzaj kyqʼamaʼn toj njaye tuʼn nxiʼye njunalxe toj iglesia ex nyatoq ngane jlu. Maske ikju, naʼnx wuʼne qa wajtoqe tuʼn tel nnikʼe tiʼj Dios. Tuʼntzunju, kukx in naʼne Dios tkyaqil qonikʼen tibʼaj nwatbʼile tiʼj padrenuestro ex in ximana tiʼj tiʼ t-xilen junjun txol yol toj naʼj Dios lu.

Tej kuʼxun qine wajtoqe tuʼn tok wojtzqiʼne aju in bʼant kyuʼn xjal rastafari ex qe tiʼchaq at kyoklen tukʼil política ik tzeʼn liga antinazi. Pero aju mas tbʼanel ela toj nwitze, aju bʼant tuʼn kʼloj xjal punk tuʼnju mintiʼtoq in che nimen. In najbʼentoq droga wuʼne tkyaqil qʼij, pero mas in xiʼ marihuana wuʼne. Ax ikx xi nkʼaʼne nim qʼeʼn, mintiʼ ok nqʼoʼne toklen nchwinqlale ex kyoklen txqantl. Nya oʼkxju, ax ikx nyatoq ngane tuʼn ntene kyukʼil xjal, nyatoq ngane tuʼn tel kyiʼn jun nfotoye ex oʼkx jakutoq chin yoline kyukʼil qa nim toklen. Aj ttzaj nnaʼne tkyaqil jlu, in nel nnikʼe tiʼj qa in tzajtoq nqʼoje, qa in chin yolintoqe tiʼj nya bʼaʼn yol ex qa in jawtoq nnimsan wibʼe. Oʼkx ten tbʼanel nmode kyukʼil wamiwe.

Tej qʼiʼntoq 20 abʼqʼi wuʼne, ten ngane tuʼn tel nnikʼe tiʼj Tyol Dios. Otoq txi tzyet tuʼn tuʼjin jun wamiwe tiʼj Biblia atz toj cárcel aju in kʼayintoq droga. Jun qʼij, o yoline nim ambʼil tiʼjju in bʼant tuʼn okslabʼil, tuʼn Iglesia ex tiʼjju in bʼant tuʼn Satanás twitz Txʼotxʼ. Tzaj nlaqʼoʼne jun Biblia ex xi tzyet tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj. Teyele te junjun qeye jaw tuʼjin ex yajxitl ok qchmon qibʼe tukʼil wamiwe tuʼn qyoline kyiʼj xnaqʼtzbʼil otoq tzʼel qnikʼe tiʼj. Bʼant jlu quʼne kyoj nimku xjaw.

El qnikʼe tiʼj qa in qo anqʼin kyoj bʼajsbʼil tqʼijlalil, qa nim toklen tuʼn kypakbʼan okslal tiʼj tbʼanel tqanil tiʼj Tkawbʼil Dios, qa mintiʼ tuʼn tokx kyqʼon kyibʼ kyxol xjal nix toj política ex qa in tzaj tqʼoʼn Biblia tbʼanel consej qe. Qʼuqlitoq qkʼuʼje tiʼj qa in tzaj t-xnaqʼtzaʼn Tyol Dios aju axix tok, tuʼntzunju kubʼ qximane qa bʼalo at jun axix tok okslabʼil. Ex kubʼ qxjeline jlu, ¿alkye okslabʼil axix tok? Tuʼn tel qnikʼe tiʼj, o xnaqʼtzane kyiʼj okslabʼil mas ojtzqiʼn kyuʼn xjal, ik tzeʼn tiʼjju in bʼant kyuʼn toj política ex tiʼjju xnaqʼtzbʼil in xi kyqʼoʼn, pero el qnikʼe tiʼj qa mintiʼ in che ok lepeʼ tiʼjju kyaj t-xnaqʼtzaʼn Jesús ex qa nya bʼaʼn in nela toj twitz Dios aju in bʼant kyuʼn. Tuʼntzunju, kubʼ qximane tuʼn tok qojtzqiʼne tiʼ in tzaj kyxnaqʼtzaʼn okslabʼil nyaxix ojtzqiʼn kyuʼn xjal.

Xi qqanine nimku xjel tiʼj Tyol Dios kye xjal in che pon kyoj okslabʼil lu. Tuʼnju ya ojtzqiʼntoq tzaqʼwebʼil quʼne, jun rat el qnikʼe tiʼj qa at toklen aju in tzaj kyqʼamaʼn tukʼil Biblia moqa mintiʼ. Xi nqanine onbʼil te Dios tuʼn ttzaj tqʼoʼn wajbʼile tuʼn nyoline kyukʼil xjal juntl maj tuʼntzun tel nnikʼe tiʼj qa ateʼ toj axix tok okslabʼil. Pero tej tikʼ nimku xjaw, ni jun xjal tzaj qʼonte tzaqʼwebʼil kyiʼj qxjele tukʼil Tyol Dios ex mintiʼ ten wajbʼile tuʼn nyoline kyukʼil juntl maj.

Te mankbʼil o yoline kyukʼil testigos de Jehová. Ajbʼen Tyol Dios kyuʼn tuʼn ttzaj kyqʼoʼn tzaqʼwebʼil kyiʼj qxjele ex axju otoq tzʼel qnikʼe tiʼj ik tzeʼn tzaj kyqʼamaʼn. Toj ambʼil aju xi qqanine junjun tiʼ kye aju mintiʼtoq ojtzqiʼn tzaqʼwebʼil tiʼj quʼne , ik tzeʼn tiʼ t-ximbʼetz Dios tiʼj droga ex tiʼj sichʼ. Ax ikx ajbʼen Tyol Dios kyuʼn tuʼn ttzaj kytzaqʼweʼn qxjele. Ex kyaj bʼant tiʼj quʼne tuʼn qxiʼye toj jun reunión toj Ja te Chmabʼil.

Tuʼnju nyatoq ngane tuʼn ntene kyukʼil xjal, kwest ela te weye tej wok qʼolbʼeʼne kyuʼn, tej tkubʼ kyyekʼin tbʼanel kymod wukʼile ex tuʼnju tbʼanel kyxbʼalun tok. Pero in nok tene ximel tiʼj tiquʼn kubʼ kyyekʼin tbʼanel kymod ex ya mintiʼ in xiʼye kyoj chmabʼil. Noqtzun tuʼnj, kukx xi nqanine te Dios tuʼn tonin wiʼje tuʼn tel nnikʼe tiʼj qa aqe axix tok okslabʼil ex tuʼn kukx ntene kyukʼil. Tuʼntzunju, ten ngane tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj Tyol Dios kyukʼil testigos de Jehová.

CHʼEXPAJ WANQʼIBʼILE TUʼN TYOL DIOS: Ojtzqiʼntoq wuʼne qa iltoq tiʼj tuʼn tkyaj ntzaqpiʼne droga ex bʼant naj wuʼne. Pero mas kwest ela toj nwitze tuʼn tkyaj ntzaqpiʼne tuʼn nsichʼine tuʼnju kukx in kubʼ tzʼaqe toj. Tej tok nbʼiʼne qa kyaj kytzaqpiʼn junjun xjal tuʼn kysichʼin tej tex kyxoʼn sichʼ, xi nqanine te Jehová tuʼn tonin wiʼje tuʼn tbʼant jlu wuʼne. Atxix toj ambʼil aju, kyaj ntzaqpiʼne sichʼ noq tuʼn tonbʼil Jehová, ex o tzʼel nnikʼe tiʼj qa nim toklen tuʼn t-xi qqʼamaʼn te tiʼ in bʼaj qiʼj.

Iltoq tiʼj tuʼn tbʼaj nchʼexpuʼne nxbʼalune ex alkye tten in bʼaj nbʼinchaʼne ntene. Tej npone tnejel maj toj Ja te chmabʼil, waʼltoq tzmal nwiʼye ex color azul, yajxitl ok npintarine te color naranja. Ax ikx tok nwexe te vaquero ex tzʼibʼin junjun yol tiʼj nchaquete de cuero. Maske tzaj kyqʼamaʼn testigos de Jehová tuʼn tbʼaj nchʼexpuʼne nxbʼalune, mintiʼ el nnikʼe tiʼj tiquʼn tzaj kyqʼamaʼn weye. Toj ambʼil aju in ximane tiʼjju in tzaj tqʼamaʼn 1 Juan 2:15 a 17: «Miʼn kykʼujlaye aju achbʼil te twitz txʼotxʼ, mi jun tiʼxti mya bʼaʼn at twitz txʼotxʼ. Qa at jun xjal in tkʼujlaʼn aju achbʼil te twitz txʼotxʼ, mintiʼ tkʼujlalil tuj tanmi tiʼj Qman Dios». El nnikʼe tiʼj qa ok nkʼujlaʼne aju te twitz Txʼotxʼ tuʼnju alkye tten bʼaj nxbʼalumin wibʼe. Noqtzun tuʼnj, tuʼn tkubʼ nyekʼine nkʼujlabʼile tiʼj Dios, iltoq tiʼj tuʼn kybʼant chʼixpubʼil wuʼne, ex atzun jlu bʼant wuʼne.

Tej tikʼ chʼintl ambʼil, el nnikʼe tiʼj qa nya aʼye testigo de Jehová e tzaj qʼamante weye tuʼn nxiʼye kyoj chmabʼil, sino a Dios, ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn Hebreos 10:24 ex 25. E ok wojtzqiʼne erman tej nxiʼye kyoj chmabʼil ex onin jlu wiʼje tuʼn t-xi nqʼamaʼne te Jehová tuʼn wajbʼene te ex tuʼn nbautisarine.

QE KʼIWLABʼIL O CHE TZAJ NKʼAMOʼNE: In kubʼ nnaʼne tzalajbʼil aj nximane tiʼj alkye tten in tzaj tqʼoʼn Jehová ambʼil qe tuʼn qok te tamiw. O tzʼonin qʼaqʼbʼil tkʼuʼj ex tkʼujlabʼil wiʼje tuʼn tel nkanoʼne tiʼj ex tuʼn wok lepeʼye tiʼj techel kyaj tqʼoʼn Jesús (1 Pedro 2:21). O tzeʼl nnikʼe tiʼj qa kukx jaku kubʼ nyekʼine tbʼanel nmode, qa ma tzʼok nqʼoʼne toklen xnaqʼtzbʼil in tzaj tqʼoʼn Jehová. O tzʼok tilil wuʼne tuʼn tel nkanoʼne tiʼj Jesús tuʼntzun tkubʼ nyekʼine tbʼanel nmode ex nkʼujlabʼile tiʼj nxuʼjile ex tiʼj nkʼwale, ex tuʼn woke te jun tbʼanel amiw. Ax ikx in nok tilil wuʼne tuʼn wonine kyiʼj erman. Tuʼnju in nel nkanoʼne tiʼj Jesús, in nonin wiʼje tuʼn tok nqʼoʼne woklene ex tuʼn kyok nkʼujlaʼne txqantl.

«Ok kyqʼoʼn woklene» (GUADALUPE VILLARREAL)

AJU ABʼQʼI TEJ TUL ITZʼJ: 1964

TNAM: MÉXICO

JUNJUNTL TQANIL: KUBʼ TZʼAQ TOJ YAẌBʼIL

AJU IKʼ TOJ WANQʼIBʼILE: In jaw chʼiye junx kyukʼil qaq wermane atz Hermosillo te tnam Sonora, México, jun tnam jatumel at nim mebʼayil. Kyim ntate tej tal qkʼwal qiʼne, tuʼntzunju, a ntxuʼye xqʼuqin kyiʼj toj qjaye. Atxix tej tal kʼwal qine xi tzyet tuʼn waqʼunane tuʼn wonine kyiʼj toj njaye. Chʼixme tkyaqil maj mintiʼ nxjabʼe tok tuʼnju mintiʼtoq in kanin qpwaqe tuʼn ttzaj laqʼet. In qo anqʼintoqe junx, ik tzeʼn qe txqantl familia.

Tuʼnju in naqʼunan ntxuʼye tkyaqil qʼij, mintiʼ bʼant tuʼn t-xqʼuqin qiʼje kyiʼj nya bʼaʼn xjal. Tej qʼiʼntoq qaq abʼqʼi wuʼne in tzaj violarine tuʼn jun qʼa te 15 abʼqʼi ex kukx bʼant jlu tuʼn toj nimku ambʼil. Tzaj nya bʼaʼn wiʼje tuʼn jlu: ten ngane kyiʼj xuʼj ex kyiʼj xinaq, kubʼ nximane qa kykyaqilx in bʼaj jlu kyiʼj. Tej njyone onbʼil tiʼj jlu kyukʼil doctor ex kyukʼil sacerdote, tzaj kyqʼamaʼn weye qa toj tumel aju kubʼ nnaʼne.

Tej qʼiʼntoq 14 abʼqʼi wuʼne xi nqʼamaʼne qa ngane qe xinaq. Kukx bʼant jlu wuʼne toj 11 abʼqʼi ex in kubʼ tene kyukʼil nimku xinaq. Etz nxnaqʼtzbʼile tiʼj estilista peluquero ex jaqet jun weye nsalón de belleza. Maske ikju, kubʼ nnaʼne bʼis ex in kubʼ sbʼuʼne kyuʼn xinaq in che yolin wukʼile. Kubʼ nnaʼne qa nya bʼaʼn aju in bʼant wuʼne ex kubʼ nxjeline qa ateʼ tbʼanel xjal moqa mintiʼ.

Tzaj nnaʼne qa otoq xnaqʼtzaʼn wanabʼe tiʼj Tyol Dios kyukʼil testigo de Jehová ex qa otoq bautisarin. Kukxtoq in tzaj tqʼamaʼn weye aju otoq tzʼel tnikʼ tiʼj, pero mintiʼ xi nbʼiʼne. Maske ikju, in jaw labʼine tiʼj tanqʼibʼil ex tiʼj tmejebʼleʼn. Ok kykʼujlan kyibʼ tukʼil tchmil, kubʼ kyyekʼin tbʼanel kymod ex ok kyqʼoʼn kyoklen. Tej tikʼ ambʼil, xi tzyet tuʼn nxnaqʼtzane tiʼj Biblia tukʼil jun xuʼj testigo de Jehová. Tnejel, mintiʼ bʼant jlu wuʼne tuʼn tkyaqil nkʼuʼje, pero yajxitl, chʼexpaj qe tiʼchaq.

CHʼEXPAJ WANQʼIBʼILE TUʼN TYOL DIOS: Tej nxiʼye toj kychmabʼil testigos de Jehová el nnikʼe tiʼj qa tbʼanel xjal qe. Kukx e xmayin xjal wiʼje atzun kye mintiʼ. Ax ikx, kubʼ kyyekʼin tbʼanel kymod wukʼile tej ttzaj kyqʼolbʼeʼn qine ex ok kyqʼoʼn woklene. Tuʼn jlu kubʼ nnaʼne bʼaʼn.

Mas el toj qʼanchaʼl qa tbʼanel xjal qe testigo de Jehová tej nxiʼye toj jun nimaq chmabʼil, tuʼnju ateʼ tbʼanel kymod ik tzeʼn te wanabʼe ex axix tok che yolin. Toj ambʼil aju kubʼ nxjeline lu: «¿Aʼyepe tbʼanel xjal lu o chʼin jyone kyiʼj toj nimku ambʼil?». In jaw labʼine tiʼj kykʼujlabʼil ex mujbʼabʼil at kyxol, ax ikx tuʼnju in najbʼen Biblia kyuʼn tuʼn kytzaqʼwet qe xjel. El nnikʼe tiʼj qa nim in nonin Tyol Dios toj kyanqʼibʼil. Tuʼn jlu kubʼ nximane tuʼn kybʼant nim chʼixpubʼil wuʼne tuʼntzun ntene junx kyukʼil.

Nya oʼkxju, bʼant nim chʼixpubʼil wuʼne tuʼnju in chin anqʼintoqe ik tzeʼn jun xuʼj. Iltoq tiʼj tuʼn tbʼaj nchʼexpuʼne alkye tten chin yoline, qe tiʼchaq in bʼant wuʼne, nxbʼalune, tzmal nwiʼye ex qe wamiwe. Tuʼn jlu e ok ten qe ojtxe wamiwe qʼamalte jlu weye: «¿Tiquʼn ma bʼant jlu tuʼna? Mas bʼaʼn tanqʼibʼila ojtxe. Ya miʼn xnaqʼtzana tiʼj Tyol Dios. At tkyaqil teya». Pero mas kwest ela te weye tuʼn tkyaj ntzaqpiʼne yaẍbʼil.

E onin qe yol ateʼ toj 1 Corintios 6:​9 a 11 wiʼje ex el nnikʼe tiʼj qa jakutoq bʼant chʼixpubʼil wuʼne. In tzaj tqʼamaʼn jlu: «¿Mintiʼpe bʼaʼn kyuʼne, qe xjal mya tzʼaqlxix mintiʼ kyoklen tiʼj tkawbʼil Dios? Miʼn che tzpete tiʼj; qeju in che yaẍin, qe kʼulul kywitz qe tilbʼilal, qe aj pajil, qeju nnoʼk kyqʼon kyibʼ te xuʼj, qe xinaq in pon kykʼuʼj tiʼj xinaq, [...] kykyaqil jlu mintiʼ kyoklen tiʼj tkawbʼil Dios. Ex iktzun kyten junjun kyeye ojtxi; ex ma che txʼjete jaʼlo». Onin Jehová kyiʼj xjal toj ambʼil ojtxe tuʼn tbʼant chʼixpubʼil kyuʼn, ax ikx o tzʼonin wiʼje. Ok tilil wuʼne tuʼn kybʼant chʼixpubʼil maske xi tiʼn nim ambʼil, pero onin kykʼujlabʼil testigo de Jehová wiʼje ex qe consej tzaj kyqʼoʼn weye.

QE KʼIWLABʼIL O CHE TZAJ NKʼAMOʼNE: Toj ambʼil jaʼlo o chin kubʼ mojeʼye ex junx tukʼil nxuʼjile in xi qxnaqʼtzaʼne te qkʼwale tuʼn tanqʼin ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn Tyol Dios. O kyaj ntzaqpiʼne ojtxe wanqʼibʼile, atzun jaʼlo in chin tzalaje kyiʼj nim kʼiwlabʼil ex kyiʼj woklene o tzaj qʼoʼn. In chin ajbʼene te ansyan toj jun kʼloj okslal ex o chin onine kyiʼj nim xjal tuʼn tok kyojtzqiʼn axix tok tiʼj Tyol Dios. Kyuʼn chʼixpubʼil e bʼant wuʼne, onin tiʼj ntxuʼye tuʼn t-xnaqʼtzaʼn tiʼj Tyol Dios ex yajxitl bautisarin. Ax ikx, chʼexpaj tanqʼibʼil jun wanabʼe tej tkyaj ttzaqpiʼn yaẍbʼil ex ok te testigo de Jehová.

Aʼyeju xjal tzaj kyqʼamaʼn weye tuʼn miʼn kybʼant chʼixpubʼil wuʼne, in che jaw labʼin tuʼnju mas tbʼanel wanqʼibʼile at jaʼlo. Ojtzqiʼn wuʼne tiʼ o tzʼonin wiʼje tuʼn kybʼant chʼixpubʼil lu. Toj ambʼil ojtxe, in jyone onbʼil kyukʼil xjal at kyojtzqibʼil pero mintiʼ e onin wiʼje, atzunte Jehová onin wiʼje. Tnejel kubʼ nximane qa mintiʼ wajbʼene, pero kubʼ tyekʼin Jehová tkʼujlabʼil ex tpasens wiʼje. Maske at nim tnabʼil Jehová o tzʼok tqʼoʼn twitz wiʼje ex o tzʼonin tuʼn tchʼexpaj wanqʼibʼile.

«Mintiʼtoq in chin tzalaje ex mintiʼtoq ttxolil wanqʼibʼile» (KAZUHIRO KUNIMOCHI)

AJU ABʼQʼI TEJ TUL ITZʼJ: 1951

TNAM: JAPÓN

JUNJUNTL TQANIL: TGANTOQ TUʼN TCOMPETIRIN TIʼJ CICLISMO

AJU IKʼ TOJ WANQʼIBʼILE: In jaw chʼiye toj jun tnam ttziʼ mar jatumel mintiʼtoq bulla, atz Shizuoka te tnam Japón. Atztoq in qo anqʼine toj jun tal ja ex 8 qbʼete. In kʼayintoq ntate kyiʼj biciclet ex tej tal kʼwal qine in xi qʼiʼne tuʼn kyoj carrera. Tuʼn jlu ten ngane tiʼj ciclismo. Tajtoq tuʼn woke te jun tbʼanel ciclista, tuʼntzunju tzaj tqʼoʼn xnaqʼtzbʼil weye tej qʼiʼntoq 14 abʼqʼi wuʼne. Tej qʼiʼntoq 16 ex 18 abʼqʼi wuʼne in kambʼane tiʼj oxe título toj tnam Japón. Tzaj tqʼoʼn jun universidad ambʼil weye tuʼn nxnaqʼtzane toj, pero kubʼ nximane tuʼn nxiʼye toj juntl tja xnaqʼtzbʼil jatumel in che tzaj xnaqʼtzaʼn xjal tiʼj ciclismo. Tej qʼiʼntoq 19 abʼqʼi wuʼne ya otoq chin oke te ciclista profesional.

Toj ambʼil aju, kubʼ nximane tuʼn woke te jun tbʼanel ciclista toj tnam Japón. Wajtoqe tuʼn nkambʼane tiʼj nim pwaq tuʼntzun t-xi nqʼoʼne jun tbʼanel kyanqʼibʼil toj njaye, tuʼntzunju kukx ok tilil wuʼne tuʼn n-entrenarine. Tej ttzaj bʼaj nkʼuʼje toj jun carrera moqa tej nsikte kyuʼn ejercicio, kukx tzaj nnaʼne qa in ul itzʼje tuʼn woke te ciclista ex tuʼn miʼn tkyaj ntzaqpiʼne. Tuʼnju ok tilil wuʼne tzaj tbʼanel weye. Toj tnejel abʼqʼi, tzaj qʼoʼn jun título weye te novato. Atzun toj tkabʼin abʼqʼi, in jaw skʼoʼne tuʼn nxiʼye competiril tuʼntzun nkambʼane tiʼj título kye ciclista mas tbʼanel toj tnam Japón. Qaq maj in kyaje te segundo lugar.

Tuʼnju attoq nim wipumale ex in chin kambʼane kyoj nim carrera, ok qʼoʼn nbʼiye te Lo­comotora te Tokai, jun tnam te Japón. Ngantoqe tuʼn ncompetirine ex e tzaj xobʼ txqantl ciclista weye tuʼnju mintiʼ tzaj qʼaqʼin nkʼuʼje kyiʼj kyoj carrera. Tuʼnju ten nim npwaqe jakutoq tzaj nlaqʼoʼne noq alkyexku tiʼ. Tzaj nlaqʼoʼne jun ja at gimnasio toj kyukʼil tbʼanel aparato ex tzaj nlaqʼoʼne jun kar toj juntl tnam aju chʼixme ax twiʼ ik tzeʼn njaye. Tuʼnju nya wajtoqe tuʼn tnaj npwaqe, tzaj nlaqʼoʼne junjun txʼotxʼ, junjun ja ex ajbʼen wuʼne kyiʼj junjun kʼaẍjel tuʼntzun tkambʼet mas npwaqe.

Maske attoq tkyaqil tiʼchaq weye, mintiʼ in tzalaje ex mintiʼtoq ttxolil wanqʼibʼile. Toj ambʼil aju ya otoq chin kubʼ mojeʼye ex attoq oxe nkʼwale. Kukxtoq in tzaj nqʼoje tukʼil nxuʼjile ex kyukʼil nkʼwale kyuʼn tiʼchaq nya nim kyoklen, tuʼntzunju ok tilil kyuʼn tuʼn tel kynikʼ qa in chʼexpaj nwitze aj ttzaj nqʼoje.

Jun qʼij, xi tzyet tuʼn t-xnaqʼtzan nxuʼjile tiʼj Tyol Dios kyukʼil testigos de Jehová ex chʼexpaj nimku tiʼchaq tuʼn jlu. Tej ttzaj tqʼamaʼn nxuʼjile weye qa tajtoq tuʼn t-xiʼ toj chmabʼil, kubʼ nximane tuʼn qxiʼye qkyaqilxe. Kukx in tzaj nnaʼne tej tpon jun ansyan qʼol xnaqʼtzbʼil weye tiʼj Tyol Dios atz njaye. Aju el nnikʼe tiʼj pon toj wanmiye.

CHʼEXPAJ WANQʼIBʼILE TUʼN TYOL DIOS: Mlayx tzikʼ tnaʼl wuʼne tej tjaw wuʼjine Efesios 5:5, jatumel in tzaj tqʼamaʼn jlu: «Porke bʼaʼn jlu kyuʼne, qe xjal in che yaẍin, ex qe xjal tzʼil tuj kyanmi, ex qe xjal in pon kykʼuʼj tiʼj qʼinumabʼl, mintiʼ kyoklen tiʼj tkawbʼil Crist, aju ax tkawbʼil Dios, ex qa ma pon qkʼuʼj tiʼj qʼinumabʼl, junx taʼ jlu ik tzaʼn in qo kʼulun kywitz qe tilbʼilal». El nnikʼe tiʼj qa attoq toklen carrera tiʼj ciclismo kyukʼil apuesta, qa tuʼn jlu in pon qkʼuʼj kyiʼj nimku tiʼchaq ex kubʼ nnaʼne nya bʼaʼn tuʼn tkyaqil jlu. Kubʼ nximane qa iltoq tiʼj tuʼn tkyaj ntzaqpiʼne competencia tuʼntzun ttzalaj Jehová wiʼje, bʼant jlu wuʼne maske kwest ela te weye.

Otoq chin kambʼane kyiʼj nimku carrera toj abʼqʼi aju ex kukxtoq waje tuʼn nkambʼane mas. Pero el nnikʼe tiʼj qa jakutoq chin tzalaje ex jakutoq kubʼ nnaʼne bʼaʼn qa ma chin xnaqʼtzane tiʼj Tyol Dios, aju mlaytoq tzaj kyqʼoʼn carrera weye. Oʼkx in competirine oxe maj tej otoq txi tzyet tuʼn nxnaqʼtzane, pero kukxtoq in chin ximane kyiʼj competencia. Nya oʼkxju, ax ikx mintiʼtoq ojtzqiʼn wuʼne tzeʼn tuʼn t-xi nqʼoʼne aju at tajbʼen kye toj njaye. Tzaj bʼaj nkʼuʼje tuʼn jlu ex tuʼnju ax ikx nya bʼaʼn ela toj kywitz nfamiliare aju akʼaj wokslabʼile. Tuʼn jlu tzaj tbʼis nmane ex ok úlcera wiʼje.

Toj ambʼil aju, nim onin wiʼje tej nxnaqʼtzane tiʼj Tyol Dios kyukʼil testigos de Jehová ex tej nxiʼye kyoj chmabʼil. Chebʼe chebʼe chʼiy qʼuqbʼil nkʼuʼje. Xi nqanine te Jehová tuʼn tonin wiʼje ex tuʼn tel nnikʼe tiʼj qa in tzaj ttzaqʼweʼn qe nnaʼj Diose. Ax ikx, kubʼ nnaʼne bʼaʼn tej ttzaj tqʼamaʼn nxuʼjile weye qa nyatoq il tiʼj jun matij ja tuʼn ttzalaj. Chebʼe chebʼe e bʼant chʼixpubʼil wuʼne.

QE KʼIWLABʼIL O CHE TZAJ NKʼAMOʼNE: O tzʼel nnikʼe tiʼj qa axix tok qe yol tqʼama Jesús toj Mateo 6:33, jatumel in tzaj tqʼamaʼn jlu: «Kynimanxe tnejelxix aju tkawbʼil Dios ex tuʼn kybʼinchanteye aju tzʼaqlxix twitz; tkyaqiltzun jlu ktzajel qʼoʼn kyeye». Ik tzeʼn tqʼama Jesús, kukx o che ten qe tiʼchaq at tajbʼen qeye. Maske nya nim npwaqe at toj ambʼil jaʼlo ik tzeʼn ojtxe, kukx o ten aju at tajbʼen qeye kyoj qeju mankbʼil 20 abʼqʼi.

Nim in chin tzalaje tuʼnju in chin ajbʼene te Dios junx kyukʼil erman ex jun rat in che ex qʼij. Mas tbʼanel wanqʼibʼile kyukʼil toj njaye. Ax ikx, in che ajbʼen oxe nkʼwale junx kyukʼil kyxuʼjil te Jehová.